POSLOVNI PREGLED BROJ 196

POSLOVNI PREGLED broj 196 10. - 16. veljače 2001. SADRŽAJ: ? OGROMNA VEĆINA GRAĐANA ŽELI ŽIVJETI BOLJE I SIGURNIJE 2 ? LINIĆ I VOJKOVIĆ O PRIVATIZACIJI DRŽAVNOG PORTFELJA 2 ? HFP SUGLASAN S PRODAJOM EXCELSIORA ŠTROKU 2 ? SSSH: TROŠKOVI ŽIVOTA U SIJEČNJU 3,1 POSTO VEĆI NEGO U PROSINCU 3 ? U PROSINCU 2000. PORAST PROMETA U TRGOVINI NA MALO 3 ? PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA STUDENI 3.503 KUNE 3 ? I DALJE RAST NEZAPOSLENOSTI 3 ? HUP: U VELJAČI PORASTAO INDEKS POSLOVNE OPTIMISTIČNOSTI 3 ? STANDARD & POOR'S: JAČA HRVATSKI KREDITNI REJTING 3 ? IZNOS NEPODMIRENIH NALOGA U PROSINCU 20,2 MILIJARDE KUNA 4 ? HNB U 2001. STABILNOST I STRUKTURNE REFORME 4 ? KREDIT KOD ZAGREBAČKE BANKE ZASAD DOBILO 10 PODUZETNIKA 4 ? TRŽIŠTE KAPITALA U SIJEČNJU: GODINA ZAPOČELA MIRNO 4 ? RAST IMOVINE INVESTICIJSKIH FONDOVA ZABE 5 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 5 ? RAČAN U POLJSKOJ OTVORIO NOVU UPRAVNU ZGRADU PLIVE-KRAKOW 6 ? SKUPLJI NAFTNI DERIVATI 7 ? IZ EGIPTA I ANGOLE 160 TISUĆA TONA NAFTE 7 ? PRODAVAT ĆE SE VEĆINSKI PAKETI U ENERGETSKOM SEKTORU 7 ? KRENUO AGOROROV IZVOZ JUNETINE ZA ITALIJU 7 ? PODRAVKA DOBILA POVLAŠTENI STATUS PRI UVOZU 7 ? PODRAVKA NAMJERAVA PREUZETI CEDEVITU 8 ? HT U IDUĆIH PET GODINA NEĆE GASITI MOBILNU MREŽU 099 8 ? CROATIA AIRLINES U HGK PREDSTAVILA SUSTAV UVOĐENJA KVALITETE 8 ? U VIROVITICI OTVOREN POGON NAMJEŠTAJA 8 ? DRVOPRERAĐIVAČI HRVATSKIM ŠUMAMA DUŽNI 130 MILIJUNA KUNA 8 ? ORAHOVIČKI KIO PREDSTAVIO NOVE PROIZVODE 9 ? RAČAN I BUZEK O POLITIČKOJ I GOSPODARSKOJ SURADNJI 9 ? ZAVRŠILI PREGOVORI HRVATSKE ČEŠKE I SLOVAČKE O SLOBODNOJ TRGOVINI 9 ? MESIĆ PRIMIO IZASLANSTVO NJEMAČKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ 9 ? DVODNEVNO PREDSTAVLJANJE HRVATSKOG GOSPODARSTVA U KANADI 9 ? ČELNICI ŽELJEZNICA SLOVENIJE, HRVATSKE I JUGOSLAVIJE O X. KORIDORU 10 ? SLOVENSKI MAKROEKONOMIST ZA NOVI PRISTUP PROBLEMU ŠTEDNJE U LJUBLJANSKOJ BANCI 10 ? PISMO HUP-A ČLANICAMA S PREPORUKAMA ZA POSLOVANJE 10 ? UDRUGA POSLODAVACA U TEKSTILU: CARINE SMANJIVATI POSTUPNO 10 ? SINDIKAT TRGOVINE ZATRAŽIO KONTROLU U PODUZEĆU "ASTRA-MARIJANA 11 ? PREDSTAVLJANJE HRVATSKOG GOSPODARSTVA U NEW YORKU 11 ? PET SAJMOVA IDUĆI TJEDAN NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU 11 ? TVRTKA PROMO INTERNATIONAL PREDSTAVILA PROLJETNI SAJAM PROMO 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA OGROMNA VEĆINA GRAĐANA ŽELI ŽIVJETI BOLJE I SIGURNIJE Ogromna većina hrvatskih građana želi živjeti bolje i sigurnije zato i podržava ulazak Hrvatske u Europsku uniju, strateški cilj ove države, istaknuo je premijer Ivica Račan u četvrtak na sjednici hrvatske Vlade koja je prihvatila izvješće o dosadašnjem tijeku pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om. Ulazak Hrvatske u EU želja je ogromne većine građana zato sam siguran da u Hrvatskoj ne mogu proći oni koji se i ovih dana trude da te građane i tu Hrvatsku udaljuju od Europe, kazao je premijer osvrćući se na buku koja je u Banske dvore dopirala s prosvjeda Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Buka je pojačana, no siguran sam da Vladu, demokratske institucije i većinu hrvatskih građana neće omesti da rade u korist svojih i dugoročnih ciljeva ove zemlje, naglasio je premijer. Uz izvješće o dosadašnjim pregovorima o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Vlada je prihvatila i 20-ak zaključaka. U njima se, uz ostalo, utvrđuje da radi provedbe Sporazuma treba odmah pristupiti cjelovitim pripremama za ostvarenje strateškog cilja - da Hrvatska do konca 2006. dosegne potrebnu spremnost za članstvo u EU-u. Pregovori o Sporazumu, istaknuto je na Vladi, ubrajaju se među najznačajnija međunarodna postignuća Vlade u kontekstu ukupnog intenziviranja odnosa s EU-om te predstavljaju konkretnu realizaciju vladina četverogodišnjeg programa. LINIĆ I VOJKOVIĆ O PRIVATIZACIJI DRŽAVNOG PORTFELJA Vlada je u svom programu 2001. jasno naznačila kao godinu najvećega dijela privatizacije portfelja kojeg ima, istaknuo je potpredsjednik Vlade Slavko Linić u srijedu na savjetovanju "Privatizacija trgovačkih društava". U ovoj godini bit će u dobrom dijelu dovršena privatizacija Hrvatskog telekoma te, u prvom dijelu godine, privatizacija dviju banaka - Croatia i Dubrovačke. I u Memorandumu prema MMF-u stoji da će prihodi od privatizacije biti usmjereni plaćanju obveza prema memeđunarodnim financijerima, naglasio je Linić. Linić do kraja veljače najavljuje i Vladino donošenje Strategije privatizacije iz koje će se jasno iščitati modele privatizacije i na koji će se način moći provesti za svako trgovačko društvo. Potpredsjednik Vlade najavljuje i potrebu započinjanja procesa privatizacije infrastrukturnih i komunalnih djelatnosti lokalne uprave, što još nije započelo. Predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković osvrnuo se na novu ulogu HFP-a u upravljanju cjelokupnim državnim portfeljem. Analiza ukupnog portfelja pokazuje ukupne gubitke od 6,2 milijarde kuna, dnevni gubitak od 7,5 milijuna kuna, prezaduženost, insolventnost, tehnološku zasatrjelost i kadrovsku neekipiranost. Sve je to uzrok što je portfelj obezvrijeđen na svega 19 posto njegove nominalne vrijednosti, kaže Vojković. Iznio je i 10 modela po kojima se provodi daljnja privatizacija portfelja: podmirenjem kapitalih izdataka ministarstava i društva Hrvatske vode; dodjelom dionica bez naknade (invalidi, obitelji poginulih) te za denacionalizaciju; javnim prikupljanjem ponuda uz međunarodni natječaj; javnom dražbom; uz angažman savjetnika za privatizaciju, prodajom s popustom zaposlenicima i bivšim zaposlenicima; ESOP program (radničko dioničarstvo); privatizacija u stečaju te dodjela bez naknade ovlaštenicima temeljem Zakona o sanaciji određenih poduzeća. Na savjetovanju, koje su organizirali HFP, tvrtke Fortis savjetovanje i Arthur Andersen i Odvjetničko društvo Žurić i partneri, posebice je bilo riječi o tehničkim potankostima pripreme i provedbe privatizacije. HFP SUGLASAN S PRODAJOM EXCELSIORA ŠTROKU Predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Hrvoje Vojković izjavio je prošloga petka kako je suglasan s odlukom Upravnog odbora tog fonda o prodaji dionica dubrovačkog Hotela Excelsior Goranu Štroku kao najpovoljnijem ponuđaču. Upitan na konferenciji za novinare za komentar tvrdnje ministrice turizma Pave Župan Rusković kako je najpovoljnija ponuda bila ona tvrtke ArabellaSheraton Hotelmanagement, budući da je ta tvrtka za hotel ponudila 31 milijun njemačkih maraka, Vojković je ustvrdio kako je Štrokova ponuda državi povoljnija za pet milijuna maraka. Na natječaju je ponuđena prodaja paketa od 407.095 dionica, što čini 86,07 posto temeljnog kapitala Hotela Excelsiora, uz preuzimanje obveza zajma Hypo Bank Austria za koji su izdana državna jamstva u iznosu od 35 milijuna maraka. Tvrtka ArabellaSheraton za dionice je ponudila 750 tisuća maraka, te preuzimanje obveza prema banci do iznosa od 30,25 milijuna maraka. S druge strane, Štrok je za dionice ponudio 1,2 milijuna maraka i zamjensku garanciju za državna jamstva u cjelokupnom iznosu od 35 milijuna DEM. Iz toga je vidljivo, drži Vojković, kako bi, u slučaju da je Hotel prodan tvrtki ArabellaSheraton, država iz proračuna morala podmiriti razliku u dugovanju na koje je dala jamstvo, odnosno pet milijuna maraka. Prihvaćanjem Štrokove ponude od strane Upravnog odbora HFP-a to je izbjegnuto, smatra Vojković, dodajući da je time postignuto i isključivanje države iz bilo kakvog obvezno-pravnog odnosa s Hypo bankom. Dapače, kaže Vojković, Upravni odbor HFP-a ponudu ArabellaSheraton nije svrstao ni kao drugu po povoljnosti, budući da je tvrtka International Hotel Investment, članica grupacije Corinthia, ponudila preuzimanje 30 milijuna DEM dugovanja Excelsiora, ali i veću cijenu za dionice (2,5 milijuna kuna). 