US-mediji-Politika US-NYT-1.2-POTPORA NEOVISNIM MEDIJIMA SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES1. II. 2001.Demokraciji je potrebno mnogo glasova"U povijesnom govoru u Pragu 1990., dok se rušio komunizam u istočnoj Europi, državni tajnik
James Baker zatražio je međunarodnu potporu za neovisne medije u državama koje su nastajale iz Sovjetskog Saveza koji se raspadao. Od tada je potreba za neovisnim novinskim izdanjima svih vrsta postala još veća, i u novim demokracijama i u starim režimima.Zato predsjednik George W. Bush i političari u State Departmentu na vrh vanjskopolitičkih programa moraju staviti potporu necenzuriranim medijima i slobodnom pristupu internetu.Kod represivnih režima najveći strah izaziva ono što se suprotstavlja nadzoru nad informacijama. I ništa nije važnije za razvoj građanskog, demokratskog društva. Slobodni izbori mogu biti prvi korak u uspostavi vladavine prava, ali su višestranački izbori nemogući bez mnoštva medija. Ipak, novinarska sloboda, posebice u tv i radio medijima, i dalje je ugrožena u mnogim bivšim sovjetskim zemljama i zemljama bivšeg istočnog bloka, dok je u Kini zaustavljena demokratizirajuća snaga interneta.
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
1. II. 2001.
Demokraciji je potrebno mnogo glasova
"U povijesnom govoru u Pragu 1990., dok se rušio komunizam u
istočnoj Europi, državni tajnik James Baker zatražio je
međunarodnu potporu za neovisne medije u državama koje su nastajale
iz Sovjetskog Saveza koji se raspadao. Od tada je potreba za
neovisnim novinskim izdanjima svih vrsta postala još veća, i u
novim demokracijama i u starim režimima.
Zato predsjednik George W. Bush i političari u State Departmentu na
vrh vanjskopolitičkih programa moraju staviti potporu
necenzuriranim medijima i slobodnom pristupu internetu.
Kod represivnih režima najveći strah izaziva ono što se
suprotstavlja nadzoru nad informacijama. I ništa nije važnije za
razvoj građanskog, demokratskog društva. Slobodni izbori mogu biti
prvi korak u uspostavi vladavine prava, ali su višestranački izbori
nemogući bez mnoštva medija. Ipak, novinarska sloboda, posebice u
tv i radio medijima, i dalje je ugrožena u mnogim bivšim sovjetskim
zemljama i zemljama bivšeg istočnog bloka, dok je u Kini
zaustavljena demokratizirajuća snaga interneta.
U Rusiji je nedavni progon Vladimira Gusinskog - čija je utjecajna
televizija kritizirala rat u Čečeniji i način na koji je
predsjednik Vladimir Putin vodio podmorničku tragediju - zlokoban
znak onoga što se sprema stotinama manjih neovisnih TV postaja, od
kojih su mnoge koristile američku pomoć.
U Češkoj je nedavno 100.000 prosvjednika izišlo na ulice kako bi
poduprli novinare u štrajku koji su se potkraj prosinca
zabarikadirali u redakcijama državne češke televizije.
'Pobunjenici', kako su nazvani novinari, traže da javna televizija
bude nepristran prenositelj vijesti, a ne oruđe vlasti.
Ne tako davno, državna je televizija bila baš takvo oruđe u rukama
Slobodana Miloševića, bivšega jugoslavenskog predsjednika kojega
je međunarodni sud u Haagu optužio za ratne zločine. Kada su
protumiloševićevski prosvjednici zauzeli središte Beograda,
jurišali su ne samo na parlament nego i na središte državne
televizije, kako bi prosvjedovali protiv otrovne protuzapadnjačke
i protumuslimanske propagande i televizije. Neovisnost srpske
televizije u mjesecima i godinama pred nama bit će ključna mjera
srpske demokracije. (...)
Kao što je državni tajnik Colin Powell zabilježio u govoru prigodom
svojeg potvrđivanja, 'uspon demokracije i moć informacijske
revolucije spajaju se međusobno se potičući'.
S obzirom na dugu povijest republikanskog zagovaranja prava iz
prvog amandmana u inozemstvu, Bushova administracija mora
ustrajati na tome da se svako partnerstvo za napredak mora graditi
na uvjetu neovisnog djelovanja novinskih medija, da građani imaju
pristup informaciji i da je zajamčena sloboda izražavanja", piše
David Hoffman, predsjednik Internewsa, neprofitne organizacije
koja podupire neovisnost medija.