GB-HR-YU-US-IZVJEŠĆA-Vlada-Politika BBC-PREGLED TISKA-15-2 BRITANSKI RADIO - BBC 15. II. 2001. Pregled tiska "Jedini britanski list velikog formata koji danas piše o slučaju Norac je 'The Daily Telegraph'. U malenom članku na
stranicama međunarodne politike navodi se kako je predsjednik Mesić pristao sastati se s generalom Norcem koji je u bijegu otkako je protiv njega podignuta otpužnica da je sudjelovao u pokoljima gospićkih civila 1991. godine. List navodi riječi predsjednika Mesića nakon telefonskog razgovora s Norcem da se Norac želi pojaviti pred sudom te da za njim Haaški sud nije raspisao potjernicu, što su, kaže list, potvrdili i izvori s tog suda.Današnji 'Independent' analizirajući prvih stotinu dana novog jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice zaključuje kako je Beograd i dalje utočište ratnih zločinaca. U posljednjih deset godina u Beogradu se dogodilo više od 900 nerazjašnjenih ubojstava, među kojima i ubojstvo novinara Slavka Čuruvije prvog dana NATO-ova bombardiranja Jugoslavije. Isto tako još se ne zna što se dogodilo s Ivanom Stambolićem koji je nestao prije prošlogodišnjih parlamentarnih izbora i kojega otada nitko nije vidio. Ne zna se ni tko je naručio Arkanovo ubojstvo, a u javnost nisu još procurila sva
BRITANSKI RADIO - BBC
15. II. 2001.
Pregled tiska
"Jedini britanski list velikog formata koji danas piše o slučaju
Norac je 'The Daily Telegraph'. U malenom članku na stranicama
međunarodne politike navodi se kako je predsjednik Mesić pristao
sastati se s generalom Norcem koji je u bijegu otkako je protiv
njega podignuta otpužnica da je sudjelovao u pokoljima gospićkih
civila 1991. godine. List navodi riječi predsjednika Mesića nakon
telefonskog razgovora s Norcem da se Norac želi pojaviti pred sudom
te da za njim Haaški sud nije raspisao potjernicu, što su, kaže
list, potvrdili i izvori s tog suda.
Današnji 'Independent' analizirajući prvih stotinu dana novog
jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice zaključuje kako
je Beograd i dalje utočište ratnih zločinaca. U posljednjih deset
godina u Beogradu se dogodilo više od 900 nerazjašnjenih ubojstava,
među kojima i ubojstvo novinara Slavka Čuruvije prvog dana NATO-ova
bombardiranja Jugoslavije. Isto tako još se ne zna što se dogodilo s
Ivanom Stambolićem koji je nestao prije prošlogodišnjih
parlamentarnih izbora i kojega otada nitko nije vidio. Ne zna se ni
tko je naručio Arkanovo ubojstvo, a u javnost nisu još procurila sva
imena povezana s razgranatom mrežom krijumčarenja i kriminala koja
je cvjetala pod Slobodanom Miloševićem. 'Independent' donosi i
plan Beograda na kojemu su ucrtane adrese nekih haških optuženika:
Veselina Šljivančanina, Milana Milutinovića, Nikole Šainovića,
Ratka Mladića, Rade Markovića i naravno Slobodana Miloševića.