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI SSSH: TROŠKOVI ŽIVOTA U SIJEČNJU 3,1 POSTO VEĆI NEGO U PROSINCU Troškovi života četveročlane obitelji u siječnju su iznosili 5.060 kuna, što znači da su porasli 3,1 posto u odnosu na prosinac, pokazuju najnoviji podaci o "sindikalnoj košarici" Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Toliki porast zabilježen je ponajviše zbog rasta troškova stanovanja od 9,8 posto (zbog grijanja) i troškova prehrane od 1,4 posto, ocijenila je u srijedu ekonomska savjetnica SSSH Marina Kokanović na konferenciji za novinare. Istodobno, prosječna neto plaća u Hrvatskoj od 3.440 kuna pokrivala je 68 posto mjesečnih troškova, tako da se s prosječnom plaćom moglo preživjeti samo 21 dan, istaknula je Kokanović. U Hrvatskoj čak 90,7 posto radnika prima nižu plaću od troškova života iskazanih "sindikalnom košaricom", a 56 posto radnika prima plaću nižu od državnog prosjeka. Sve manje radnika uspijeva doseći visinu prosječne plaće, tako da je njezin rast prvenstveno posljedica rasta menadžerskih plaća i naknada, kaže Marina Kokanović. U PROSINCU 2000. PORAST PROMETA U TRGOVINI NA MALO Ukupni promet tvrtki - trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost u prosincu prošle godine bio je nominalno 18,9 posto, a realno 19 posto veći nego u prethodnom mjesecu. U odnosu na prosinac 1999. godine, promet je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nominalno porastao 21,2 posto, a realno 12,8 posto. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA STUDENI 3.503 KUNE Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosila je 3.310 kuna, što je nominalno za 9 posto, a realno za 3,6 posto više u odnosu na isto vrijeme prethodne godine. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna je pak neto plaća isplaćena za studeni iznosila 3.503 kune, što pokazuje nominalni rast za 4 posto a realni za 3,8 posto u odnosu na listopad. I DALJE RAST NEZAPOSLENOSTI Na početku ove godine nastavlja se porast nezaposlenosti u Hrvatskoj - u siječnju je broj nezaposlenih porastao za daljnjih 7.624 osobe, dosegnuvši brojku od 386.168 evidentirano nezaposlenih, saznaje se iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Broj nezaposlenih krajem siječnja bio je za 35 tisuća osoba veći nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno, statistički podaci upozoravaju da je broj ukupno zaposlenih u zemlji u prosincu pao ispod 1,3 milijuna. U zadnjem je prošlogodišnjem mjesecu u Hrvatskoj, po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo 1.299.748 ukupno zaposlenih, što je za 0,6 posto manje negu u mjesecu prije. Ukupno je u prošloj godini broj zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj bio 2,4 posto manji nego u 1999. godini. HUP: U VELJAČI PORASTAO INDEKS POSLOVNE OPTIMISTIČNOSTI Vrijednost indeksa poslovne optimističnosti (IPO) u Hrvatskoj za veljači iznosi 52,3 boda, a njegov porast u odnosu na siječanj kada je iznosio 48,2, rezultat je povećanja optimističnosti kako malih i srednjih, tako i velikih tvrtki, objavila je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). No, veliki poduzetnici optimističniji su od malih i srednjih. Mala i srednja poduzeća u odnosu na siječanj povećala su svoju procjenu optimističnosti za 3,3 boda (sa 46 na 49,3), dok su veliki poduzetnici povećali svoju poslovnu optimističnost za 4,9 bodova (sa 50,4 na 55,3). U četvrtoj hrvatskoj anketi za potrebe računanja IPO-a sudjelovalo je oko 40 tvrtki, od čega polovica malih i srednjih, a polovica velikih. Najveći faktori smetnje poslovnoj optimističnosti su po rezultatima ankete, kao i u studenom i prosincu lani te siječnju ove godine, visoke kamatne stope, nedostatak potražnje, porezna politika i korupcija. Naročito zabrinjava nastavak rasta percepcije potražnje kao faktora smetnje, ističu u HUP-u. Najmanjim faktorima smetnje anketirani poslodavci smatraju tečaj kune, inflaciju i jaku konkurenciju, dok su porast cijene rada i nemogućnost dobijanja kredita u sredini ljestvice faktora smetnji. IPO je pokazatelj povjerenja poslovnih ljudi u gospodarstvo za nadolazeće razdoblje i stoga dobar predkazatelj osnovnih makroekonomskih varijabli. Računa se mjesečno, u rasponu od nula do sto, tako da se kvantificiraju procjene poduzetnika raznim aspektima trenutne i buduće gospodarske situacije. Pritom nije bitan njegov apsolutni iznos, nego odnos prema ranijim vrijednostima. STANDARD & POOR'S: JAČA HRVATSKI KREDITNI REJTING Jedna od vodećih svjetskih rejting agencija, Standard & Poor's, objavila je prošloga tjedna povišenje kreditnog rejtinga Republike Hrvatske sa prijašnjeg negativnog "outlook"-a (izražava projekciju budućeg kretanja ocjene kreditnog rejtinga zemlja) na stabilni. Istodobno je potvrđen hrvatski investicijski kreditni rejting (BBB-). Promjena "outlook"-a kreditne sposobnosti Republike Hrvatske odraz je poboljšanja ukupnog stanja gospodarstva te unaprjeđenja platnobilančnih pokazatelja, Prijašnji negativni predznak upozoravao je inozemne investitore kako je moguće smanjenje kreditnog rejtinga, tako da sadašnje povišenje na stabilan, šalje signale stranim investitorima o sigurnijem ulaganju u Republiku Hrvatsku. Ukupna Vladina ekonomska politika, osobito državni proračun, stanje javnog i financijskog sektora te povjerenje koje je time Hrvatska stekla, što je postalo osnovom za sporazum s MMF-om, urodilo je jačanjem hrvatske pozicije na financijskom tržištu, navodi Ministarstvo financija. Napominju da jačanje financijske pozicije države na međunarodnom financijskom tržištu znači da se hrvatskim poduzećima olakšava pronalaženje stranih partnera, novih tržišta i razvojnih programa. Takva je situacija omogućila da Ministarstvo financija postigne dosad najbolji rezultat u emisiji vrijednosnih papira republike Hrvatske. Riječ je o izdanju petogodišnjih Samuraj obveznica, gdje je japansko financijsko