LJUBLJANA, 13. veljače (Hina) - Slovenski interes za teritorijalni izlaz na otvoreno more i hrvatski interes da održi kontakt s talijanskim teritorijalnim vodama moguće je pomiriti, izjavio je u utorak u Ljubljani slovenski ministar
vanjskih poslova Dimitrij Rupel.
LJUBLJANA, 13. veljače (Hina) - Slovenski interes za teritorijalni
izlaz na otvoreno more i hrvatski interes da održi kontakt s
talijanskim teritorijalnim vodama moguće je pomiriti, izjavio je u
utorak u Ljubljani slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij
Rupel. #L#
U posebnom prilogu emisije "Odmevi" Slovenske televizije Rupel je
rekao da je jedno od rješenja ovoga pitanja zamišljeni križ,
odnosno točka "T-5" u kojoj bi se kao u idealnoj točci spajali
hrvatske, slovenske, talijanske i međunarodne vode.
Po Rupelovim je riječima takvo rješenje bilo spominjano i prilikom
misije američkog posrednika, bivšeg ministra obrane Williama
Perryja, ali joj nije bio sklon tadašnji hrvatski predsjednik
Franjo Tuđman. Sadašnji predsjednik Stipe Mesić ne protivi se takvu
rješenju koje mu je izloženo prilikom službenog posjeta Sloveniji
početkom prošle godine, dodao je Rupel.
Prema izjavi šefa slovenske diplomacije, pitanje Piranskog zaljeva
treba tretirati potpuno odvojeno od pitanja razgraničenja na moru i
u ovoj rundi pregovora koja je otpočela za sada se neće otvarati.
Rupel je podsjetio da je na snazi stajalište slovenskog parlamenta
o deklaraciji o cjelovitosti Piranskog zaljeva.
Rupel je kao najjednostavnije ocijenio rješenje pitanja nuklearke
Krško za koje drži da je klasičan "joint venture" iz kojega
proizlaze obveze i prava u upravljanju i profitu.
Rupel je ponovio i poznato slovensko stajalište da je rješenje za
deviznu štednju hrvatskih štediša Ljubljanske banke Zagreb
potrebno tražiti u okviru sukcesije bivše Jugoslavije.
"Idući mjesec dijeli se zlato u baselskoj banci za međunarodna
poravnanja (BIS), pa će se tada i pitanja sukcesije, uključujući i
potraživanja prema Ljubljanskoj banci, početi odmatati," izjavio
je.
Rupel se u pitanju određivanja granice i njezina definiranja na
kopnu založio za katastarski princip. Pojasnio je da bi u tom
slučaju - s uvažavanjem tog načela - Slovenija dobila Mline,
Škudeline i Bužine na južnoj strani Dragonje, Hrvatska vojarnu na
Svetoj Geri, a Slovenija Trdinov vrh.
Rupel se u vezi granice uz rijeku Muru založio za katastarski
princip koji bi uvažio životne okolnosti, te naveo da je na tom
području tijekom povijesti došlo do promjena tijeka Mure. Riječ je
o području između slovenske Hotize i hrvatskog Svetog Martina na
Muri.
(Hina) fl sl