HRVATSKA BI NAPOKON TREBALA DOBITI BAZU PODATAKA O INVALIDIMA

piše: Tamara Marinković ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - Prihvati li Hrvatski sabor predloženi zakon o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, Hrvatska bi prvi put mogla dobiti precizne podatke o broju invalidnih osoba, vrstama njihova invaliditeta i specifičnim potrebama. #L# Tako će biti razriješena dilema živi li u Hrvatskoj, kako se pretpostavlja, 10 posto invalidnih osoba (oko 450 tisuća) ili je udio invalida u stanovništvu zbog posljedica Domovinskog rata povećan na 12 do 13 posto. Ta stalna baza podataka o uzroku, vrsti, stupnju i težini oštećenja zdravlja pojedine osobe služit će za predlaganje socijalnih i zdravstvenih mjera zaštite invalida. Registar će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a trebao bi biti formiran u roku godine dana od donošenja zakona. Dostupnošću podataka trebali bi nestati i nesporazumi do kojih je dolazilo između udruga invalida i vlasti uslijed nedostatka pravih informacija. Registar je neophodan, smatra Mirjana Dobranović, predsjednica Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida, jer se dosad događalo da Sabor politiku prema invalidima kreira napamet, bez pravih pokazatelja. Registar je, smatra Mirjana Dobranović, nužan i zbog ugleda Hrvatske u svijetu, koja je dosad na zahtjeve Svjetske zdravstvene organizacije za podacima o invalidima, uvijek odgovarala da ih nema. Potpredsjednica Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Zastupničkog doma Sabora Darinka Orel smatra da će prijedlog zakona, koji je u pripremi već nekoliko mjeseci, pridonijeti unapređenju položaja invalidnih osoba. Omogućit će daleko bolji uvid u stanje invalidnosti u Hrvatskoj, kao i kakve su potrebe invalida za pomagalima i profesionalnim osposobljavanjem ili koliko je među njima potencijalnih korisnika socijalne pomoći. Prijedlog zakona o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, čiji je predlagač Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida, utvrđuje da su osobe s invaliditetom sve osobe s trajnim ograničenjem i smanjenjem sposobnosti, ili su pak ispod sposobnosti izvršenja neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi. Zakon točno definira što je oštećenje zdravlja, invaliditet, hendikep i težina invaliditeta, te određuje deset vrsta i stupnjeva tjelesnih i mentalnih oštećenja. Tako se precizno utvrđuje što znači oštećenje vida, sluha, oštećenje govorno-glasovne komunikacije, lokomotornog sustava, cerebralnog živčanog sustava, što su duševni poremećaji itd. Podatke o vrsti tjelesnog ili mentalnog oštećenja dužni su dostavljati liječnici primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, centri za socijalni rad, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, županijski uredi za obrazovanje, školski liječnici, Ministarstvo hrvatskih branitelja i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Podaci će se dostavljati Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo elektronskim ili pisanim putem na predviđenom obrascu, a nadzor će obavljati Ministarstvo zdravstva. Na stvaranju registra trebale bi raditi također osobe s invaliditetom - mladi informatičari. (Hina) mt md