tržište prihvatilo naše uvjete i kamatnu stopu od 2,5 posto godišnje, što je samo prije nekoliko tjedana bilo nezamislivo. U zadnja dva tjedna cijena hrvatskih vrijednosnih papira na sekundarnom tržištu osjetno porasla, čime je kamatna marža, kao mjera rizika za ulaganje u hrvatske vrijednosne papire, smanjena za oko petinu. IZNOS NEPODMIRENIH NALOGA U PROSINCU 20,2 MILIJARDE KUNA Dospjele nepodmirene obveze pravnih osoba u prosincu su, nakon gotovo neprekidnog prošlogodišnjeg smanjivanja, opet povećane, za 283 milijuna kuna ili 1,4 posto, dosegnuvši na kraju godine ukupno 20,2 milijarde kuna. Zbog evidentiranih dugova u Zavodu za platni promet (ZAP) na kraju prosinca bilo je blokirano 32.717 poduzeća sa ukupno 128 tisuća zaposlenih. Prošlu godinu ipak je, napominju u ZAP-u, obilježilo zaustavljanje negativnih trendova kada je riječ o iznosima nepodmirenih naloga, o čemu govori podatak da je iznos nepodmirenih obveza u godinu dana smanjen za 6,3 milijardi kuna, sa 26,5 milijardi kuna u prosincu 1999. na 20,2 milijarde kuna u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu. Po podacima ZAP-a, najveće probleme s plaćanjem obveza imaju tvrtke u djelatnosti trgovine na koje se odnosi oko osam milijardi ili 39 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Slijedi graditeljstvo s 1,6 milijardi kuna nepodmirenih naloga za plaćanje ili 8,2 posto te proizvodnja hrane i pića s 6,7 posto ukupnog iznosa nepodmirenih obveza, odnosno 1,3 milijarde kuna. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE HNB U 2001. STABILNOST I STRUKTURNE REFORME Monetarna politika neće se bitnije mijenjati u 2001., pri čemu će biti pragmatična i praćena strukturnim reformama u cijelom bankarskom i financijskom sustavu, izjavio je prošloga petka guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski. Govoreći na redovitom skupu predstavnika banaka i štedionica u Zagrebu, guverner je podsjetio da je u 2000. nakon dugogodišnje stagnacije bio snažan rast monetarnih agregata, pri čemu je primarni novac porasto za 1,4 milijarde kuna (13,6 posto), a novčana masa za četiri milijarde kuna (30,1 posto). Ukupan vanjski dug je oko 10 milijardi dolara, odnosno oko 50 posto bruto domaćega proizvoda, koji je prošle godine porastao 3,8 posto. Deficit tekućih transakcija koji je u godini prije iznosio 1,5 milijardi dolara, smanjen je prošle godine na 800 milijuna dolara, što je 4,5 posto BDP-a. U 2001. HNB će se držati temeljnoga cilja - održavanja stabilnosti cijena, pri čemu guverner Rohatinski napominje kako će središnja banka intervenirati kad bi deprecijacija tečaja kune mogla indicirati povećanje inflacije, ali da nužno neće intervenirati ako dođe do aprecijacije (posebno za vrijeme ljeta). Od bitnih strukturnih odluka koje bi se primjenjivale u 2001. Rohatinski izdvaja nemogućnost zaduživanja proračuna kod HNB-a, ukidanje interventnih kredita i nemogućnost korištenja obvezne rezerve za prekonoćne kredite. Rohatinski je iznio kako se predviđa da će u ovoj godini devizne pričuve porasti za 270 milijuna dolara, te da će primarni novac biti 7,5 posto veći nego lani, da će se održavati stabilnost tečaja i inflacija ispod 4,5 posto. KREDIT KOD ZAGREBAČKE BANKE ZASAD DOBILO 10 PODUZETNIKA Od ukupno 265 zahtjeva zagrebačkih obrtnika i malih poduzetnika za kreditiranjem, njih 114 dobilo je "zeleno svjetlo" gradskog povjerenstva, no zasad je Zagrebačka banka od toga odobrila samo deset poduzetničkih kredita u iznosu od oko 12 milijuna kuna. Ukupni kreditni fond od 18 milijuna kuna tako se "stanjio" za više od pola, izvijestio je pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo u četvrtak na sjednici zagrebačkog Gradskog poglavarstva. Izvješća o kreditiranju iz Programa poticanja razvoja obrtništva malog i srednjeg poduzetništva postala su obavezna na svakoj sjednici. Predstavljeno je i novih 40 poduzetničkih projekata koji su dobili pozitivno mišljenje na zadnjoj sjednici gradskog povjerenstva. Najviše ih je iz proizvodnih djelatnosti, a do kraja 2003. preko tih projekata bi se zaposlilo 277 novih radnika od ukupno njih 701, koliko ih se planira, po dosad odobrenih 114 zahtjeva. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA TRŽIŠTE KAPITALA U SIJEČNJU: GODINA ZAPOČELA MIRNO Sudeći po siječanjskom prometu od 55 milijuna kuna na Zagrebačkoj burzi može se reći da je godina započela mirno, ocjenjuju brokeri Zagrebačke banke. I dalje se najviše trgovalo dionicama Plive i Zagrebačke banke, kojima je ostvareno više od 68 posto prometa. Plivinom je dionicom ostvareno 21,8 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 4,2 posto te se nakon dužeg vremena vratila na 500 kuna. Dionica Zagrebačke banke, čiji je promet iznosio 15,7 milijuna kuna, kraj mjeseca dočekala je s padom cijene od 3,5 posto, na 1400 kuna. No, imajući u vidu sve glasnija 'šaputanja' vezana uz budućeg strateškog partnera Banke, umjerena korekcija cijene dionice mogla bi se pokazati kao kratko zatišje pred novi porast cijene, pojašnjavaju analitičari iz ZB brokera. U siječnju je najzanimljiviji bio turistički sektor, uz milijunske promete i najveće poraste cijena. Lavinu je pokrenula Tvornica duhana Rovinj (TDR) osnovavši tvrtku Adria Resorts, društvo za turističke usluge. Zainteresirani su prvenstveno za ulazak u vlasničku strukturu istarskih turističkih tvrtki, a nakon toga i šire. TDR već je vlasnik 12,56 posto dionica Jadranturista, a mnogi upravo TDR spominju i kao krajnjeg kupca početkom siječnja objavljene ponude za otkup 24,99 posto dionica društva. Svoje ozbiljne namjere TDR pokazuje javnom ponudom za preuzimanje društva (cijena je 75 kuna). Ključeve, kao i u slučaju Istraturista , drži većinski vlasnik - Zagrebačka banka. Mnogi već drže umašku tvrtku sljedećom metom TDR-a. Sva spomenuta događanja imala su svoj odraz i na tržištu kapitala - u siječnju je cijena dionica Jadranturista porasla gotovo 58 posto uz više od 25 tisuća protrgovanih dionica. Cijena dionice Istraturista porasla je 54 posto, a porasle su cijene i ostalih turističke dionice: Riviera je mjesec završila s porastom od 15,4 posto, Sunčani Hvar s 35 posto i Zlatni rat s 66,7 posto. I u Dalmaciji će uskoro završiti dvije 'priče' o preuzimanju; Regent će ponuditi otkup preostalih dionica Dalmatinske banke (300 kuna), a novi strateški partner Tankerske plovidbe, tvrtka Wiena Capital Partners, objavljuje javnu ponudu po 315 kuna. Strah brokera da će dionice kojima se aktivno trguje na Zagrebačkoj burzi nestati počinje se ostvarivati. Nakon tri važnije dionice (Varaždinska banka, Dalmatinska banka, Plava laguna) vjerovatno će uskoro "iščeznuti" i Jadranturist. Doda li se tome želja TDR-a, ali i drugih investitora za ovladavanje preostalim turističkim tvrtkama, broj aktivnih dionica uskoro neće uspjeti popuniti niti uske tablice s pregledom trgovanja u dnevnim novinama, ističu ZB