BBC-PREGLED TISKA-25-1

BRITANSKI RADIO - BBC 25. I. 2001. Pregled tiska "Listovi najviše pažnje posvećuju najnovijoj političkoj aferi u Britaniji, tj. ostavci dosadašnjeg ministra za Sjevernu Irsku Petera Mandelsona, jednog od najbližih suradnika premijera Blaira. 'Financial Times' podsjeća da se Mandelson svojedobno zalagao u ministarstvu unutarnjih poslova da jedan indijski bogati poslovni čovjek dobije britansko državljanstvo, a ubrzo nakon toga brat tog bogataša dao je milijun funti za pokroviteljstvo 'Milenijske kupole', velike javne atrakcije koju je propagirala vlada i za koju je bio zadužen upravo Mandelson. U očima medija, javnosti i političara to je ocijenjeno neprihvatljivim, pa je ostavka postala jedini izlaz za Mandelsona. To je već drugi put da je Mandelson podnio ostavku u okolnostima koje su ukazivale na njegovu moguću korumpiranost, pa se promatrači slažu da je to vjerojatno kraj njegove političke karijere i velika neugoda za premijera Blaira. Novine se i dalje bave procjenama politike nove američke vlade predsjednika Georgea Busha Jr., i pokušavaju predvidjeti koliko će ona utjecati na promjene u međunarodnim odnosima. Tako 'The Times' piše o mogućim posljedicama odluke Washingtona da razvije sustav raketne obrane od balističkih projektila, tzv. 'sina zvjezdanih ratova'. List kaže kako su sve veći izgledi da će početi utrka u naoružavanju u svemiru nakon vijesti da će Rusija udvostručiti troškove za obranu u sljedećih 10 godina ako Washington uistinu ostvari svoju prijetnju. Rusija se sprema potrošiti oko 5 posto bruto proizvoda za naoružavanje, što u sadašnjim valutnim vrijednostima iznosi oko 140 milijardi dolara. Kako tvrde izvori bliski političkim savjetnicima predsjednika Putina, to će omogućiti Rusiji da njezini projektili probiju američki sustav za proturaketnu obranu. U usporedbi s američkim vojnim izdacima, koji samo ove godine iznose 310 milijardi dolara, to je neznatna svota, komentira list, ali to znači da bi se Rusija vratila na razinu vojnih izdataka kakva je postojala u vrijeme 'hladnog rata'. Stručnjaci misle da bi Rusija najlakše mogla postići svoj cilj tako što bi svoje najnovije dugodometne projektile opremile višestrukima bojnim glavama, ili ako razvije novu seriju interkontinentalnog oružja. U oba slučaja Rusija bi prekršila sporazum 'Start 2' o kontroli oružja, ali Moskva ionako prijeti da će poništiti ugovor ako Amerika razvije obrambeni proturaketni sustav, zaključuje 'The Times'. Nastavlja se polemika o opasnosti osiromašenog urana u oružju NATO. 'The Daily Telegraph' navodi da je vrhovni zapovjednik NATO-ovih snaga za Europu, američki general Joseph Shalston, izjavio da bi NATO-ove postrojbe na Kosovu upotrijebile to oružje u slučaju potrebe. U ovom trenutku nema borbi, ali visoki časnici spremni su na to, rekao je general. NATO priznaje kako je moguće da postoje tragovi vrlo radioaktivnog plutonija i urana 236 u kosovskom tlu, što su ostaci ispaljenog streljiva s osiromašenim uranom, ali inzistira na tome da to nije nikakava opasnost. General je ustvrdio kako komisija s članovima iz 50 zemalja nije pronašla dokaze da to streljivo može izazvati rak, ali je više europskih zemalja članica NATO-a i dalje zabrinuto jer je više njihovih vojnika koji su služili na Kosovu umrlo od leukemije, zaključuje list. 'The Independent' donosi razgovor s budućim srbijanskim premijerom Zoranom Đinđićem koji kaže da nove vlasti skupljaju dokazni materijal protiv Slobodana Miloševića o njegovoj odgovornosti za zločine na Kosovu. Gospodin Đinđić je rekao kako, ako je izručenje Miloševića Sudu u Haagu cijena koju Srbija mora platiti za ulazak u Europu, nijedna cijena nije previsoka. Jugoslavenski predsjednik Koštunica dosad je odbijao pomisao na izručenje Miloševića. List još piše kako je novi ministar unutarnjih poslova Dušan Mihajlović najavio da će Milošević uskoro biti pod stalnom prismotrom i rekao kako on osobno nema ništa protiv uhićenja Miloševića. Jedan beogradski list piše kako se priprema nalog za deložiranje Miloševića iz službene predsjedničke rezidencije jer on više na to nema pravo, zaključuje list. 'The Guardian' piše o sve oštrijoj svađi Turske s Francuskom pošto je francuski parlament službeno priznao da je pokolj turskih Armenaca 1915. godine bio genocid, a Turska to oduvijek niječe. Nakon uličnih prosvjeda u Istambulu i Ankari, desničarski članovi turskog parlamenta upozorili su da bi Turska mogla uvesti sankcije protiv bilo koje zemlje koja bi je optužila za namjernu politiku genocida. Turska je već otkazala naručeni satelit od francuske tvrtke 'Alcatel', vrijedan oko 250 milijuna dolara i zabranila francuskim tvrtkama da se natječu za unosne vojne poslove. Neka turska sveučilišta zaprijetila su da će zatvoriti francuske odsjeke, a ministar zdravstva rekao je da će se zabraniti uvoz medicinske opreme iz Francuske ako ona ne bude, kako se izrazio, zdravije razmišljala". (BBC)