ŠV-NZZ-6.2.-KOMENTAR O HRVATSKOJ

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 6. II. 2001. Promašen reformski polet u Hrvatskoj "'Sad će nam krenuti', govorili su ljudi u Hrvatskoj prije godinu dana. U zemlji je vladalo raspoloženje promjena. Predsjednik Tuđman je umro, a s njim je u grob otišao i njegov vladarski sustav. Na vlast je došlo novo vodstvo na čelu s predsjednikom Stipom Mesićem i predsjednikom vlade Ivicom Račanom. Oslanja se na koaliciju šest stranaka koje zajedno imaju solidnu većinu u parlamentu, ali međusobno nisu uvijek složne. Što se promijenilo u godinu dana pod novim vodstvom? Ponajprije jedno: završilo je desetgodišnje domoljubno izvanredno stanje - na posljetku samo još domovinska sentimentalnost zbog stabilizacije sustava. No završilo je i raspoloženje promjena. Na njegovu se mjestu sve više širi bezvoljna letargija. 'Ne ide naprijed', govore ljudi. Pri tomu vlada ima ambiciozan cilj: do 2006. godine Hrvatska bi morala biti zrela za pristup Europskoj uniji, kako naglašava Ivan Jakovčić, ministar za europske integracije. 'Mi to možemo', vjeruje. 'Do tada želimo biti spremni za klub. Kako brzo će nas primiti, vidjet ćemo'. Ipak je EU s vrhom u Zagrebu i početkom pridružbenih pregovora potvrdila dobronamjernost. No na hrvatskoj strani mora se riješiti još mnogo gospodarskih problema. Stari teret su poduzeća u društvenom vlasništvu koja se mora sanirati ili likvidirati, među njima su i banke i velika industrija. Vlada želi ubrzati privatizaciju, izjavio je Jakovčić. Zainteresiranih ima. Najbolji potencijal hrvatskoga gospodarstva vidi u malim i srednjim poduzećima. Ona bi uz svjež kapital mogla razviti eksplozivnu dinamiku. Da bi do izražaja došle inicijative i kreativnost, svakako su potrebni pregledni zakoni i uklanjanje birokratskih prepreka. U tomu vlada kasni, dodaje ministar. Vlada je imala - ili ima - problema i s političkim zahtjevima zapadnog inozemstva bez čijih će se ispunjavanja u svakom slučaju otegnuti integracija u Europsku uniju. Zagreb ponajprije mora intenzivirati suradnju s haaškim sudom. Prema općenitim pretpostavkama riječ je o izručenju generala hrvatske vojske koji su osumnjičeni za ratne zločine. Zamjenik premijera Goran Granić to je još nedavno dobio. Premijer Račan je zatim za posjeta glavne tužiteljice Carle Del Ponte Zagrebu čini se najavio spremnost za skretanje. 'Crni su tjedni prošli', kaže Jakovčić u vezi s time. Nadalje se zahtijeva suradnja u okviru Stabilizacijskog sporazuma za jugoistočnu Europu. Takav neprihvatljiv zahtjev u Hrvatskoj nailazi na skepsu: treba li tu ponovno oživjeti propala Jugoslavija? Jakovčić ukazuje na 'načelo štafete' koje deklarira Bruxelles, po kojemu se svaku zemlju mora promatrati kao poseban slučaj. 'Želimo regionalnu suradnju, ali ne i regionalnu sudbinu'. U sudbinu Hrvatske pripada i to što je gospodarska supstancija zemlje posljednjih godina uništena dobrim dijelom zbog rata, a još ju je dodatno opljačkala politička mafija koja je okruživala bivšeg predsjednika Tuđmana. Stotine poduzeća formalno su izrabljena i sada ne rade. 'Tajkunima' koji su se obogatili prevarantskim poslovima sad se sudi - ali novac je nestao. 'Nova vlada na početku uopće nije znala koliko je stanje zapravo katastrofalno', kaže Žarko Puhovski, direktor zagrebačkog helsinškog ureda. Za velika poduzeća, primjerice brodogradilišta, nema inventara. Ili ga direktori iz starog režima nisu izradili ili su ga uništili. U javnoj upravi velik je višak osoblja, među ostalim i zato što je bivša vlada posljednjih mjeseci otvarala više tisuća nekorisnih radnih mjesta, očito zbog kupnje glasova. U takvim je okolnostima 'brz početak' težak. Vlada, odnosno vladina koalicija za sadašnji je zastoj i sama kriva, pojašnjava Puhovski. Potrošila je previše vremena i snage na unutarnje rovovske bitke između Mesića i Račana ili na razilaženja s Haagom. Propustila je usredotočiti se na bitno, izraditi i provesti strategiju političke i gospodarske reforme i iznijeti je u javnosti. 