WASHINGTON, 15. veljače (Hina/AP) - Najveći dio poljoprivrednog zemljišta u svijetu u tako je lošem stanju da će uzgajivači morati pronaći bolje načine uzgoja žitarica žele li da proizvodnja hrane prati rast svjetskog stanovništva,
upozoravaju znanstvenici u studiji o uzgoju hrane.
WASHINGTON, 15. veljače (Hina/AP) - Najveći dio poljoprivrednog
zemljišta u svijetu u tako je lošem stanju da će uzgajivači morati
pronaći bolje načine uzgoja žitarica žele li da proizvodnja hrane
prati rast svjetskog stanovništva, upozoravaju znanstvenici u
studiji o uzgoju hrane. #L#
Samo oko 16 posto svjetskog poljoprivrednog zemljišta je
neproblematično i dobro za uzgoj, bez nedaća kakve donosi kemijska
zagađenost, kiselost, slanost tla ili loša odvodnja, pokazuje
studija Međunarodnog instituta za istraživanje politike uzgoja
hrane.
Izvješće se temelji na satelitskim kartama.
Naravno, kakvoća tla ovisi i o siromaštvu zemlje. Tako je u
dijelovima Azije samo 6 posto obradive površine bez ikakvih
problema. U Sjevernoj Americi je udio visokokvalitetnog tla daleko
veći - 29 posto.
Zagađenost aluminijem, što je toksično za biljke, zabilježena je na
17 posto poljoprivrednog tla u svijetu. Naslage soli u tlu
predstavljaju znatan problem za zemljišta koja se moraju natapati.
Gotovo 4 milijuna hektara poljoprivrednog tla gubi se godišnje zbog
slanosti, piše u izvješću.
Velik i rašireni problem jest organska iscrpljenost koja smanjuje
plodnost i vlažnost tla te pojačava emisiju ugljičnog dioksida u
zraku, što je, vjeruju zanstvenici, jedan od čimbenika globalnog
zagrijavanja, piše u studiji u kojoj se ističe da je "hitno
potrebno" vodu za navodnjavanje koristiti djelotvornije.
"Moramo pronaći načine da povećamo proizvodnju hrane", a da pritom
ne tražimo novu zemlju za uzgoj, ističe Ian Johnson, potpredsjednik
Svjetske banke i predsjedatelj Konzultativne skupine za
Međunarodno poljoprivredno istraživanje. Stvar je u tome da
priprema novog tla za proizvodnju hrane zahtijeva novu sječu šuma,
čime se uništava raznolikost biljnog i životinjskog svijeta.
Studija spominje podataka da se za idućih 20 godina očekuje novih
1,5 milijardi ljudi u svijetu, koje će trebati nahraniti.
Biotehnologija tu može biti od koristi, ako se žitarice budu
genetički proizvodile tako da im je za rast potrebno manje vode te
mogu rasti na siromašnijem tlu, kazao je Stanley Wood, vodeći autor
studije.
On je, međutim, upozorio da genetski inženjering neće biti dovoljan
ako se ne budu mijenjali i načini obrađivanja zemlje.
U mnogim siromašnim područjima nema gospodarskog poticaja kojim bi
se uzgajivači naučili mijenjati način obrade zemlje. Tako je,
primjerice u Keniji, tlo osiromašeno i stoga što si poljodjelci ne
mogu dopustiti luksuz da nakon berbe na njivama ostavljaju
stabljike i ostatke žitarica čime bi naknadno poboljšali njegovu
plodnost. Tim ostacima seljaci naime moraju hraniti stoku ili se
koristiti kao gorivom.
Kemijska gnojiva nisu djelotvorna ako dovoljno organske tvari ne
ostane u tlu, upozorava Wood. On dodaje da je jedan od otežavajućih
faktora i slaba prometna povezanost u siromašnim krajevima gdje
seljaci svoj uzgoj ne uspijevaju prodati na tržnicama a za uzvrat
kupiti potrebna kemijska sredstava.
(Hina) rt sl