FRANCUSKA-LES ECHOS OD 7.3.01. HARTMANN O EUROPI U 21.ST.

FRANCUSKA LES ECHOS 7. III. 2001. Europa u XXI. stoljeću kako je vide iz Berlina "Potpisivanjem sporazuma iz Nice Europska je unija završila važnu etapu. Put ka proširenju sada je otvoren. Unija od dvadeset pet i više država članica više neće sličiti na Zajednicu koju smo utemeljili prije gotovo pedeset godina. To je jedan od razloga zbog kojih moramo ozbiljno razmišljati o budućnosti Europske unije, o njezinim pravnim temeljima i o njezinu položaju u prilikama gdje globalizacija zauzima sve više prostora. Potrebna nam je šira javna raspra o cilju europskog puta. Raspra ne smije biti namijenjena samo stručnjacima za europsku politiku. U nju moraju biti uključeni i naši sugrađani. Samo se tako može nastaviti izgradnja Europe na čvrstim demokratskim temeljima. Pokazati put u Europu XXI. stoljeća zadaća je koja je osobito namijenjena Njemačkoj i Francuskoj. Kao i do sada, samo ćemo zajednički moći usmjeriti raspru u pravom smjeru. (...) U doba globalizacije, europske zemlje neće moći postojati kao izolirane nacionalne države. Europa može braniti svoje vrijednosti, ideale, bogatstvo zamisli i gospodarsku moć samo ako bude odlučna i ako svoje snage bude ujedinila na svim poljima gdje to bude opravdano i potrebno. 'Berlinska republika', pojam koji može dati povoda nesporazumu, također je vjerna ideji vodilji o 'europskoj Njemačkoj'. Takva Njemačka ne bi se mogla pomiriti s 'njemačkom Europom'. 'Njemačka je osobitost' najviše u činjenici da je moja zemlja istodobno izvukla pouku iz povijesti i da je iskreno zainteresirana za snažnu Europu. Europska opredijeljenost njemačke politike ne znači da se odričemo nacionalnog identiteta i da ne želimo jasno i otvoreno braniti svoje probitke. Njemačka će, kao i do sada, biti uvijek spremna da svoje nacionalne interese podloži zajedničkom europskom interesu. Uvjeren sam da se 'berlinsko gledište' o budućoj Europi bitno ne razlikuje od načina na koji Pariz shvaća povijesni projekt europske integracije. Približavanje njemačkog i francuskog stajališta može se ukratko izreći u tri točke. Riječ je ponajprije o prilagodbi europskog gospodarskog i društvenog obrasca, s njegovom kulturnom dimenzijom, uvjetima globalizacije; o nastavku razvoja postojećeg institucijskog sustava i njegovu preustroju u federaciju nacionalnih država; o jačanju europske uloge u međunarodnoj politici, tj. da se osnaži francuski pojam 'moćna Europa' koji je kancelar Schroeder hotimice preuzeo u svom govoru u Narodnoj skupštini 30. XI. 1999. (...) Druga zadaća Europske unije u budućnosti je dovršenje procesa proširenja. I tu će francusko-njemačko jedinstvo biti odlučujuće. Proširenje na istok nije njemački hobi, već zajednička europska želja, makar nam zemljopis i povijest u tom smislu nametnuli posebnu odgovornost. Podsjetimo u svezi s time na opasku njemačkog saveznog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera koji je pred povjerenstvom za vanjske poslove Narodne skupštine izjavio da Njemačka i Francuska moraju biti središte proširene Europske unije. (...) Njemačka je, kao i Francuska, uvjerena da nam u ovom XXI. stoljeću više no ikad trebaju Ujedinjeni narodi. Oni su jedini sveopći savez država radi očuvanja međunarodne sigurnosti i mira, kao i izrade i afirmacije standarda na polju međunarodnog i ljudskih prava. Treba povećati mogućnosti djelovanja Vijeća sigurnosti UN-a, kako bi se te zadaće sretno privele kraju. To će tijelo napose morati više odgovarati stvarnosti XXI. stoljeća, kako najuspješnije države ne bi bile isključene. U interesu je Njemačke, s obzirom na njezinu veću odgovornost, da bude zastupljena u Vijeću sigurnosti. Zahvalni smo predsjedniku Chiracu što je na tu temu izrekao jasne riječi u svom govoru u Bundestagu u lipnju 2000.", piše njemački veleposlanik u Francuskoj Peter Hartmann.