BRUXELLES, 30. siječnja (Hina/AFP) - Kriza zbog kravljeg ludila prisiljava Europljane da hitno preispitaju desetljeća zajedničke poljoprivredne politike i da naprave veliki zaokret koji podrazumijeva napuštanje prekomjerne proizvodnje
ako se želi povratiti povjerenje potrošača, ocjenjuje u utorak France presse.
BRUXELLES, 30. siječnja (Hina/AFP) - Kriza zbog kravljeg ludila
prisiljava Europljane da hitno preispitaju desetljeća zajedničke
poljoprivredne politike i da naprave veliki zaokret koji
podrazumijeva napuštanje prekomjerne proizvodnje ako se želi
povratiti povjerenje potrošača, ocjenjuje u utorak France presse.
#L#
Europski povjerenik za poljoprivredu Franz Fischler upozorio je u
ponedjeljak europske ministre poljoprivrede da će brzo biti
potrebne radikalne odluke kako bi se suočili s krizom čija se cijena
mjeri milijardama eura. Europa ipak još uvijek ne zna kako se prema
njoj postaviti, dodaje agencija.
Fischer se, nazivajući situaciju "alarmantnom" i "dramatičnom",
zauzeo za drastične mjere kako bi se ograničila proizvodnja goveđeg
mesa i izbjeglo da zalihe ne porastu na nerješive. One bi, naime,
mogle s 10.000 tona s kraja 2000. porasti na 1.2 milijuna tona u
2003. godini.
Čak iako Fischler nije želio napadati europsku poljoprivrednu
politiku, predložene mjere u suprotnosti su s politikama koje je u
prošlosti hvalila većina zemalja EU: zauzimanje za uništavanje, a
ne gomilanje zaliha govedine, poticanje klanja telića i
smanjivanje novčanih naknada za krave koje su se otelile.
Sve te mogućnosti mogle bi izazvati izravan sukob s moćnim
poljoprivrednim lobijima koji su svoju moć izgradili na posve
drugačijem načelu: proizvesti mnogo i što je jeftinije moguće zbog
čega je u drugi plan pala sanitarna dimenzija koja je odjednom,
nakon izbijanja krize kravljeg ludila i piletine s dioksinom,
dobila prioritetni značaj.
To je načelo bilo odlučujuće u donošenju europske poljoprivredne
politike 60-ih godina jer je riječ tada bila o što bržem
osiguravanju prehrambene samostalnosti Europe.
Suočena s javnim mnijenjem osobito nezadovoljnim zbog pristupa
krizi kravljeg ludila, Njemačka je bila prva velika zemlja koja je
najavila novu orijentaciju svoje poljoprivrede kako bi ona bila
"usmjerena prema potrošaču".
Iznosi namijenjeni za poljoprivrednu politiku EU-e (gotovo 42
milijardi eura godišnje ili gotovo pola ukupnog europskog
godišnjeg proračuna) to pitanje čine još eksplozivnijim.
Europski dužnosnici opetovano su istaknuli da nemaju namjeru izaći
iz određenih proračunskih okvira, dok bi tehnički najjednostavnije
rješenje bio prijenos postojećih kredita s jednog poljoprivrednog
sektora na drugi.
Francuski predsjednik Jacques Chirac oštro je osudio "sustavnu
politiku snižavanja poljoprivrednih cijena" koja već dugo
prevladava u EU-i, a koja je dovela do hranjenja biljojeda koštanim
brašnom.
Suočena s poplavom kritika, Europska komisija podsjeća da je
zajednička poljoprivredna politika EU-e "rezultat izbora zemalja
članica".
Komisija ističe da su Francuska i Njemačka do izbijanja krize
kravljeg ludila bile najtiše zemlje kada se govorilo o većim
revizijama te politike.
(Hina) zt maš