GRANIĆ: MEMORIJAL BI MOGAO DOVESTI I DO PODIZANJA NOVIH OPTUŽNICA

ZAGREB, 2. ožujka (Hina) - Memorijal odnosno razrada tužbe Republike Hrvatske za genocid protiv SR Jugoslavije, koja je u četvrtak predana Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Den Haagu, mogla bi dovesti i do podizanja novih optužnica, kazao je u petak na konferenciji za novinare u Zagrebu potpredsjednik hrvatske Vlade i zamjenik premijera Goran Granić.#L# "Smatramo da temeljem nalaza (iz Memorijala) ima osnove da se optužnica protiv (bivšeg predsjednika SRJ) Slobodana Miloševića proširi i na genocid počinjen u RH", rekao je Granić, ističući da u tim dokumentima ima dokaza koji ukazuju i na opravdanost podizanja optužnice protiv Vojislava Šešelja, te još nekih osoba iz SRJ ali iz iz Hrvatske. Na pripremi Memorijala, u kojem su po prvi puta objedinjenji pojmovi o Domovinskom ratu, žrtvama i agresiji u RH, posljednjih mjeseci je radilo između 40 i 50 ljudi stručnjaka, institucija, studenata prava i nevladinih organizacija iz RH, rekao je Granić te dodao da je riječ o 2700 stranica pravnih i činjenično-materijalnih dokaza da je SRJ od 1991. do 1995. u Hrvatskoj prekršila međunarodnu konveciju o genocidu. Memorijal je ne-javni dokument sve do početka glavne rasprave, ali moguće je objaviti neke ključne zahtjeve RH, rekao je Ivan Šimonović, zastupnik RH u tužbi protiv SRJ. On je kazao kako se radi o 5 glavnih zaključaka a to su da je u razdoblju od 1991. do 1995. u RH počinjen genocid te da su građani RH bili žrtve tog genocida. Nadalje, RH traži od SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se sazna istina o nestalim hrvatskim državljanima kojih prema posljednim podacima na popisima nestalih još ima 1419 hrvatskih državljana, da se vrate kulturna dobra oteta u tom razdoblju, te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i pojedincima. Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević kazao je da je sadašnja hrvatska Vlada u dva navrata tražila odgodu podnošenja razrade tužbe protiv SRJ, budući da nije bila zadovoljna načinom na koji je to učinio prethodni predstavnih RH pred ICJ-om David Rivkin. Bivša hrvatska Vlada pokrenula je 2. srpnja 1999. postupak protiv SRJ pred ICJ-om. "O razlozima se ne može spekulirati. U pravnom smislu to je teška tužba jer je teško dokazati odgovornost SRJ zbog genocida i jer su se zločini događali prije osnivanja SRJ", rekao je Šimonović, odgovarajući na pitanje zašto je prošla hrvatska Vlada odgađala s podnošenjem Memorijala. Ivo Josipović, koagent RH u sporu protiv SRJ, kazao je kako je u tom odgađanju vjerojatno bilo i "nekih političkih razloga". Daljnji tijek postupka pred ICJ-om bit će dug, kazano je na konferenciji za novinare. SRJ ima rok od godine i pol dana da Sudu dostavi svoj pisani odgovor na tužbu RH. O reakciji Beograda može se smao pretpostavljati, rekao je Šimonović te dodao kako je moguće da SRJ u preliminarnoj fazi dostavi prigovor na nadležnost ili predstavi proceduralnu tužbu ili protutužbu. Prema Pravilima o postupku i dokazima ICJ-a, očekuje se da će glavna rasprava biti zakazana za 3 godine, kazao je Josipović. "Ovaj Memorijal nije usmjeren na poticanje mržnje već na normalizaciju odnosa koja može dovesti do pomirenja nakon preuzimanja odgovornosti" za počinjena djela, istaknuo je Šimonović. Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICYT) Carla del Ponte vrlo je zadovoljna ovim dokumentom, te je kazala kako će joj on pomoći u njezinim istragama, napomenuo je Granić. Na pitanje može li se dogoditi da BiH nakon presude Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu u kojoj se tvrdi da je RH bila umiješana u rat u BiH, podnese tužbu protiv RH pred ICJ-om, Šimonović je kazao kako se u Memorijalu među ostalim dokumentima nalazi i izjava koju su potpisali on i predstavnik BiH Muhamed Šaćirbej a kojom je dogovorena suradnja u postupcima pred ICJ, te u kojoj se kaže da su dvije zemlje bile izložene istom agresoru. "Na to ćemo reagirati kada dobijemo cijeli tekst presude Kordiću i Čerkezu", rekao je Granić. (Hina) nab maš