MIMICA: UBRZANJE PREGOVORA NEĆE UTJECATI NA ISHOD I SADRŽAJ

ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Početkom svibnja mogli bismo imati posljednji krug pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), no ubrzanje pregovora neće utjecati na njihov ishod i sadržaj, izjavio je u utorak u Zagrebu glavni hrvatski pregovarač s EU Neven Mimica.#L# "Naš je početni plan bio okončati pregovore tijekom švedskog predsjedanja EU-om. Ritam pregovora je takav da bi već početkom svibnja mogli imati posljednji pregovarački krug, a parafiranje bi u tom slučaju slijedilo nakon što Vijeće ministara na sjednici u svibnju ovlasti Europsku komisiju (EK) za taj čin. Ubrzanje pregovora pritom ne dovodi u pitanje ishod i sadržaj pregovora", pojasnio je na konferenciji za novinare Mimica. On je najavio da će se već 8. ožujka, u Dubrovniku nastaviti pregovori na stručnoj razini te da bi do sredine travnja preostali tehnički dio pregovora mogao biti okončan. U tom slučaju bi se treći i posljednji plenarni pregovarački krug održao krajem travnja ili početkom svibnja u Zagrebu. Pregovori između Hrvatske i EU o SSP-u započeli su formalno na Zagrebačkom summitu, a prvi pregovarački krug održan je 18. prosinca u Bruxellesu. U siječnju su održani pregovori na tehničkoj razini, a drugi plenarni krug odigrao se 26. i 27. veljače, također u Bruxellesu. Po Mimičinim riječima, dosad je usuglašeno oko 80 posto teksta Sporazuma, a preostala otvorena pitanja tiču se dinamike liberalizacije hrvatskoga tržišta za proizvode iz EU-a, postupka stjecanja prava vlasništva stranaca nad nekretninama u Hrvatskoj, te prijelaznih razdoblja za primjenu odredbi sporazuma. U dijelu pregovora o trgovinskom režimu, podsjetio je Mimica, razgovara se o brzini otvaranja hrvatskoga tržišta za proizvode iz EU-a budući da je EU jednostrano otvorila bescarinski pristup svim hrvatskim industrijskim i poljoprivrednim proizvodima osim za vino, ribu i goveđe meso za koje postoje kvote. Pregovara se o tri skupine industrijskih i poljoprivrednih proizvoda - neosjetljivim, osjetljivim i najosjetljivijima. Za prvu skupinu Hrvatska predlaže odmah primjenu nulte carinske stope, za drugu skupinu postojalo bi prijelazno razdoblje postupnog smanjivanja carina od 3 godine, dok bi za najosjetljivije proizvode to prijelazno razdoblje bilo 6 godina. Nakon šestogodišnjeg razdoblja svi bi industrijski proizvodi iz EU-a imali nultu carinsku stopu, dok bi ocarinjeni ostali još poneki poljoprivredno-prehrambeni proizvodi. "Vjerujem da će ožujak biti ključan za završetak tehničkih pregovora o toj temi. U Dubrovniku će se 8. i 9. ožujka održati stručni pregovori za industrijske proizvode, početkom sljedećeg tjedna pregovori za sirovinske poljoprivredne proizvode, a 19. i 20. ožujka pregovori za prerađene poljoprivredne proizvode. Očekujemo da ćemo u njima doći do rješenja prihvatljivih za hrvatsko gospodarstvo", istaknuo je glavni hrvatski pregovarač. O problematici stjecanja prava vlasništva stranaca nad nekretninama u Hrvatskoj, po riječima Mimice, u pojedinim je hrvatskim medijima bilo krivih tonova i pretjeranih ocjena koji su ukazivali da je Hrvatska pred potpunom liberalizacijom tržišta nekretnina za strance. "Riječ je o području o kojemu se zapravo pregovara tek kad zemlja postane kandidat za članstvo u EU-u budući da je sloboda kretanja kapitala jedna od temeljnih sloboda na kojima počiva EU. No, kako je EK zatražila određenu liberalizaciju, a istodobno je hrvatska Vlada postavila cilj da Hrvatska do kraja 2006. postane spremna za punopravno članstvo, mi smo pregovore o tome započeli već u okviru SSP-a", pojašnjava Mimica. Pritom naglašava da se sada ne pregovara niti o liberalizaciji niti pooštravanju uvjeta stjecanja nekretnina, već o pojednostavljenju administrativnog postupka stjecanja nekretnina u Hrvatskoj za državljane EU-a. "Vlada još nije donijela konačnu pregovaračku poziciju oko tog pitanja, no kontakti s nadležnim resorima pokazuju da se rješenje može naći u traženju šestogodišnjeg prijelaznog razdoblja od dana stupanja na snagu Sporazuma, dok bi unutar tog razdoblja u potpunosti ostao sadašnji režim koji propisuje da stranci u Hrvatskoj nekretnine mogu stjecati na temelju reciprociteta. Nakon prijelaznog razdoblja umjesto načela reciprociteta usvojili bismo načelo slobode, kakvo vlada u EU-u, koje podrazumijeva zaštitu nacionalnih interesa kroz popis nekretnina izuzetih iz slobodnog tržišta i koje stranci ne bi mogli stjecati. Na tom bi popisu, primjerice, bili pomorsko dobro, kulturna baština, nacionalni parkovi, područja važna za nacionalnu sigurnost, ali i poljoprivredna i šumska zemljišta", kazao je Mimica. Treći skup pitanja o kojima se još treba pregovarati su prijelazna razdoblja za provedbu pojedinih dijelova sporazuma. "Mi smo predložili da do potpunog pridruživanja dođe 6 godina nakon dana stupanja na snagu Sporazuma, što je procjena na temelju iskustava drugih tranzicijskih zemalja, ali i razlika koje postoje između Hrvatske i drugih zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja", rekao je Mimica dodavši da je ukupno prijelazno razdoblje za Makedoniju 10 godina. Naglasio je da je u pojedinim specifičnim dijelovima sporazuma s hrvatske strane predloženo i kraće razdoblje prilagodbe. Nakon parafiranja sporazuma, po riječima Mimice, slijedilo bi njegovo potpisivanje tijekom belgijskog predsjedanja EU-om, vjerojatno u rujnu ili listopadu. Istodobno bi se potpisao privremeni sporazum kako bi se odmah mogle početi primjenjivati odredbe o trgovinskom režimu, a sporazum bi u cijelosti stupio na snagu nakon ratifikacije u hrvatskom i parlamentima svih zemalja članica EU-a za što će, kako se procjenjuje, trebati oko dvije godine. (Hina) ii maš