brokeri. Premda novi vlasnik ne znači i automatski prestanak trgovanja pojedinom dionicom, rezultat je obično takav. Kako je Hrvatska i dosad oskudjevala kvalitetnim dionicama, željno očekivana privatizacija javnih poduzeća, prema ocjenama analitičara, pojavljuje se kao imperativ preživljavanja tržišta dionica. Ipak, konačno rješenje može biti samo u organizaciji i pripremi ukupnog tržišta kapitala i to tako da postane primamljivo mjesto za nove tvrtke, ocjenjuju analitičari u Newsletter-u ZB brokera. RAST IMOVINE INVESTICIJSKIH FONDOVA ZABE Poslovanje investicijskih fondova Zagrebačke banke (ZABA)u proteklom razdoblju karakterizira snažan i stalan porast imovine, tako da imovina ZB plusa i ZB europlusa sada iznosi više od 115 milijuna kuna, izviješćeno je iz ZABE. U banci napominju kako od sada ulagačima u fondove dostupna još jedna značajna pogodnost: udjele u fondovima ZB plus i ZB europlus mogu kupovati i iz svojih domova ili bilo kojeg drugog mjesta putem Telebankinga i Zabafona. Na uplate putem Telebankinga i Zabafona, kao ni na uplate u svim poslovnicama Zagrebačke banke, ne naplaćuje se provizija na naloge za plaćanje. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 12. siječnja do 15. veljače (cijene u kunama) Dionica? Najniža cijena? Najviša cijena? Zadnja cijena? Ukupan promet? ? Pliva? 487? 500? 496? 916.809? ? Podravka? 151,50? 163? 163? 4.299.647? ? Zagrebačka banka 0? 1.532? 1.600? 1.570? 3.905.437? ? Arenaturist? 42? 42? 42? 8.988? ? Atlantska plovidba? 50? 50? 50? 7.600? ? Croatia osiguranje-R? 880? 880? 880? 96.800? ? Rabac ugos. i turizam? 35? 39,90? 39? 137.912? ? Elka? 35? 35? 35? 18.515? ? Istraturist? 57? 65? 65? 166.818? ? Jadran-turist? 72,50? 73? 73? 116.124? ? Jadranski naftovod? 1.450? 1.450? 1.450? 13.050? ? Karlovačka pivovara? 350? 410? 375? 704.837? ? Končar? 42? 47? 47? 155.790? ? Kraš? 146? 155? 155? 344.574? ? Lola ribar? 141,68? 141,68? 141,68? 873.910? ? Privredna banka? 80? 85? 82? 511.307? ? Plava laguna? 480? 550? 550? 64.691? ? Riječka banka? 140? 149? 141? 121.108? ? Riviera ? 105? 140? 125,07? 761.280? ? Splitska banka ? 105? 106? 106? 73.090? ? Zagrebačka banka E? 950? 1.000? 950? 96.847? ? Zagrebačka banka C? 700? 700? 700? 700? ? RHMJ*? 38,00? 38,10? 38,00? 316.596? ? ? ? ? ? 13.712.445? ? Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 12. siječnja do 15. veljače (cijene u kunama) Dionica? Najniža cijena? Najviša cijena? Zadnja cijena? Ukupan promet? ? Adriatic? 140? 140? 140? 162.400? ? Atlantska plovidba? 50? 50? 50? 2.150? ? Chromos Samobor? 440? 440? 440? 3.960? ? Ericsson-Tesla? 137? 140? 138? 188.034? ? Hoteli Rabac? 30? 54,50? 30? 80.376? ? Istraturist? 60? 60? 60? 23.220? ? Karlovačka pivovara? 360? 360? 360? 43.200? ? Kraš? 148? 155? 155? 86.310? ? Plava laguna? 515? 515? 515? 7.210? ? Riviera? 108? 130? 110? 83.702? ? Štedionica Sonic-R? 150? 150? 150? 3.000? ? Tankerska plovidba? 300? 300? 300? 28.500? ? PIF Dom? 17,10? 19,00? 18,40? 323.448? ? PIF Expandia? 19,55? 20,90? 20,90? 196.655? ? PIF Pleter? 12,20? 12,50? 12,23? 94.422? ? PIF Slavonski? 9,50? 9,90? 9,85? 350.298? ? PIF Sunce? 8,20? 8,99? 8,99? 337.283? ? PIF Središnji nacionalni? 20,10? 20,85? 20,85? 288.078? ? PIF Velebit ? 16,50? 17,00? 17,00? 293.332? ? RHMJ*? 38,00? 39,00? 38,00? 1.058.706? ? ? ? ? ? 3.654.298? ? *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet? Noćni promet? ? Datum? Potražnja u kunama? Promet u kunama? Prosječna kamata (%)? Promet u kunama? Prosječna kamata (%)? ? 08. II.? 5.800.000? 5.800.000? 4,50? 15.000.000? 3,67? ? 09. II.? 3.350.000? 3.350.000? 5,60? 14.800.000? 2,00? ? 12. II.? 6.200.000? 5.200.000? 3,85? 33.200.000? 3,00? ? 13. II.? 1.000.000? 1.000.000? 7,00? 33.500.000? 2,94? ? 14. II.? 18.500.000? 18.500.000? 5,16? 29.000.000? 3,00? ? 15. II.? 14.000.000? 14.000.000? 3,82? -? -? ? Dnevni prosjek? 8.141.000? 7.975.000? 4,98? 25.100.000? 2,92? ? 5. TVRTKE RAČAN U POLJSKOJ OTVORIO NOVU UPRAVNU ZGRADU PLIVE-KRAKOW Hrvatski premijer Ivica Račan otvorio je u utorak u Krakowu novi administrativni centar Tvornice Pliva-Krakow izrazivši želju da ta tvornica bude jedan od pokretača gospodarskih odnosa Hrvatske i Poljske. Nadam se da će Pliva-Krakow svjedočiti ne samo da "Pliva liječi ljude nego da ozdravljuje i gospodarske odnose Hrvatske i Poljske", rekao je prigodom otvaranja hrvatski premijer. Predsjednik Uprave Plive Željko Čović, koji je u novoj upravnoj zgradi dočekao premijera Račana, naglasio je da je Pliva, koja je u Krakow donijela nove tehnologije i znanje, ali i osigurala radna mjesta za poljske radnike, prepoznala tu zemlju "kao lidera u srednjoj i istočnoj Europi". "Vjerujem da je dolazak premijera Račana poticaj i drugim tvrtkama u Hrvatskoj i Poljskoj" da zajedno djeluju, rekao je Čović. Pliva je investirala 8 milijuna dolara u novu zgradu tvornice u Krakowu, rekao je Čović, ali je imala i drugih investicija jer želi omogućiti "izvoz lijekova iz tvornice u Krakowu u druge dijelove Europe". SKUPLJI NAFTNI DERIVATI Cijene motornih benzina Ine od 16. veljače poskupljuju od 2,8 do 3 posto, loživo ulje ekstralako poskupljuje 10,3 posto, "plavi dizel" 10 posto, dok će cijena Eurodizelskog goriva ostati ista. Cijena litre motornog benzina s olovom "super 98" u maloprodaji će biti 2,8 posto veća, 7,07 kuna (dosad 6,88 kuna), bezolovni motorni benzin "normal 91" poskupio je 3 posto, odnosno sa 6,07 na 6,25 kuna po litri, dok je cijena litre bezolovnog motornog benzina "Eurosuper 95" povećana sa 6,28 na 6,47 kuna, što je 3 posto više. Bezolovni motorni benzin "eurosuper plus 98" prodavat će se po 6,83 kune, što je 2,9 posto više, izvijestili su iz Ine. Cijena Eurodizelskog goriva se neće korigirati i ostaje ista, 5,07 kuna po litri, dok će se litra loživog ulja ekstralakog prodavati po 3,42 kune (dosad 3,10 kuna) što je 10,3 posto više. Nove cijene, pojašnjavaju iz Ine, nastale su nakon analize i kalkulacije napravljene 15. veljače 2001., a s obzirom na kretanje cijena derivata na tržištu Mediterana, i osjetnijem poskupljenju u posljednjih 15 dana, u kojem je bezolovni motorni benzin "Eurosuper 95" sa 280,42 dolara po toni poskupio na 296 dolara po toni, dizelsko gorivo sa 223,63 na 247,30 dolara po toni i loživo ulje (mazut) sa 109,77 na 123,45 dolara po toni te porasta tečaja dolara s 8,15 na 8,29 kuna za dolar. IZ EGIPTA I ANGOLE 160 TISUĆA TONA NAFTE Više od 160 tisuća tona sirove nafte iznosila je Inina proizvodnja nafte iz Angole i Egipta u 2000. godini. Angola i Egipat dvije su zemlje iz kojih Ina-Naftaplinu, na temelju zajedničkog istraživanja i otkrića komercijalnih zaliha ugljikovodika prema njegovu udjelu u istraživanju, pripadaju određene količine nafte. Prošle je poslovne godine iz Angole dobiveno 85.903 tona, što je nešto više od polovice količina koje su bile predviđene planom. Ostatak nafte, od oko 74 tisuće tona, očekuje se