SLOVENIJA - FINANCE 27. II. O HRVATSKOM UVOZU SLOVENSKE ROBE

SLOVENIJA FINANCE 27. II. 2001. U Hrvatskoj bolno stezanje pojasa "Ostvarivanje mjera štednje u Hrvatskoj najvjerojatnije će se pokazati i u poslovnim kontaktima s drugim državama, ponajprije u hrvatskom uvozu. Izvoz na hrvatsko tržište znači osam posto slovenskoga izvoza. Lani smo u Hrvatsku izvezli za 1,136 milijardi USD. Hrvatska je nedavno s MMF-om potpisala pismo o namjeri kojim se obvezala da će provesti niz korjenitih mjera do 19. ožujka, kad bi morala potpisati sporazum o uvjetnom kreditu. Temeljem tog sporazuma ona će dobiti prava do 200 milijuna USD posebnih prava vučenja (special drawing rights), a još više pozitivnih učinaka može očekivati od poboljšanoga boniteta za državu. Na makroekonomskom području u državi su najavljeni snižavanje plaća u javnom sektoru i smjelije ograničavanje rasta realnih plaća u privatnom sektoru i to na razinu koja je niža od godišnjeg rasta produktivnosti. Preuzeli su dakle već iskušani model MMF-a sa snižavanjem prosječnih plaća na 300 do 500 maraka. Pri uporabi tog modela morali bi i unatrag sniziti platne osnovice te zamrznuti plaće u proračunskom i neproračunskom sektoru, a minimalnu platnu osnovu sniziti na 1425 kuna (365 maraka). U Hrvatskoj najavljuju da će se odlučiti za ukidanje socijalnih davanja kod plaća, pri čemu se govori o naknadama za prijevoz na radno mjesto, topli obrok, regres, trinaestu plaću i slično. Morali bi ukinuti i otpravnine za otpuštene djelatnike, te naknade za prekovremeni rad, a umjesto ovog posljednjeg radnici bi mogli dobiti slobodne dane. Ukinule bi se i razne povlastice koje su ostvarili branitelji u Domovinskom ratu, recimo na uvoz automobila. Najavili su i smanjenje zaposlenih u javnim poduzećima za 10 posto (najprije bi smanjenje bilo u javnoj upravi), a još veće u vojsci i redarstvu. Tim bi se mjerama masa nezaposlenih kojih je sada 400.000 povećala za još pet posto. Kako su nam rekli neki od najvećih slovenskih izvoznika na hrvatsko tržište, oni još ne osjećaju mjere stezanje pojasa u Hrvatskoj. Šefica komercijale u Palomi Magda Kravanja rekla nam je da nude proizvode koji se dnevno koriste. "Vlastitu proizvodnju u Hrvatskoj nemaju ili je zanemariva i ako žele razvijati turizam sigurno ne mogu ostati bez tih glavnih proizvoda". Zamjenik direktora Krke Jože Colarič rekao je da hrvatski sustav zdravstvene skrbi inače dobro funkcionira, ali da se mjere štednje mogu odraziti i na to područje. Šef komercijale u Kolinskoj Rudi Žagar izrazio je nadu da se potražnja za njihovim proizvodima u Hrvatskoj neće smanjiti jer je riječ o robi široke potrošnje. Kolinska ima u 100-postotnom vlasništvu kompaniju-kći u Zagrebu i tri skladišta- u Splitu, Rijeci i Osijeku." - piše Jože Plešnar i Zdravko Bararić.