'Danas ljudi ne vide poboljšanje. Vide samo da postaje lošije', kaže Puhovski. Za to je kriva i takozvana 'šestorka', konvencija šest stranačkih predsjednika vladine koalicije. Taj neformalni gremij ima ulogu politbiroa. Faktički je nadređen vladi, često oteže ili priječi njezine odluke, pri tomu zasjeda iza zatvorenih vrata i nikome nije dužan odgovarati. Tako i dalje nedostaje transparentnost u političkom životu. Ipak postoje naznake da će vlada smoći hrabrosti za neugodne odluke. To pokazuje statistika: broj nezaposlenih za godinu je dana narastao s 350 tisuća na 400 tisuća. Porast je povezan s time što se tvrtke zrele za stečaj više ne dohranjuju, nego ih se zatvara. Za pogođene je to loše, ali za ukupno gospodarstvo neizbježno. Davor Jurić, predsjednik saveza neovisnih sindikata, povezan s Račanovim socijalistima, porast nezaposlenosti povezuje s politikom zapošljavanja stare vlade. Ona je otvarala fiktivna radna mjesta kako bi očuvala socijalni mir. No uzroke nazposlenosti ipak se mora povezati sa zastarjelim gospodarskim strukturama stare Jugoslavije. Inače otprilike polovica službeno prijavljenih nezaposlenih ima prihod iz gospodarstva u sjeni. Izgradnja proizvodnog i na europskom tržištu konkurentnog gospodarstva u svakom slučaju treba vremena i povezana je s troškovima preinake. Ljudi to znaju. I pod novim vodstvom politika se vrti oko popunjavanja položaja i položajčića. I dobronamjerni kritičari vlade drže da ona svoju kadrovsku politiku vodi bez koncepta. Važna mjesta u državnom aparatu popunjavaju se po načelu slučaja ili pripadnosti stranci a ne po kriterijima potreba i sposobnosti. Previše ljudi iz stare vlade koji su dokazali svoju nesposobnost, još je na svojim položajima. Spominje se primjerice direktorica mirovinskog fonda ili šef za zatvore. Među novinarima se ponajprije kadrovska politika na državnoj televiziji pobrinula za uzbuđenje, ali i za smijeh. Povremeni suradnici zbog mjera štednje više ne dobivaju poslove. Stalno namješteni novinari naprotiv ostaju na svojim mjestima. Neki su od njih bili propagandisti starog režima a sad radosno služe novoj vladi. Treba više hrabrosti za zadržavanje staroga kadra nego za njihovo otpuštanje, izjavio je direktor televizije Mirko Galić. Zbog procjene svojim je namještenicima dao da ispune smiješan upitnik s kvizovskim pitanjima o politici, zabavi, sportu i kulturi. Za neke postupak vlade u čišćenju uprave od dužnosnika Tuđmanove stranke nije dovoljno radikalan. Za druge se vlada osvećuje i provodi hajku. Zastupnica oporbe iz otjerane Hrvatske demokratske zajednice Zdenka Babić kaže da su u zgradi parlamenta promijenjeni svi ljudi, sve do vratara. Da je Tuđman tražio pomirbu a sad vladajući bivši komunisti provode revanšizam. Pri tomu da su svojim uslužnim držanjem prema zahjtevima haaškoga suda i Međunarodnog monetarnog fonda izdali nacionalne interese Hrvatske. No da se pritisku međunarodne zajednice treba oduprijeti kad je riječ o dostojanstvu domovine. No čini se da ta vrsta nacionalne retorike više ne pali kod stanovništva Hrvatske. Iako su mnogi nezadovoljni postignućima vlade koja je na dužnosti godinu dana, tek bi se malobrojni željeli vratiti u prijašnje prilike", izvješćuje novinar lista awy.