početkom ove godine, navode iz Ine. Iz Egipta je lani dobiveno 74.365 tona, što je na razini planiranih količina. Prve isporuke nafte iz Angole, od oko 36.000 tona, dobivene su 1985. godine, a iz godine u godinu su rasle do maksimalnih oko 250 tisuća tona koji je dostignut početkom devedesetih i trajao je sve do 1998. U proteklih 15 godina iz te je zemlje dobiveno blizu tri milijuna tona nafte. U Egiptu pak proizvodnja počinje 1994. sa skromnih 5.574 tone, s povećanjem iz godine u godinu do sadašnjih oko 75 tisuća tona godišnje. Po podacima iz Glasnika Ine, ukupna proizvodnja nafte iz Egipta u proteklih šest godina iznosila je gotovo 200 tisuća tona. PRODAVAT ĆE SE VEĆINSKI PAKETI U ENERGETSKOM SEKTORU Kod privatizacije energetskog sektora i infrastrukture, zbog nasljeđenih dubioza i pogrešno utrošenih sredstava, sada ne možemo razmišljati o zadržanju većinskog paketa u tim tvrtkama. Prodavat će se većinski paket, i iznad toga u kombinaciji strateškog partnera i tržišta kapitala, najavio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić u srijedu na savjetovanju "Privatizacija trgovačkih društava" u Zagrebu. Napominje da sustav prijenosa u energetici neće u privatizaciju, već će ga samo biti moguće dati na određen rok na upravljanje (koncesija). Potpredsjednik Linić, koji je ujedno i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju, istaknuo je pritom da će ukupna privatizacija biti obavljena najkasnije iduće dvije-tri godine. Pritom treba jasno reći kako se sada mora odgovoriti i na pitanje što nakon toga razdoblja, kad se obave privatizacije. Već sada je potreban niz reformi koje moraju smanjiti troškove države i proračuna, kaže Linić. Na savjetovanju, koje su organizirali HFP, tvrtke Fortis savjetovanje i Arthur Andersen i Odvjetničko društvo Žurić i partneri, posebice je bilo riječi o tehničkim potankostima pripreme i provedbe privatizacije. KRENUO AGOROROV IZVOZ JUNETINE ZA ITALIJU Temeljem ugovora članice Agrokor koncerna Agrokor trgovine i talijanske tvrtke Meda SRL u utorak je iz PIK Vrbovca, gdje se uslužno tovi junad za Agrokor trgovinu, krenula prva tjedna isporuka pet tona junećeg mesa tzv. milanskog reza na talijansko tržište, objavljeno je iz koncerna Agrokor. Agrokor trgovina će temeljem ugovora tijekom ove godine na talijansko tržište isporučiti 200 tona junetine, a s istom se talijanskom tvrtkom vode pregovori i o izvozom junećih polovica, kažu u Agrokoru. Ovom isporukom junećeg mesa nastavljena je suradnja započeta prošle godine kada je Agrokor trgovina tvrtki Meda SRL - koja ima farmu teladi u Rumunjskoj - prodala rasplodne bikove. Agrokor trgovina započela je vlastiti uzgoj junadi 1995. godine, a danas se junad uslužno tovi na farmi u PIK Vrbovcu, farmi Božjakovina, te koncernovoj farmi u Vinkovcima. Godišnje se utovi približno 10 tisuća komada junadi. Kako je Hrvatska zemlja u kojoj nije zabilježen niti jedan slučaj "kravljeg ludila" šanse za izvoz junadi Agorokor trgovine se povećavaju, a to potvrđuje i ova isporuka na talijansko tržište, kažu u Agrokoru. PODRAVKA DOBILA POVLAŠTENI STATUS PRI UVOZU Odobrenjem Carinske uprave, a u skladu s Uredbom za provedbu Carinskog zakona, koprivnička prehrambena industrija Podravka postala je ovlašteni primatelj u carinskom postupku prilikom uvoza na području koje pokriva Carinarnica Koprivnica. Kako je priopćeno iz Podravke, time se toj tvrtki odobrava pojednostavljenje uvoznog postupka uz naknadno podnošenje uvozne deklaracije odredišnoj Carinarnici temeljem deklariranja robe na osnovi knjigovodstvenih zapisa. To konkretno znači da se sva roba koju Podravka uvozi izravno upućuje u tu tvrtku, a nakon toga se obavljaju sve potrebne formalnosti s nadležnom carinskom ispostvom. Za Podravku se na taj način bitno pojednostavljuje postupak uvoznog carinjenja, znatno se skraćuje vrijeme carinjenja te povećava protočnost robe i smanjuju troškovi prijevoza, ležarine, skladištenja i otpremničkih usluga, ističu u Podravci. Također, povećava se i iskoristivost prijevozničkih kapaciteta. Uz Podravku, do sada je u Hrvatskoj status ovlaštenog primatelja u carinskom postupku prilikom uvoza dobilo još jedanaest tvrtki koje su zadovoljile uvjet da imaju stručno osposobljene kadrove za provedbu postupka (kadrove ovlaštene za obavljanje poslova međunarodnog otpremništva) te koje u svojem poslovanju nisu teže kršile carinske propise. Uvjet je i da te tvrtke imaju evidenciju o ulaznim i izlaznim pošiljkama, koja omogućuje nadležnoj Carinarnici jednostavan nadzor nad postupkom. PODRAVKA NAMJERAVA PREUZETI CEDEVITU Koprivnička prehrambena industrija Podravka javila se na natječaj za kupnju Plivine tvrtke-kćeri Cedevita d.o.o. Preuzimanje Cedevite dio je Podravkinih planiranih akvizicija na tržištima jugoistočne Europe, doznaje se iz Podravke. Projekt preuzimanja Cedevite Podravka je pokrenula tijekom kolovoza 1999. godine, a pregovori s Plivom i dalje se vode. Naime, na natječaj za prodaju Cedevite javilo se nekoliko zainteresiranih ponuđača od kojih neki iz inozemstva, a postupak izbora najbolje ponude još uvijek je u tijeku. U izboru Cedvitina kupca, kažu u Plivi, prevagnut će ponuđena cijena, plan poslovanja i razvoj programa te prava koja će imati zaposleni. Kako se neslužbeno doznaje iz Podravke, u koprivničkoj tvrtki smatraju kako je njihova ponuda najbliža tim kriterijima, odnosno Podravka je blizu preuzimanju Cedevite. HT U IDUĆIH PET GODINA NEĆE GASITI MOBILNU MREŽU 099 Hrvatski telekom (HT) neće ugasiti nego će i dalje razvijati mobilnu telefonsku mrežu HTmobitel (099), koja je početkom ove godine navršila deset godina uspješnog rada u Hrvatskoj, izjavio je u četvrtak na redovitom susretu s novinarima načelnik Sektora nadzora, upravljanja i optimizacije svih pokretnih mreža HT-a Željko Salopek. Podsjetivši da je 1990. instalirana oprema za mobitel mrežu 099 te da je 17. siječnja 1991. registriran prvi pretplatnik, Salopek je istaknuo kako je danas aktivnih 75.800 pretplatnika. HT sigurno u idućih pet godina neće gasiti mobitel mrežu 099 nego je razvijati do potpune moguće eksploatacije. Napominje pritom kako su pretplatnici te mreže najredovitiji platiše računa te da se u ukupnom prometu mreže mjesečno ostvaruje promet 3,5 milijuna njemačkih maraka. Iako je vidljiv prelazak pretplatnika na druge mobilne mreže, i dalje se prosječno dnevno za 099 mrežu registrira 70-ak novih korisnika, što je gotovo identično broju novih pretplatnika fiksne telefonije. CROATIA AIRLINES U HGK PREDSTAVILA SUSTAV UVOĐENJA KVALITETE Croatia Airlines predviđa tijekom ove godine završiti realizaciju projekta kojim je u svibnju 1999. počela uvoditi u svoje poslovanje sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001, sa ciljem povećanja kvalitete usluga u svim segmentima poslovanja, istaknuto je u srijedu na prezentaciji Croatia Airlinesa