ZAGREB, 28. veljače (Hina) - Prijedlog odluke da se pristupi promjeni Ustava, prije svega zbog ukidanja Županijskog doma, odaslan je danas zastupnicima, što je potvrda da je taj prijedlog i formalno ušao u saborsku proceduru, doznaje
se u Saboru.
ZAGREB, 28. veljače (Hina) - Prijedlog odluke da se pristupi
promjeni Ustava, prije svega zbog ukidanja Županijskog doma,
odaslan je danas zastupnicima, što je potvrda da je taj prijedlog i
formalno ušao u saborsku proceduru, doznaje se u Saboru. #L#
Promjenu Ustava predložila su 34 zastupnika - onima iz vladajuće
koalicije i "manjinskim" potpisom se pridružila i DC-ova
zastupnica Vesna Škare Ožbolt.
Po Ustavu, promjenu tog temeljnog pravnog akta može predložiti
najmanje petina zastupnika, predsjednik države te Vlada.
Objašnjavajući zbog čega se, u manje od četiri mjeseca kreće u još
jedne ustavne promjene, predlagatelji ocjenjuju da djelovanje
Županijskog doma od ustavnih promjena do danas nije opravdalo
njegovo očuvanje, jer nije pridonio jačanju uloge Sabora, niti je
ispunio očekivanja da nadzire i poboljšava kvalitetu zakonodavne
djelatnosti Zastupničkog doma.
Zbog navedenoga, kažu, otpada u teoriji najčešće spominjani razlog
za postojanje drugog doma u unitarnim državama, kao institucije
koja provjerava odluke prvog doma kao predstavništva građana.
Predlagatelji navode da su neprihvatljivi i ostali teoretski
razlozi primjene dvodomnog sustava: federalizam kao oblik državnog
uređenja, veličina i broj stanovnika države, izražavanje
regionalnih posebnosti te povijesni i tradicionalni razlozi.
Hrvatska je, ističu, po Ustavu jedinstvena i nedjeljiva te nikakvi
oblici federalizacije zemlje nisu prihvatljivi za većinu građana,
mala je zemlja s relativno malim brojem stanovnika, pa otpada i
veličina kao temelj dvodomnog sustava.
Kada je riječ o izražavanju regionalnih posebnosti, predlagatelji
drže da se može zaključiti kako Županijski dom - ni po izbornoj
osnovi, ni po ovlastima - nije pokazao da je tijelo gdje se
izražavaju regionalni interesi. Županijski dom nije izražavao
stajališta jedinica lokalne i područne samouprave, već političkih
stranaka kojima su zastupnici pripadali, tvrde predlagatelji.
Naglašavaju također da ni hrvatska parlamentarna tradicija ne ide u
prilog dvodomnosti. Nikada u povijesti, kažu, Hrvatski sabor nije
bio dvodoman, od 1848. uvijek je bio jednodomno tijelo, a i ranije
kao feudalna staleška skupština.
Predlagatelji upozoravaju da pri donošenju odluke o ukidanju
Županijskog doma valja, osim političkih i ekonomskih, na umu imati
i praktične razloge, konkretno troškove.
Troškovi djelovanja Županijskog doma u četiri godine mandata
iznose oko 100 milijuna kuna (dakle, godišnje oko 25 milijuna) čemu
treba pribrojiti i troškove izbora i izborne promidžbe. Uštedom tih
izdataka, tvrde predlagatelji, mogla bi se osigurati sredstva koja
nedostaju za isplatu dječjeg doplatka.
Zaključno napominju kako će predložene ustavne promjene dovesti do
potrebe osnivanja novog radnog tijela u Saboru koje će biti
mjerodavno za pitanja lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Napominju da to neće povećati troškove jer bi istodobno prestala
potreba za nedavno ustrojenim odborom u kojem se usuglašavaju
zakoni koje dva doma ne donesu u istovjetnom tekstu.
S obzirom na to da ustavne promjene moraju proći tri saborske faze
procjenjuje se da će se moći izglasati koncem ožujka, ili sredinom
travnja. Vladajuća koalicija, koja u Zastupničkom domu ima 95
zastupnika, partnere za donošenje ustavnih promjena morat će
potražiti izvan svojih redova. Naime, za izglasavanje promjene
Ustava potreban je 101 glas.
Posljednji put Ustav je promijenjen 9. studenoga 2000. kada je
ukinut polupredsjednički, a uveden parlamentarni sustav.
(Hina) bm az