Isti list donosi i napis o tome kako je jedan od arhitekata etničkog
čišćenja na Balkanu i bliski saveznik Slobodana Miloševića,
Vojislav Šešelj u tajnom posjetu Bagdadu gdje je, kako se vjeruje,
gost samog Sadama Huseina i odsjeo je u jednoj od njegovih
predsjedničkih vila. List podsjeća na to kako su za vrijeme NATO-
ove kampanje protiv SR Jugoslavije Sadam Husein i Slobodan
Milošević izmjenjivali telegrame podrške te da Beogradom već duže
kruže glasine kako je irački predsjednik režimu dao više milijuna
vrijednu pomoć. Šešelj je u posjet Bagdadu došao u društvu bivšeg
srbijanskog ministra informiranja Aleksandra Vučića i to preko
Sirije kamo je stigao redovitim letom JAT-a. U zračnoj luci u
Damasku piše 'Independent', Šešelja i Vučića, za koje se vjeruje da
su putovali s diplomatskim putovnicama, dočekali su džipovi, među
kojima i jedan irački, u kojima su krenuli na 12 sati dugi put do
Bagdada, a na sirijsko-iračkoj granici čekao ih je konvoj službenih
iračkih vozila. Sadam Husein ima itekako razloga biti zahvalan
Jugoslaviji jer je, kako podsjeća ovaj list, većinu iračkih
borbenih pilota uvježbala bivša JNA, a jugoslavensko tehničko
osoblje izgradilo je velik broj podzemnih telekomunikacijskih
bunkera i najveću podzemnu zrakoplovnu bazu u Iraku.
'The Guardian' piše kako su planovi američkog predsjednika Georgea
Busha da smanji poreze meta napada dviju skupina ljudi za koje bi se
inače mislilo da ih svim srcem podupiru: milijunaša i pripadnika
teksaške zakonodavne vlasti. Milijunaše koji se protive smanjenju
poreza, u ovom slučaju poreza na nasljedstvo, predvode neki od
najbogatijih i najpoznatijih Amerikanaca: Warren Buffet, George
Soros i otac Billa Gatesa, Bill Gates stariji. Oni u peticiji, čiji
je inicijator otac osnivača Microsofta, kažu kako će ukidanje
poreza na nasljedstvo samo obogatiti nasljednike američkih
milijunaša i milijardera dok će obitelji koje jedva spajaju kraj s
krajem ispaštati. Država će tako, kažu, izgubiti milijarde prihoda
što će na kraju morati naplatiti kroz povećanje poreza siromašnijim
slojevima, smanjenjem obujma zdravstvene zaštite, programa
zaštite okoliša, svemu onome što je bitno za boljitak američkog
naroda. Bill Gates stariji kaže kako još nije sina zamolio da
potpiše peticiju, no da se osnivač Microsofta u osnovi s njom slaže.
Teksašani pak američkog predsjednika, donedavnog guvernera te
savezne države, kritiziraju jer u teksaškoj državnoj blagajni
nedostaje novca. Posljedica je to paketa mjera za smanjenje poreza
u visini od 1,85 milijardi dolara koje je sadašnji američki
predsjednik progurao zadnje godine kao guverner te savezne države,
u trenutku kada su projekcije proračunskog suficita savezne države
Teksas iznosile 6.4 milijarde dolara. No, današnje projekcije
pokazuju da Teksas ima proračunski deficit te da državi predstoji
rebalans budžeta. Među mjerama koje se spominju je povećanje
poreza.
'The Guardian' piše i o tome da će Canalettova platna, na kojima je
ovjekovječena Venecija iz 18. stoljeća kao jedan od najljepših
gradova na svijetu, sada pridonijeti spašavanju grada. Na
Canalettovim slikama, naročito na detaljima venecijanskih palača,
mogu se uočiti zeleni tragovi alga, što je povijesno svjedočanstvo
o plimama i osekama. Talijanski znanstvenici počeli su analizirati
Canalettova platna kako bi izradili grafikone dinamika plima i
oseka koji će im, pretpostavljaju, pomoći da predvide poplave. Na
Canalettovoj platnu Piazza San Marco iz 1767. godine, trag alga je
34 cm ispod današnje razine. Venecijanci optužuju vlasti da ne čine
gotovo ništa kako bi spriječile sve češće velike poplave u gradu
koje nastaju jer grad tone i jer je razina mora sve viša. Prijedlog
da se u laguni podignu divovske barijere odbacili su pobornici
zaštite okoliša i trenutačno vlasti planiraju podići razinu trga
Sv. Marka".
(BBC)