u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Sustav kvalitete u skladu je s vizijom Croatia Airlinesa, koja želi biti suvremena europska zrakoplovna tvrtka srednje veličine, poslovati uspješno i s dobiti te biti osobito prepoznatljiva po sigurnosti letenja i zadovoljstva putnika, kazao je manager kvalitete u Croatia Airlinesu Ranko Ilej. Croatia Airlines danas ima potpisane komercijalne (tzv. code share) ugovore o zajedničkom prijevozu putnika s mnogim zrakoplovnim tvrtkama npr. Lufthansom, Air Francom, Alitalia-om, Iberia-om, Czech Airlines i dr. Tvrtka je u pregovorima i s Swissairom, Sabenom i LOT-om u vezi eventualnog potpisivanja "code share" ugovora. U VIROVITICI OTVOREN POGON NAMJEŠTAJA U virovitičkom TVIN-u pogon namještaja vrijedan 7,5 milijuna njemačkih maraka otvorili su u utorak u Virovitici ministar obrta malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek i direktor IKEA-e za Europu Tomas Jonsson. U visoko automatiziranom pogonu, u koji je ugrađena najsuvremenija oprema iz Italije, Slovenije, Danske i Hrvatske, radit će u dvije smjene 20 radnika. Proizvodni proces bit će skraćen s dosadašnjih osam do deset na dva dana, što će vrijednost proizvodnje povećati na oko 50 milijuna njemačkih maraka. U pet prošlih godina to je šesti pogon otvoren u virovitičkom TVIN-u, najvećem hrvatskom proizvođaču uredskog namještaja. DRVOPRERAĐIVAČI HRVATSKIM ŠUMAMA DUŽNI 130 MILIJUNA KUNA Domaća je drvna industrija Hrvatskim šumama (HŠ) za isporučenu sirovinu dužna oko 130 milijuna kuna uz dodatnih 60 milijuna kuna spornih potraživanja, istaknuo je u ponedjeljak u Bjelovaru na skupu s drvoprerađivačima Bjelovarsko-bilogorske županije direktor HŠ-a Željko Ledinski. Naglasio je da Hrvatske šume povećavaju prodaju putem ugovora, a taj način prodaje u 2000. bio je zastupljen sa 87 posto, dok je smanjen izvoz sirovine koji je lani iznosio oko 4 posto od ukupne prodaje. Ledinski je istaknuo da je interes države prodaja sirovine drvoprerađivačima koji izvoze finalni proizvod i time zapošljavaju i veći broj radnika, a ne tvrtkama koje sirovinu tek dorađuju. Dodao je kako je glavni preduvjet prodaje drvne mase pravovremeno plaćanje. Upravni odbor Hrvatskih šuma odobrio je reprogram dugova samo tvrtkama za koje je Vlada dala jamstvo, naglasio je Ledinski. Istaknuto je da Hrvatska danas ima oko 400 pilana, kapaciteta obrade 4 do 5 milijuna prostornih metara drvne mase, dok Hrvatske šume nude 1,8 milijuna prostornih metara drveta pa je jasno da sve te pilane ne mogu opstati. Na skupu je naglašeno da je drvoprerađivačka industrija Bjelovarsko-bilogorske županije u devet mjeseci 2000. izvezla roba u vrijednosti od 8 milijuna dolara te je na svaki dolar uvoza ostvarila 3,5 dolara izvoza. Kao glavni problem drvoprerađivači su istaknuli zastarjelu tehnologiju i skupi kapital te sve jaču konkurenciju iz istočne Europe čiji su proizvodi u prosjeku 30 posto jeftiniji od naših. Potrebe su drvoprerađivača te županije oko 171 tisuća prostornih metara drvne mase, a na tržištu se nudi gotovo upola manje. ORAHOVIČKI KIO PREDSTAVIO NOVE PROIZVODE Keramička industrija Orahovica (KIO) predstavila je u četvrtak u Osijeku novi proizvod - pločice dimenzija 30x30 centimetara, namijenjen inozemnom tržištu. Direktorica Odjela za razvoj ove tvrtke Verica Hocenski kazala je kako KIO na inozmeno tržište izvozi oko 80 posto svoga programa. Najveća proizvodnja ostvarena je 1999. godine kada je proizvedeno 3,7 milijuna četvornih metara pločica. Kako je istaknuto, tvrtka zapošljava 382 radnika, svoju robu izvozi na tržišta Njemačke, Italije, Austrije, Poljske, Mađarske, Makedonije te BiH, a od 1994. u opremu je uloženo oko 16 milijuna njemačkih maraka. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA RAČAN I BUZEK O POLITIČKOJ I GOSPODARSKOJ SURADNJI Hrvatski i poljski premijer Ivica Račan i Jerzy Buzek razgovarali su u ponedjeljak u Varšavi o političkim i gospodarskim odnosima dvije zemlje, naglasivši prije svega značaj zajedničkih euroatlantskih nastojanja te skorog potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini. Premijer Račan doputovao je u nedjelju u pratnji većeg hrvatskog izaslanstva u dvodnevni službeni posjet Poljskoj koji je započeo susretom s poljskim predsjednikom vlade. "Mi možemo od Poljske dobiti dobre savjete kako da i mi budemo uspješni kao i oni na putu za Bruxelles", rekao je Račan u izjavi novinarima po završetku sastanka. Poljska je članica sjeveroatlantskog saveza te pridružena članica EU-a. Oba su premijera naglasila važnost potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini koji je bitan Hrvatskoj zbog približavanja CEFTI-a, kao i za hrvatsko-poljsku suradnju. Prema najavama Sporazum o slobodnoj trgovini Hrvatska i Poljska mogle bi potpisati do kraje ove godine. Račan i Buzek razgovarali su i o izgradnji plinovoda od Baltika do Jadrana što je tema o kojoj je s poljskim čelnicima već razgovarao i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić tijekom posjeta Varšavi u lipnju prošle godine. "Sudjelovat ćemo u daljnjoj razradi projekata dopremanja norveškog plina do Hrvatske", rekao je Račan. Račan i Buzek razgovarali su i o direktnim ulaganjima jedne zemlje u drugu i o kulturnoj suradnji, a hrvatski je premijer pozvao svog poljskog kolegu da posjeti Hrvatsku. ZAVRŠILI PREGOVORI HRVATSKE ČEŠKE I SLOVAČKE O SLOBODNOJ TRGOVINI Trodnevni trilateralni razgovori o sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske, Češke i Slovačke završili su u četvrtak u Pragu, priopćilo je u četvrtak Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Sve tri strane ocijenile su najnovije pregovore dosad najuspješnijima. Zaključeno je, kaže se u priopćenju, da se idućim krugom pregovora koji će se u travnju održati u Zagrebu pregovori i završe, a da će već u drugoj polovici ove godine biti moguće početi s liberalizacijom trgovine. Voditelj hrvatskog izaslanstva bio je Miroslav Božić, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva. Okončanjem pregovora s Češkom i Slovačkom, uz najavljeno okončanje pregovora s Poljskom već u veljači ove godine, Hrvatska će biti sasvim integrirana u Srednjoeuropsku zonu slobodne trgovine (CEFTA), priopćilo je ministarstvo. MESIĆ PRIMIO IZASLANSTVO NJEMAČKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je srijedu u Zagrebu izaslanstvo njemačke Banke za obnovu i razvoj s kojim je razgovarao o njemačkim ulaganjima u Hrvatsku. Izaslanstvo čine članica uprave njemačke Banke za obnovu i razvoj Ingrid Matthaus-Maier i prvi potpredsjednik te banke Stefan Leudesdorff. Njemačko je izaslanstvo s hrvatskim predsjednikom razgovaralo o financiranju malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj što, prema njihovoj ocjeni i njemačkom iskustvu, predstavlja mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta. Ingrid Matthaus-Maier je nakon sastanka kazala da njemačka