US-KRIZA-0Informacijske usluge-Makrogospodarstvo-Ljudska prava-Organizacije/savezi US-IHT-19.1.-TRAGOVI URANA I SLIČNO SJEDINJENE DRŽAVEINTERNATIONAL HERALD TRIBUNE19. I. 2001.Lude krave, čudne biljke, tragovi urana i slično"Oružje s
osiromašenim uranom, genetski manipulirane biljke i govedina iz zemalja u kojima vlada kravlje ludilo imaju nešto zajedničko, i to je razlog za priličnu uznemirenost. Sve navedeno može biti opasno po zdravlje, a javnost o tome nije primjereno informirana, a možda je i namjerno zavarana.Problem je kumulativan. Činjenica da je riječ o specifičnim pitanjima s odvojenim i nepovezanim uzrocima nije toliko bitna, koliko je bitno da službena objašnjenja više nisu baš uvjerljiva. Da budemo iskreni, bilo je previše propusta, zbog neznanja ili radi prikrivanja neugodnosti, kao u francuskom slučaju korištenja krvi zaražene HIV-om za transfuzije jer francuski testovi za HIV nisu bili gotovi a vlada nije željela priznati da mora uvesti strane testove.Povijest atomskog oružja prepuna je primjera neinformiranosti. Tajnovitost opravdavanu sigurnosnim razlozima koristilo se kako bi se prikrili rizici kojima su izloženi civili, bilo da su korišteni kao pokusni kunići ili su samo bili izloženi zagađenju.
SJEDINJENE DRŽAVE
INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
19. I. 2001.
Lude krave, čudne biljke, tragovi urana i slično
"Oružje s osiromašenim uranom, genetski manipulirane biljke i
govedina iz zemalja u kojima vlada kravlje ludilo imaju nešto
zajedničko, i to je razlog za priličnu uznemirenost. Sve navedeno
može biti opasno po zdravlje, a javnost o tome nije primjereno
informirana, a možda je i namjerno zavarana.
Problem je kumulativan. Činjenica da je riječ o specifičnim
pitanjima s odvojenim i nepovezanim uzrocima nije toliko bitna,
koliko je bitno da službena objašnjenja više nisu baš uvjerljiva.
Da budemo iskreni, bilo je previše propusta, zbog neznanja ili radi
prikrivanja neugodnosti, kao u francuskom slučaju korištenja krvi
zaražene HIV-om za transfuzije jer francuski testovi za HIV nisu
bili gotovi a vlada nije željela priznati da mora uvesti strane
testove.
Povijest atomskog oružja prepuna je primjera neinformiranosti.
Tajnovitost opravdavanu sigurnosnim razlozima koristilo se kako bi
se prikrili rizici kojima su izloženi civili, bilo da su korišteni
kao pokusni kunići ili su samo bili izloženi zagađenju.
Običan čovjek nikako ne može provjeriti bilo koju tvrdnju o
poduzetim mjerama opreza ili o neopasnosti novih znanstvenih
mjera. U slučaju proizvodnje hrane, industrijske tehnike koriste
se uz sve upitnije rezultate: krave, kokoši i svinje uzgajaju se u
malom prostoru i hrane sumnjivom hranom i lijekovima
(antibioticima i hormonima) kako bi se izmijenio prirodni rast. To
je hranu učinilo jeftinijom no manje pouzdanom.
Izvješća o takvim pitanjima ipak nekako 'procure' i odjednom
povećaju sumnje u onoga što se smatra sigurnim postupkom. Uz to, ta
su izvješća često proturječna. Očito postoji rizik sukoba između
gospodarskih interesa i osnovnog interesa za javno zdravstvo, kao i
neprikladni dokazi da je zdravlje uvijek na prvom mjestu.
U slučaju osiromašenog urana, civili su uključeni samo na ratnim
područjima gdje je streljivo eksplodiralo, ali je izložen velik
broj vojnika iz mnogih zemalja. Postoje uvjerljivi dokazi da uran u
oružju koje nije eksplodiralo ne predstavlja nikavu opasnost;
razine radijacije su niske a zrake ne prodiru u kožu. No kada se uran
smrvi u prah, može se udisati, razazina nakupljena u tijelu može
postati opasna. NATO je naveo izvješća neovisnih znanstvenika koji
tvrde kako to oružje i slučajevi leukemije, posebice česti u
talijanskih vojnika, nisu povezani, no što je s drugim oblicima
raka? Sam NATO je očito zainteresirana strana, a službena izvješća
u svim tim slučajevima pokazuju izazivaju prirodnu sumnjičavost
javnosti. (...)
Na ovaj ili onaj način, vlade su izgubile automatsko povjerenje
javnosti u njihova priopćenja o nizu pitanja koja mogu objasniti
samo priznati znanstvenici. Političari o pojedinostima ne znaju
ništa više od drugih građana.
Ipak, međunarodne organizacije kojima bismo se mogli obratiti u
pogledu tih pitanja ne postoje. Svjetska zdravstvena organizacija
funkcionira izvrsno u borbi protiv infektivnih i endemskih bolesti
(...). Ipak, ona nije prilagođena davanju savjeta o novim
proizvodima, lijekovima, pomagalima, a te savjete ljudi trebaju
kako ne bi ovisili o izvorima koji imaju određene interese u davanju
određenih informacija.
To je još jedan aspekt razvoja globalizacije, nova nužnost koja se
javlja zbog nove sheme trgovanja, komuniciranja pa čak i obrane.
Osjećaj da ne možete vjerovati u ono što su vam rekli, da sami ne
možete ništa doznati, bitan je element nelagode i nezadovoljstva
koji pogađa bogata društva i izaziva prosvjede koji ne nude ništa
konstruktivno. Pokušaja dobivanja informacija na koje se ljudi
mogu osloniti, jer je riječ o njihovim životima, mora biti mnogo
više. Uz toliko zbunjujućih tvrdnja i protutvrdnja,
vjerodostojnost je važnija no ikad. Ona je temelj mira i
stabilnosti", piše Flora Lewis.