ZAGREB ĆE PRVO RJEŠAVATI SVOJU LISTU SOCIJALNIH STANOVA, KAŽE ZAMJENIK GRADONAČELNIKA

piše: Đurđa Beraković ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - Grad Zagreb još nije ugovorio gradnju stanova prema programu za socijalno poticanje stanogradnje, jer prvo želi riješiti svoju listu "socijalnih stanova", doznaje se od zamjenika gradonačelnika Zagreba Darinka Kosora.#L# "To nam je prioritet i ne možemo se praviti kao da ta lista ne postoji", rekao je Kosor. Grad Zagreb će za gradnju stanova dati nekoliko zemljišta s komunalnom infrastrukturom, ali će se javiti i kao kupac stanova, kako bi se prvenstveno riješili stambeni problemi građana sa socijalne liste. Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva izradilo je Nacrt Prijedloga zakona o socijalno poticanoj stanogradnji, o kojemu bi Vlada trebala raspravljati u veljači. Ministarstvo predlaže da se godišnje iz državnog proračuna uloži 90 milijuna kuna u stanogradnju, procjenjujući da bi tako bilo moguće graditi na godinu više od 1.500 novih stanova od 50 'kvadrata' i stambeno zbrinuti od pet do sedam tisuća građana. Građanima bi se omogućila kupnja stana putem dugoročnih kredita, koje bi mjesečno otplaćivali prosječno od 300 do 350 njemačkih maraka. Zamjenik gradonačelnika Kosor kaže da Zagreb, međutim, najprije želi riješiti stambeni problem socijalno najugroženijih. "Prije svega, moramo zadovoljiti tu grupu građana, a ne stvarati još i dodatnu treću listu", naglasio je. Ove godine Zagreb želi utrostručiti broj kupljenih, odnosno izgrađenih stanova, ali za socijalnu namjenu, budući da na socijalnim listama ima oko 2.700 ljudi, a tu su i obveze prema mladim znanstvenicima. Dometnuo je, ipak, da će Grad, nakon rješavanja stambenih problema najugroženijih građana, započeti i s provedbom programa za socijalno poticanje stanogradnje predložilo ministarstvo. "No, Grad Zagreb nije servis Ministarstva, koji bi samo ustupio zemljišta i da s tim više nema veze", kazao je Kosor, napomenuvši da bi takvim 'čistim' davanjem zemljišta Grad po svakoj lokaciji izgubio i do milijun maraka. Predviđene lokacije za stambenu izgradnju bit će na Savici u Ulici Vladimira Ruždjaka, u Španskom u Ulici Gustava Krkleca te dvije lokacije na Peščenici, gdje bi se trebalo izgraditi 150 stanova. Nakon rješavanja imovinsko-pravnih problema trebale bi se 'osloboditi' još dvije lokacije: u Španskom i u Borovju za izgradnju još 200 stanova što bi ukupno bilo 350. Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa Grad bi mogao ponuditi i zemljišta za socijalno poticanu stanogradnju na nekim drugim lokacijama, kazao je Kosor. Napomenuo je da Zagreb više nema puno lokacija koje su imovinsko- pravno 'čiste', jer je u tijeku postupak povrata zemljišta, a i da Grad sam mora pronalaziti adekvatna zemljišta koje želi dati na natječaj. Ove godine trebalo bi se oko 500 stanova početi graditi ili pripremiti za gradnju u dogovoru s Ministarstvom javnih radova. Grad je za taj i za redovni program gradnje i kupovanja stanova pri Uredu za upravljanje imovinom spreman izdvojiti oko 20 milijuna njemačkih maraka, kazao je Kosor. Opovrgnuo je tvrdnje u medijima da Zagreb kasni u realizaciji programa Ministarstva, rekavši kakko vjeruje kako će na nekim lokacijama Zagreb ostvariti program prije drugih gradova. Kosor je napomenuo da će inzistirati da poslove za gradnju dobivaju zagrebačke građevinske firme, nakon što Ministarstvo raspiše natječaj za idejni projekt i za izvođenje radova. Neki hrvatski gradovi su i prije donošenja zakona započeli gradnju stanova. Ministarstvo je s Rijekom i Varaždinom ugovorilo izgradnju dvije zgrade s 93, odnosno 52 stana, Krapinskim toplicama zgradu s 20 stanova, a predviđena je i izgradnja stanova u Karlovcu, Slavonskom Brodu, Osijeku i Rovinju. (Hina) bdj vl