Banka za obnovu i razvoj podržava promjene koje su se dogodile u Hrvatskoj, a svojim ulaganjima i kreditima izražava potporu i u ime njemačke vlade. DVODNEVNO PREDSTAVLJANJE HRVATSKOG GOSPODARSTVA U KANADI Dvodnevno, vrlo uspješno predstavljanje mogućnosti hrvatskog gospodarstva održano je u utorak i srijedu u Montrealu i Torontu, a hrvatsko izaslanstvo koje je vodio ministar gospodarstva Goranko Fižulić razgovaralo je s većim brojem kanadskih poslovnih ljudi. U Montrealu je Fižulić u prestižnom poslovnom klubu Saint Denis govorio pred oko 40 poslovnih ljudi provincije Quebec. Zasebni razgovor održao je s čelnicima tvrtke TIK, jedne od vodećih u Kanadi u području telekomunikacija, o licenci za GMS i UMTS sustave. Hrvatsko izaslanstvo je posjetilo pogon kompanije "ICP Global technologies", koja namjerava kupiti većinski paket dionica tvrtke Končar - Solarne ćelije iz Splita. U srijedu navečer ministar Fižulić i njegovi suradnici u Torontu su ponovili prezentacije o Hrvatskoj, posebice o mogućnostima ulaganja pred članovima "Bord of Trade", gospodarske komore kanadske provincije Ontario i u povijesnom poslovnom Albany klubu. Prisutnih, više od 60 predstavnika velikih tvrtki iz ovog dijela Kanade pokazali su zanimanje za uvjete poslovanja u Hrvatskoj. Dvodnevno predstavljanje hrvatskog gospodarstva u Kanadi organiziralo je Hrvatsko veleposlanstvo u Ottawi. ČELNICI ŽELJEZNICA SLOVENIJE, HRVATSKE I JUGOSLAVIJE O X. KORIDORU Generalni direktori željeznica Slovenije, Hrvatske i Jugoslavije prošloga su petka na sastanku u Beogradu zaključili kako je dodatnim naporima i mjerama potrebno povećati opseg i kvalitetu željezničkog prometa na X. paneuropskome prometnom koridoru, koji se proteže od sjevera Austrije do grčkog grada Soluna. Za ostvarenje tog cilja potreban je dogovor o jedinstvenoj cijeni i razini usluga, a ocijenjeno je da bi se uz određena unaprjeđenja u prijevoznoj tehnici i tehnologiji na tom koridoru putovanje vlakom od Ljubljane do Beograda moglo smanjiti na šest i pol sati. Razgovora je bilo i o pojednostavnjenju viznih režima, odnosno dogovoreno je da će pokrenuti inicijativu ta to preko mjerodavnih državnih tijela. Na taj bi se način mogao dopunski povećati opseg prijevoza, koji je u posljednje vrijeme u stalnom porastu, pojašnjavaju u HŽ-u. Sve tri strane ocijenile su da je vizni režim s Jugoslavijom velika prepreka odvijanju putničkog prometa, zbog čega su se sporazumjele da pokrenu inicijativu preko mjerodavnih tijela o pojednostavljenju viznog režima. Na taj bi se način mogao dopunski povećati opseg prijevoza, koji je u posljednje vrijeme u stalnom porastu, pojašnjavaju u HŽ-u. Trenutno veliko zadržavanje vlakova na graničnom prijelazu Tovarnik-Šid troškove transporta uvećava za 30 posto. Posebno težište u razgovorima, kako se doznaje u HŽ-u, stavljeno je na revitalizaciju koridora, a s hrvatske strane dionica toga koridora je pruga Savski Marof-Zagreb- Vinkovci-Tovarnik. Najavljenim normaliziranjem prometa na X. koridoru svoj je veliki interes uočila i Luka Rijeka, čiji je generalni direktor Miran Cofek predstavio mogućnosti prijema i otpreme robe najveće hrvatske luke. SLOVENSKI MAKROEKONOMIST ZA NOVI PRISTUP PROBLEMU ŠTEDNJE U LJUBLJANSKOJ BANCI Drnovšekova bi vlada morala odustati od insistiranja da je vraćanje devizne štednje Ljubljanske banke Zagreb hrvatskim štedišama stvar sukcesije bivše države, tvrdi makroekonomist Jože Mencinger, sadašnji rektor ljubljanskog sveučilišta. U kometaru objavljenom u poslovnom listu "Finance" Mencinger tvrdi da bi Slovenija morala sama isplatiti 300 milijuna njemačkih maraka štednje u Ljubljanskoj banci koja nije prenesena na hrvatske banke, čime bi se spriječila erozija ugleda slovenskih banaka u Hrvatskoj i omogućio njihov mogući nastup na hrvatskom bankarskom tržištu. Vraćanje štednje nije pitanje sukcesije Jugoslavije jer bi inače Hrvatska slično mogla tretirati slovenske vikendice na svom teritoriju. Zbog neriješenog pitanja deviznog duga Ljubljanska banka će imati i manju vrijednost u procesu privatizacije jer će strani partneri zahtijevati da se dug i eventualne tužbe otpišu od njene vrijednosti, tvrdi Mencinger koji je od svibnja 1990. do svibnja 1991. bio potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo. 7. AKTIVNOSTI UDRUGA PISMO HUP-A ČLANICAMA S PREPORUKAMA ZA POSLOVANJE Hrvatska udruga poslodavaca uputila je svojim članicama preporuke za poslovanje u novim makroekonomskim i zakonskim uvjetima u kojima im uz ostalo predlaže i analizu broja zaposlenih i njihovo svođenje na optimalan broj za normalno funkcioniranje poduzeća. U pismu glavnog ravnatelja HUP-a Željka Ivančevića članicama navodi se kako je nakon obavljenih analiza uočen niz negativnih efekata koji mogu imati dugoročne posljedice na poslovanje: smanjenje zaštitne kamate sa očekivanih 16 na 11 posto, najava povećanja osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje sa 1.700 na 1.900 kuna, ponovni rast nelikvidnosti prema podacima ZAP-a, te promjene Zakona o radu s većim brojem promjena na štetu poslodavca, a posebno skraćenje tjednog radnog vremena sa najviše 42 sata na najviše 40 sati tjedno. Radi opstanka poduzeća, posebno onih sa radnointenzivnim djelovanjem, postoji potreba prilagodbe takvom stanju, ocjenjuju u HUP-u i za ublažavanje mogućih posljedica predlažu nekoliko mjera. Tako se poduzećima kojima imaju Pravilnik o radu i u njemu propisanu plaću, predlaže da donesu Aneks Pravilnika kojim će kategoriju mjesečne plaće promijeniti u satnicu. Procedura za promjenu Pravilnika je slijedeća: na temelju članka 124. važećeg Zakona o radu, poslodavac se mora savjetovati sa zaposleničkim vijećem odnosno ako zaposleničko vijeće nije utemeljeno - sa sindikalnim povjerenikom (naravno postoji li u poduzeću). Članak 145. st. 4. istog Zakona predviđa rok od 8 dana za očitovanje zaposleničkog vijeća. Ukoliko se ne očituje o namjeravanoj odluci u navedenom roku, smatra se da nema primjedbi, odnosno za izmjenu Pravilnika o radu zaposleničko vijeće ili sindikalni povjerenik imaju ponajprije savjetodavnu ulogu i poslodavac nije obvezan respektirati stajalište zaposleničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika, već je dužan samo pravovremeno i potpuno dostaviti nacrt namjeravane odluke. Osim toga mora se naznačiti dan stupanja na snagu ovog Aneksa Pravilnika (ne kraći od osam dana od objave - na način da budu dostupni na uvid svim zaposlenicima i na vidnom mjestu u prostorijama u kojima oni redovito borave tijekom radnog vremena). Nakon toga potrebno je promijeniti i pojedinačne (sa svakim zaposlenikom) ugovore o radu - aneksom, u kojem će se kategorija mjesečne plaće preračunati u satnicu, predlažu iz HUP-a. UDRUGA POSLODAVACA U TEKSTILU: CARINE SMANJIVATI POSTUPNO Udruga poslodavaca tekstilne i kožne industrije Hrvatske traži da se carine na uvoz