ZAGREB, 25. veljače (Hina) - ZAGREB - Hrvatska narodna stranka (HNS) ne slaže se s odlukom o ukidanju Županijskoga doma Hrvatskoga sabora, ali će prihvatiti stajalište ostalih koalicijskih partnera, izjavio je jučer predsjednik
Središnjeg odbora HNS-a Radimir Čačić. Središnji odbor HNS-a drži da će se "novim ustavnim promjenama derogirati bit Ustava", izjavio je Čačić. Županijski dom je, po Čačićevu mišljenju, trebalo ukinuti pri donošenju ustavnih promjena, kad je to predlagao i predsjednik Stjepan Mesić. ZAGREB - Predsjednica Županijskog doma Hrvatskog sabora Katica Ivanišević odluku vladajuće koalicije o ukidanju Županijskog doma ocijenila je štetnom. "Promjena Ustava vrlo je ozbiljan korak i ne može se činiti zbog dnevno-političkih potreba", izjavila je Katica Ivanišević u jučerašnjem Dnevniku HRT-a. "Time dajemo dojam ustavno-pravne nestabilnosti", dodala je. Ivanišević se upitala hoće li takav "krnji Sabor opstati", ako se dvodomni parlament Ustavom mijenja u jednodomni te jesu li onda potrebni izbori za novi Hrvatski sabor. KOPRIVNICA - Potpredsjednik HDZ-a Drago Krpina usporedio je jučer premijera Ivicu Račana sa zloglasnim istočnonjemačkim komunističkim vođom Erichom Honeckerom. "Račan se međutim vratio
ZAGREB, 25. veljače (Hina) -
ZAGREB - Hrvatska narodna stranka (HNS) ne slaže se s odlukom o
ukidanju Županijskoga doma Hrvatskoga sabora, ali će prihvatiti
stajalište ostalih koalicijskih partnera, izjavio je jučer
predsjednik Središnjeg odbora HNS-a Radimir Čačić. Središnji odbor
HNS-a drži da će se "novim ustavnim promjenama derogirati bit
Ustava", izjavio je Čačić. Županijski dom je, po Čačićevu
mišljenju, trebalo ukinuti pri donošenju ustavnih promjena, kad je
to predlagao i predsjednik Stjepan Mesić.
ZAGREB - Predsjednica Županijskog doma Hrvatskog sabora Katica
Ivanišević odluku vladajuće koalicije o ukidanju Županijskog doma
ocijenila je štetnom. "Promjena Ustava vrlo je ozbiljan korak i ne
može se činiti zbog dnevno-političkih potreba", izjavila je Katica
Ivanišević u jučerašnjem Dnevniku HRT-a. "Time dajemo dojam
ustavno-pravne nestabilnosti", dodala je. Ivanišević se upitala
hoće li takav "krnji Sabor opstati", ako se dvodomni parlament
Ustavom mijenja u jednodomni te jesu li onda potrebni izbori za novi
Hrvatski sabor.
KOPRIVNICA - Potpredsjednik HDZ-a Drago Krpina usporedio je jučer
premijera Ivicu Račana sa zloglasnim istočnonjemačkim
komunističkim vođom Erichom Honeckerom. "Račan se međutim vratio
na vlast i nastavio ono što je prekinuo kao komunistički lider
1990." rekao je Krpina na 11. obljetnici koprivnčkog HDZ-a. Krpina
je pozvao Račana da ne produbljuje podjele među hrvatskim narodom
te je zaključio da je Hrvatskoj umjesto ove potrebna druga Vlada,
sastavljena od stručnjaka, a kojoj bi, kaže, HDZ rado pomogao.
ZAGREB - Hrvatska stranka prava (HSP) održat će danas Četvrti sabor
na kojemu će se, po najavama, HSP deklarirati kao stranka nove
hrvatske desnice, kompatibilna s desnim strankama u Europi.
Tijekom sabora bit će predstavljan i novi vizualni identitet
stranke, a prikazat će se i dokumentarni film o razvoju stranke, od
njezina utemeljenja 1861. do danas. Po riječima predsjednika HSP-a
Ante Đapića, u radu sabora sudjelovat će oko 1500 izaslanika iz
cijele Hrvatske, a očekuju se i brojni gosti iz drugih
parlamentarnih stranaka, Hrvatske udruge sindikata, Hrvatske
udruge poslodavaca, te predstavnici Središnjeg stožera za obranu
digniteta Domovinskog rata.
ZAGREB - Izložba "21 likovni umjetnik za 21. stoljeće" pokazuje
multikulturalnu prisutnost i otvorenost Zagreba prema svijetu i
Europi, ističe Jasminka Petter, autorica te izložbe otvorene
večeras u Zagrebu u galeriji "Shalom" Hrvatsko- izraelskoga
društva. Organizator izložbe - Narodni savez Nijemaca Hrvatske
(Volksbund der Deutschen Kroatiens) okupio je na izložbi likovne
umjetnike različitih likovnih stilova, generacija i podrijetla. Uz
to što su svi autori akademski umjetnici, Jasminka Petter dodaje da
je nit poveznica među njima i ta da vjerno sudjeluju i prate
kulturne priredbe Narodnoga saveza Nijemaca Hrvatske.
ZAGREB - O knjizi "Strano tijelo pri/povijesti" s podnaslovom
Etičko-politička granica identiteta, autora Vladimira Bitija
razgovaralo se sinoć na Književnom petku u Zagrebu. Teoriju
književnosti Vladimir Biti u svojoj knjizi obrađuje kroz 12
poglavlja, u kojima o toj problematici polemizira s najznačajnijim
svjetskim književnim teoretičarima. Profesorica književnosti
Tatjana Jukić je ustvrdila kako je temeljni interes te knjige
određivanje granice između historiografije i književnosti, pri
čemu oba područja ovise o samoj pripovijesti. Prvo poglavlje knjige
u kojem se govori o izvoru povijesti, Jukić je ocijenila
revolucinarnim, stoga što autor produbljuje novi trend u
historiografiji kojeg je 1973. uveo Hayden White.
(Hina) ln