DEN HAAG, 1. ožujka (Hina) - Hrvatski predstavnici predali su u četvrtak prijepodne Međunarodnom sudu pravde u Haagu (ICJ) 2.700 stranica materijala na kojima se razrađuje tužba koju je prije 20 mjeseci Hrvatska podnijela protiv SR
Jugoslavije zbog kršenja odredaba Konvencije o genocidu.
DEN HAAG, 1. ožujka (Hina) - Hrvatski predstavnici predali su u
četvrtak prijepodne Međunarodnom sudu pravde u Haagu (ICJ) 2.700
stranica materijala na kojima se razrađuje tužba koju je prije 20
mjeseci Hrvatska podnijela protiv SR Jugoslavije zbog kršenja
odredaba Konvencije o genocidu.#L#
Sadržaj tužbe povjerljiv je sve do početka usmene rasprave, kazao
je u Haagu hrvatski veleposlanik Ivan Šimonović prilikom predaje
dokumentacije koja u proceduri Međunarodnog suda pravde nosi naziv
"memorijal".
Sljedeći korak je odgovor Beograda na hrvatsku tužbu koji, ranije
utvrđenom odlukom Suda, mora biti podnesen do 16. rujna 2002.
godine. Do tog datuma Jugoslavija, ako tako odluči, može podnijeti
i protutužbu za genocid protiv Hrvatske. Predstavnici bivših
jugoslavenskih vlasti prošle su godine u Haagu najavili podnošenje
takve protutužbe. Nakon toga slijedi još jedan krug pisanih
podnesaka dviju zemalja, a potom i usmena faza postupka.
"Postupak pred ICJ dugo traje ali vodi tome da se ustanovi istina o
žrtvama i da se ustanovi odgovornost, uključujući i odgovornost
vojnog i političkog vodstva Jugoslavije, na čelu s Miloševićem, za
genocid počinjen u Hrvatskoj", rekao je Šimonović.
Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ-om protiv
SR Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz 1948. o sprječavanju i
kažnjavanju zločina genocida počinjenih na području Hrvatske od
1991. do 1995. Od najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda
Hrvatska je zatražila da presudi da je Jugoslavija počinila genocid
u Hrvatskoj, te da odredi odštetni iznos koji Beograd treba
platiti.
Uz Šimonovića te suzastupnike, profesora na Pravnom fakultetu u
Zagrebu Ivu Josipovića i hrvatskog veleposlanika u Nizozemskoj
Jakšu Muljačića, na izradi memorijala radila je skupina od 40 ljudi
proteklih devet mjeseci. Za specifične zadatke Hrvatska je
angažirala i nekoliko svjetski priznatih pravnih stručnjaka, a
korišteni su materijali i pomoć državnih institucija i nevladinih
organizacija koje su prikupljale ranijih godina podatke o ratnim
zločinima i progonu stanovništva.
Skupina je u jednom svesku sabrala dokaze o počinjenom genocidu na
području istočne Slavonije, a u drugom na području zapadne
Slavonije, Banovine, Korduna, Like i Dalmacije.
Posao skupine bio je utvrditi i objediniti činjenice i one mogu,
osim Međunarodnom sudu pravde, poslužiti i haškom sudu za ratne
zločine, kao i domaćem pravosuđu, objasnili su hrvatski
predstavnici.
Hrvatska sada ima sređene podatke o mnogim područjima poput
zatočeničkih logora, seksualnog zlostavljanja ili govora mržnje.
Na temelju prikupljenog, domaće je pravosuđe već pokrenulo
nekoliko postupaka jer se tijekom prikupljanja podataka došlo i do
imena počinitelja. Kako ICJ dostavlja memorijal tuženoj strani,
Beograd bi, suočen s dokazima o ratnim zločinima čiji počinitelji
danas žive na području te zemlje, trebao pokrenuti sudske
postupke.
Novi tim napustio je koncepciju etničkog "samočišćenja" Srba iz
Hrvatske u 1995. koju je izradio bivši pravni zastupnik Hrvatske
David Rivkin.
Tužba je izazvala kontroverzije u hrvatskoj javnosti zbog
astronomskih honorara isplaćenih Rivkinu te zbog netransparentnih
motiva bivše vlasti za pokretanje postupka.
Šimonovićev memorijal izrađen je u okvirima 700.000 američkih
dolara koje je prošle godine vlada odobrila za tu namjenu.
ICJ je najviše pravosudno tijelo UN-a osnovano nakon Drugoga
svjetskog rata radi rješavanja sporova među državama. Stranke u
sporu mogu biti jedino države, a ne i institucije ili pojedinci.
Pred tim sudom BiH je u ožujku 1993. podnijela tužbu protiv
Jugoslavije također zbog genocida i postupak je u tijeku.
(Hina) ps rb