US-KRIZA-Obrana-Diplomacija-Proračun-Organizacije/savezi US-NYT-25.1.-NATO ILI ERRF? SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES25. I. 2001.NATO ili ERRF?"Oni koji vjeruju u ujedinjenu europsku velesilu u svojoj viziji idu dalje od
gospodarske unije. Predvođeni francuskim šovinistima i bruxselleskim birokratima, sada planiraju i vojni savez koji isključuje SAD i koji bi se zvao Europske snage za brzo djelovanje (ERRF).Snage u kojima ne bi sudjelovao SAD ne bi nadomjestile NATO, inzistiraju europski zagovornici samostalnog djelovanja. Budući da stare sovjetske prijetnje više nema, ERRF bi 'unio novu ravnotežu' u Atlantski savez preuzimajući regionalnu odgovornost za strogo lokalne intervencije. Ova europska sklonost izolaciji došla je kao naručen američkim zagovornicima izolacije. 'Što uopće radimo na Balkanu', pitaju se naši. Pustimo Europljane da se brinu o Europi; Lafayette, mi brišemo.Jedan europski dužnosnik koji još nije na vlasti odupire se tom polaganom raspuštanju saveza. U svome churchillovskom govoru u kojem je branio američko-europski strateški savez, William Hague, konzervativni protivnik vlade 'trećeg puta' Tonya Blaira, kaže:
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
25. I. 2001.
NATO ili ERRF?
"Oni koji vjeruju u ujedinjenu europsku velesilu u svojoj viziji
idu dalje od gospodarske unije. Predvođeni francuskim šovinistima
i bruxselleskim birokratima, sada planiraju i vojni savez koji
isključuje SAD i koji bi se zvao Europske snage za brzo djelovanje
(ERRF).
Snage u kojima ne bi sudjelovao SAD ne bi nadomjestile NATO,
inzistiraju europski zagovornici samostalnog djelovanja. Budući
da stare sovjetske prijetnje više nema, ERRF bi 'unio novu
ravnotežu' u Atlantski savez preuzimajući regionalnu odgovornost
za strogo lokalne intervencije. Ova europska sklonost izolaciji
došla je kao naručen američkim zagovornicima izolacije. 'Što uopće
radimo na Balkanu', pitaju se naši. Pustimo Europljane da se brinu o
Europi; Lafayette, mi brišemo.
Jedan europski dužnosnik koji još nije na vlasti odupire se tom
polaganom raspuštanju saveza. U svome churchillovskom govoru u
kojem je branio američko-europski strateški savez, William Hague,
konzervativni protivnik vlade 'trećeg puta' Tonya Blaira, kaže:
'Konzervativci su željeli suradnju unutar NATO-a, kako bi ojačali
NATO. Sada smo dobili udvostručavanje izvan NATO-a koje slabi
NATO.'
Predsjednik Bush nasljeđuje slabašnu reakciju SAD-a na europsku
sklonost izolaciji. Clinton je prihvatio ERRF pod uvjetom da Europu
ne odvaja od NATO-a, da ne udvostručuje vojnu silu i da ne
diskriminira Tursku, jedinu članicu NATO-a koja nije u EU-u. To je
bilo strateško izvrtanje činjenica: ERRF je stvoren da bi činio baš
spomenuto.
Prema anketama, Hague nema izgleda na izborima koji će biti održani
ovoga proljeća. Unatoč jučerašnjoj ostavci Blairova glavnog
političkog gurua nakon afere s putovnicama, mala desničarska
manjima može se nadati da će dobiti 80 mjesta u parlamentu. Agilni
Blair, Clintonov 'kompić', sada poduzima sve kako bi se prije
izbora fotografirao s Bushom. Kako miješanje u izbore demokratskih
saveznika nije dobra politika, nadam se da će naš novi predsjednik
mudro pričekati da izbori prođu kako bi potvrdio naš poseban odnos s
bilo kim koga Britanci odaberu za svoga premijera.
To je i zato što Hague razumije američku potrebu za raketnom obranom
kao zaštitom od ucjena razbojničkih država. Iako Blair, kao i mnogi
Europljani, grize nokte pri pomisli na američki raketni štit za
koji se boji da će biti protumačen kao poziv na novu utrku u
naoružavanju, Hague tvrdi: 'Vjerujem da bi Britanija morala
surađivati sa SAD-om što bolje može, dok on razvija i gradi svoj
raketni štit.'
Kako? U Fylingdalesu, među stadima ovaca u sjevernom Yorkshireu,
smještena je radarska postaja koju je izgradio SAD. Kad bi se
proširila, mogla bi postati važna postaja za praćenje raketa koje
idu prema Sjevernoj Americi i njihovo presretanje. Širenje
Fylingdalesa nailazi na otpor jer bilo koja zemlja što surađuje s
američkom raketnom obranom i sama može postati metom terorista. Baš
zato Hague želi da Bushova vlada krene dalje od 'isključivo
nacionalnoga raketnog štita'. Umjesto toga, 'cilj bi morao biti
globalni štit u koji bi Britanci mogli uključiti svoje radare i
toliko potrebnu političku i diplomatsku potporu'.
Sve to oživljava prvotnu zamisao koja stoji iza NATO-a. Američka
sila - uključujući i nuklearni kišobran - protezala se preko
Atlantika radi zaštite naših europskih saveznika dok su se njihove
snage pridruživale u zajedničkoj obrani. Planirajući rješavanje
problema prijetnje koja će prije ili poslije sigurno doći iz Iraka,
Irana ili neke dobro financirane terorističke skupine, u sustavu
proturaketne obrane koji bi izgradili Amerikanci, naši bi
saveznici ponovno trebali sudjelovati a zauzvrat bi i sami bili
zaštićeni.
Zato se ne bismo smjeli ograničavati na nacionalnu raketnu obranu
(N.M.D.). Morali bismo ispitati i razmjestiti A.M.D., odnosno
savezničku raketnu obranu, koja bi štitila i saveznike u slučaju da
ih ucjenjuju zemlje ili skupine opremljene oružjem masovnog
uništenja.
To će biti skupo i taj si projekt može priuštiti samo velesila.
Testovi će mnogo puta biti neuspješni, no na kraju će pokazati kako
sustav napokon funkcionira, a to može postići samo tehnologija
velesile. Ista zamisao koja je pola stoljeća štitila slobodni
svijet od komunističke dominacije, može zaštititi svijet od
budućih terorističkih zastrašivanja. To nije ERRF ni višestruki
izolacionizam, ni raketni štit za SAD. Ta je kolektivna sigurnost
za koju je primjer NATO i koju bi, kao i prije, predvodila moćna i
sigurna Amerika", piše William Safire.