repromaterijala, sirovina, tkanina i gotovih tekstilnih proizvoda smanjuju postupno, prema sporazumu Hrvatske i Svjetske trgovinske organizacije, a ne da se jednokratno smanje ili ukinu, kako je najavljeno iz Ministarstva gospodarstva. Zaključeno je to u utorak na proširenoj sjednici Predsjedništva Udruge poslodavaca tekstilne i kožne industrije, na kojoj je istaknuto protivljenje najavama Ministarstva gospodarstva da se carine od 6, 8 i 13 posto za tekstilne sirovine ukinu, a za gotove tekstilne proizvode snize sa 18,8 na 14 posto. Postupnim smanjenjem carina, a ne njihovim jednokratnim smanjenjem ili ukidanjem, istaknuto je na sjednici, zaštitili bi se interesi domaćih proizvođača i izvoznika tekstilnih proizvoda u odnosu na uvoznike i trgovce tim proizvodima. U prvih 11 mjeseci prošle godine, tekstilna i odjevna industrija je, za razliku od globalnih kretanja, ostvarila suficit robne razmjene od 26,6 milijuna dolara, no on je više od osam puta manji od suficita ostvarenog u istom razdoblju 1999, kada je iznosio 221 milijun dolara. Takvo značajno smanjenje rezultat je rasta uvoza tekstilnih roba, koji je za 11 mjeseci 2000. porastao čak 40,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uz istovremeni pad izvoza od 10,2 posto. Predsjedništvo je formiralo radnu skupinu za izradu Prijedloga strategije razvoja tekstilne industrije za razdoblje od sljedećih pet godina, koja će, kako je predviđeno, tijekom svibnja biti predstavljena. Članovi Predsjedništva pritom su naglasili vitalnost tekstilne, kožne i obućarske industrije, koja unatoč brojnim poteškoćama još uvijek zapošljava oko 40 tisuća radnika (stanje iz studenoga 2000.), što čini gotovo 20 posto zaposlenih u prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj. Uz spomenuti suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom, već su to dovoljni razlozi da ova grana ima pravo od države tražiti drukčiji tretman od dosadašnjega. Doda li se tome da je tekstilna branša radno intenzivna i izvozna djelatnost, vidi se da je ona posve komplementarna nastojanjima Vlade za zapošljavanjem i izvozom, istaknuto je na sjednici Predsjedništva Udruge poslodavaca tekstilne i kožne industrije Hrvatske. 8. SINDIKATI SINDIKAT TRGOVINE ZATRAŽIO KONTROLU U PODUZEĆU "ASTRA-MARIJANA Sindikat trgovine Hrvatske (STH) pozvao je u ponedjeljak financijsku i kriminalističku policiju da provjere poslovanje poduzeća "Astra-Marijana" prije i za vrijeme stečaja, a ministra pravosuđa da preispita rad sudaca koji su sudjelovali u stečajnom postupku nad tim društvom. Sindikat trgovine izrazio je na konferenciji za tisak sumnju da je bilo nezakonitosti u poslovanju toga poduzeća, a odgovornom za loše poslovanje drži bivšu direktoricu i vlasnicu Marijanu Olujić. Također smatra da treba preispitati i pojedine poteze stečajnog upravitelja Marinka Paića. Poduzeće "Astra-Marijana" u stečaju je od lipnja 1999., a prošli tjedan Stečajno vijeće nije potvrdilo plan preustroja, pa se praktički odlučilo za njegovu likvidaciju. Dragica Mišeljić je ocijenila kako postoje uvjeti za poslovanje poduzeća nakon preustroja te da se tomu protive pojedini vjerovnici koje zanimaju atraktivni prostori poduzeća "Astra-Marijana". 9. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI PREDSTAVLJANJE HRVATSKOG GOSPODARSTVA U NEW YORKU Hrvatska bi u ovoj godini željela privući 1,2 milijarde dolara izravnih inozemnih investicija što je gotovo dvostruko više nego prošle godine, kazao je u ponedjeljak u New Yorku u susretu s američkim i hrvatskim novinarima ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Tom cilju treba poslužiti i predstavljanje hrvatskih gospodarskih mogućnosti američkim gospodarstvenicima, kao i predstojeći posjet hrvatskoga izaslanstva Kanadi. Fižulić je rekao da se u ovoj godini očekuje porast bruto društvenog proizvoda za 4,1 posto i inflacije oko 4 posto. Glavni privatizacijski projekt u Hrvatskoj je sada druga faza privatizacije hrvatskih telekomunikacija. Fižulić očekuje da bi u svibnju ili najkasnije rujnu mogle biti poznate međunarodne ponude. Deutsche Telecom je već dao ponudu za kupnju 40 posto dionica koja je bolja od njihove prve ponude vrijedne 850 milijuna dolara. Fižulić je međutim primjetio da uvjeti na međunarodnom tržištu ove godine nisu osobito povoljni. Govoreći o tome u kojim sektorima Hrvatska očekuje više stranih ulaganja posebno je istaknuo brodogradnju, drvnu i tekstilnu industriju. Govorio je i o privatizaciji osiguravajućih tvrtki i jadranskog naftovoda. Naftovod bi mogao godišnje transportirati 30 milijuna tona ruske nafte. Vlada planira i privatizaciju HEP-a i INE. Predstavljanje hrvatskog gospodarstva u New Yorku zajednički su organizirali Ministarstvo gospodarstva, hrvatski generalni konzulat u ovom američkom gradu i tvrtka Solomon, Smith and Barney. PET SAJMOVA IDUĆI TJEDAN NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU Od 21. do 25. veljače, pod zajedničkim nazivom "Čovjek i slobodno vrijeme", na Zagrebačkom velesajmu održat će se pet međunarodnih sajmova - turizma ITTF, Vinovita, Sport i nautika, te sajmovi Kućni ljubimci i Vrt i dom (od 23. do 25. veljače), najavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare Zagrebačkog velesajma. U 12 sajamskih paviljona, na 34.000 četvornih metara izložbenog prostora svoje proizvode i usluge na pet će sajmova predstaviti 722 izlagača i to 403 iz Hrvatske te 319 iz inozemstva. Nova koncepcija objedinjavanja pet srodnih specijaliziranih sajmova rezultat je praćenja suvremenih sajamskih trendova u svijetu te sugestija poslovnih partnera, kažu u na Zagrebačkom velesajmu. TVRTKA PROMO INTERNATIONAL PREDSTAVILA PROLJETNI SAJAM PROMO Osmi međunarodni proljetni sajam "Promo 2001" ove će se godine u Tuzli održati od 10. do 14. travnja, a očekuje se da će na njemu sudjelovati oko 450 tvrtki iz 15-tak zemalja, od čega veliki broj iz Hrvatske, kazao je generalni direktor tvrtke Promo International Vinko Ćuro u utorak na predstavljanju sajamskih događanja u Bosni i Hercegovini. Osim spomenutog sajma koji ima opći karakter, predstavljeni su i "Sajam BiH Expo" - sajam bosansko-hercegovačke ekonomije koji će se u ožujku održati u Brčkom, festival turizma "BiH Tours" ( Tuzla od 24. do 26. svibnja), te četvrta konferencija Međunarodnog poslovnog foruma na temu "Perspektive regionalnog ekonomskog integriranja Jugoistočne Europe" ( Banja Luka 10. i 11. svibnja). Sve sajamske priredbe imaju veliki značaj za razvoj BiH ekonomije, kazao je Ćuro, a to pokazuje i podatak da je nakon trećeg sajma Promo u Tuzli 70 tvrtki otvorilo svoja predstavništva. Vanjskotrgovinska razmjena između Hrvatske i BiH prošle je godine stagnirala, kazao je predsjednik Komore Zagreb Zlatan Froelich, a to pokazuju i podaci da je hrvatski izvoz u BiH lani bio 9,8 posto manji u odnosu na 1999. godinu, dok je uvoz iz BiH smanjen za gotovo 30 posto.