DO VLASTITA STANA OD 50 'KVADRATA' ZA 350 NJEMAČKIH MARAKA MJESEČNO?

piše: Marina Bujan ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - Podstanarima u Hrvatskoj 'smiješi' se prilika da, prosječno za iste novce kojima plaćaju mjesečne najamnine, na otplatu kupe vlastiti stan od pedesetak četvornih metara, zaživi li ambiciozan program poticanja stanogradnje Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva.#L# "Cilj poticanja stanogradnje je da građanima kupnja stana postane dostupnija i da se unaprijedi graditeljstvo, koje je pokretač cjelokupne privrede", kaže Filko Cezner, pomoćnik ministra. Nacrt Prijedloga zakona o socijalno poticanoj stanogradnji, kojega je izradilo Ministarstvo, pred Vladom bi se trebao naći u veljači. Za 90 milijuna kuna, koliko bi se godišnje ulagalo iz državnog proračuna u stanogradnju, bilo bi moguće graditi više od 1.500 novih stanova od 50 'kvadrata' i stambeno zbrinuti od pet do sedam tisuća građana, procjena je Ministarstva. "Mjesečna otplata stana od 50 četvornih metara, ovisno o cijeni građenja, uvjetima kreditiranja banke i roku plaćanja, iznosila bi između 300 i 350 njemačkih maraka", rekao je Cezner. Stručnjaci Ministarstva tvrde da bi takvo poticanje stanogradnje otvorilo više od pet tisuća novih radnih mjesta, angažiralo 500 milijuna kuna godišnje u stanogradnju, povećao BDP za 0,7 posto godišnje te osigurao dugoročan i kontinuirani povratni dotok sredstava. Krajem 90-tih, broj novih stanova izgrađenih u višestambenim zgradama ustalio se na oko tisuću, ili oko devet posto od ukupnog broja, dok je, primjerice, 80-tih taj broj iznosio preko 12 tisuća, ili oko 40 posto. Od 1995. do 1999. na tržištu je godišnje prodano prosječno samo 1.212 novih stanova, od čega 60 posto u Zagrebu. Posljednje godine toga četverogodišnjeg razdoblja prodanao su svega 782 stana. U posljednjih deset godina izgubljeno je u graditeljstvu preko 60 tisuća radnih mjesta, podaci su Ministarstva. "Nakana nam je stvoriti uvjete u kojima će stanove moći kupovati građani koji nemaju dostatno novca da bi samostalno riješili stambeni problem, iako su platežno sposobni, kao i poticanjem graditeljstva otvoriti nova radna mjesta", rekao je pomoćnik ministra Cezner. Izgradnja stanova financirala bi se novcem države, jedinica lokalne samouprave i njezinih građana te poslovnih banaka, a predviđena je i mogućnost sudjelovanja drugih pravnih i fizičkih osoba koje bi našle interesa u toj izgradnji. "Socijalno poticana stanogradnja ne znači izgradnju stanova za socijalno ugrožene, već je riječ o organiziranoj stanogradnji kojom se želi, prije svega, pomoći građanima nižih ili srednjih prihoda". Kamatna stopa za kupca stana iznosila bi oko četiri posto, uprosječena za cijelo razdoblje otplate. Za građane bi rok otplate zajma bio do 31, a za lokalnu samoupravu do 21 godine. Uloženi novac vraćao bi se državi i jedinici lokalne samouprave, uz deviznu klauzulu, s počekom od najviše 15 godina i uz kamatu od dva posto godišnje, te pet posto godišnje na razdoblje otplate. Sredstva uložena u izgradnju obvezno bi se vraćala i bila namijenjena daljnjem poticanju stanogradnje. "U interesu nam je da se gradi i proda što više stanova, da se razbukta stanogradnja i da građani napokon dobiju mogućnost riješiti stambeno pitanje", naglasio je Cezner. Konačnu riječ u određivanju prioriteta kupaca i sastavljana popisa imat će lokalna samouprava, rekao je pomoćnik ministra. Jedinice lokalne samouprave moći će kupiti stan pod istim uvjetima obročne otplate kao i građani, radi davanja stana u najam. Rok otplate bi u tom slučaju bio kraći nego kada stan kupuje građanin, s obzirom da bi im se uloženo zemljište i infrastruktura priznavali kao učešće. Prijedlogom zakona predviđeno je da, na isti način kao i jedinice lokalne samouprave, u izgradnji i kupnji stanova za svoje potrebe sudjeluje i Republika Hrvatska. (Hina) bma vl