LJUBLJANA, 20. veljače (Hina) - U Ljubljani u srijedu započinje trodnevni sastanak pregovaračkih izaslanstava BiH, Hrvatske, Makedonije, SRJ i Slovenije, posvećen rješavanju pitanja sukcesije bivše SFRJ. Kako je u utorak priopćilo
slovensko ministarstvo vanjskih poslova, sastanak će voditi međunarodni posrednik za sukcesiju sir Arthur Watts kao izvjestitelj i suradnik visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Wolfganga Petritscha, a razgovori će trajati tri dana - od srijede do petka. Nakon završenih razgovora u petak će biti održana konferencija za novinare na kojoj će sudionici govoriti o rezultatima sastanka. Ljubljanski sastanak predstavlja obnovu pregovora o sukcesiji nakon pada Miloševićeva režima u SRJ koji je - kako ocjenjuju slovenski komentatori blokirao sukcesijski sporazum, inzistirajući na teoriji o SRJ kao jedinoj nasljednici bivše SFRJ. Šef slovenskog pregovaračkog izaslanstva Miran Mejak ocijenio je prije sastanka da bi on mogao donijeti značajan korak naprijed u dogovoru oko podjele zlatnih pričuva bivše Jugoslavije u baselskoj Banci za međunarodna podmirenja (BIS) i prihvaćanju tzv. "mini-memoranduma" kao prve faze rješenja sukcesijskog pitanja. Slovenski politički komentatori ocjenjuju da će proces razrješenja
LJUBLJANA, 20. veljače (Hina) - U Ljubljani u srijedu započinje
trodnevni sastanak pregovaračkih izaslanstava BiH, Hrvatske,
Makedonije, SRJ i Slovenije, posvećen rješavanju pitanja sukcesije
bivše SFRJ.
Kako je u utorak priopćilo slovensko ministarstvo vanjskih
poslova, sastanak će voditi međunarodni posrednik za sukcesiju sir
Arthur Watts kao izvjestitelj i suradnik visokog predstavnika
međunarodne zajednice u BiH Wolfganga Petritscha, a razgovori će
trajati tri dana - od srijede do petka. Nakon završenih razgovora u
petak će biti održana konferencija za novinare na kojoj će
sudionici govoriti o rezultatima sastanka.
Ljubljanski sastanak predstavlja obnovu pregovora o sukcesiji
nakon pada Miloševićeva režima u SRJ koji je - kako ocjenjuju
slovenski komentatori blokirao sukcesijski sporazum,
inzistirajući na teoriji o SRJ kao jedinoj nasljednici bivše SFRJ.
Šef slovenskog pregovaračkog izaslanstva Miran Mejak ocijenio je
prije sastanka da bi on mogao donijeti značajan korak naprijed u
dogovoru oko podjele zlatnih pričuva bivše Jugoslavije u baselskoj
Banci za međunarodna podmirenja (BIS) i prihvaćanju tzv. "mini-
memoranduma" kao prve faze rješenja sukcesijskog pitanja.
Slovenski politički komentatori ocjenjuju da će proces razrješenja
sukcesijskih pitanja između 5 država nasljednica biti "dugotrajan
i zahtjevan".
Stajalište Slovenije o ključu Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF)
kao osnovici za podjelu kvota u baselskoj banci obrazložio je u
utorak u razgovoru za slovenski radio dr. Mojmir Mrak, stručnjak za
financijska pitanja i predstavnik slovenske vlade u razgovorima s
međunarodnim kreditorima. Oni su 1996. godine sa Slovenijom
potpisali separatni sporazum kojim je Slovenija preuzela 16,39
posto duga bivše Jugoslavije. Mrak je rekao da je riječ o pravilnom
ključu koji je predložio MMF uvažavajući faktore visine društvenih
proizvoda, opsega trgovine s inozemstvom i devizne rezerve svih
republika bivše Jugoslavije u 80-im godinama "kada je
jugoslavenska federacija još djelovala kao stabilna", te da bi se u
skladu s tim ključem trebalo podijeliti i zlato u BIS-u. Iako su se
neki tada u Sloveniji protivili spomenutom ključu, to je bio dobar
korak jer je Slovenija rješenjem odnosa s kreditorima dobila
najviši rejting među tranzicijskim državama i učvrstila svoju
poziciju u kasnijim pregovorima s Europskom unijom, podsjetio je
Mrak. On je dodao da bi i pitanje deviznih ušteda hrvatskih štediša
Ljubljanske banke Zagreb trebalo rješavati u okviru sukcesijske
rasprave.
(Hina) fl sd