ZAGREB/SARAJEVO, 20. siječnja (Hina) - U Bosni i Hercegovini u posljednjih stotinu godina hrvatsko se pučanstvo gotovo trostruko smanjilo. Takav zaključak proizlazi iz znanstvenoga rada Mateja Živkovića "Utjecaj turske, austrougarske
i jugoslavenske vlasti na demografske promjene u BiH", što ga je objavio najnoviji trobroj časopisa za umjetnost i znanost "Hrvatska misao" (listopada-prosinac 2000.), koji izdaje Matica hrvatska Sarajevo.
bava
ZAGREB/SARAJEVO, 20. siječnja (Hina) - U Bosni i Hercegovini u
posljednjih stotinu godina hrvatsko se pučanstvo gotovo trostruko
smanjilo. Takav zaključak proizlazi iz znanstvenoga rada Mateja
Živkovića "Utjecaj turske, austrougarske i jugoslavenske vlasti na
demografske promjene u BiH", što ga je objavio najnoviji trobroj
časopisa za umjetnost i znanost "Hrvatska misao" (listopada-
prosinac 2000.), koji izdaje Matica hrvatska Sarajevo.#L#
"Brojni ratovi, islamizacija, pravoslavizacija, i u bivšem sustavu
velika proganjanja Hrvata u BiH, političkih 'delikvenata' najviše
su mijenjali demografsku sliku pučanstva BiH tijekom povijesti,
napose Hrvata, čiji se broj nakon svakog rata i progona sve više
smanjuje", tvrdi Živković.
"Od srednjovjekovne pretežito hrvatskim etničkim življem
naseljene zemlje, tijekom povijesti ta demografska slika umnogome
se izmijenila na štetu nekada većinskog pučanstva", piše Živković,
dodajući kako su od pada BiH pod Turke (1463. i 1482.) demografske
promjene postale "izražajnije na štetu hrvatskoga katoličkog
življa koje se pomiče na sjever ili jug".
Po svjedočenju kanonika Petra Vukoslavića iz 1690. nakon pada Bosne
mnogi su se Hrvati-katolici spasili bijegom u Dalmaciju i njezine
otoke, u Hrvatsku i Dubrovnik, a neki su pobjegli čak u Napulj,
Apuliju, Istru i dalje na sjeverozapad.
Osim Turaka pod konac 17. stoljeća Hrvate katolike u BiH sve više su
potiskivali, kako navodi Živković, Vlasi-pravoslavci, koji su
najprije naselili istočnu Hercegovinu, a zatim istočnu Bosnu.
Po prvom austrougarskom popisu stanovništva (Berlinskim kongresom
1878. Austro-Ugarska dobila je pravo okupirati BiH) u BiH je 1879.
živjelo 1.580.000 stanovnika - 42,88 posto pravoslavnih; 28,7
posto muslimana i 18 posto katolika.
Nakon Prvoga svjetskoga rata, prve popise pučanstva obavila je
vlada novostvorene države SHS, 1921. i 1931. Upadljivo je brojno
nazadovanje muslimana i osjetno povećanje Hrvata. Oni su 1931.
činili 23 posto, a Hrvati 24,6 cjelokupne populacije BiH.
Popis koji je proveden 1991. otkrio je uočljivu depopulaciju
Hrvata, uvjetovanu bilo slabijim priraštajem, ali još više
iseljavanjem. Tada je bilo u pučanstvu BiH tek 17,4 posto Hrvata.
U BiH, po procjenama, danas ima jedva 8-10 posto hrvatskog
stanovništva.
"Njihov broj se ne smanjuje samo u gradovi već i u selima. Oni su,
čini se, postali rezervat za popunjavanje Hrvatske i njezinih
demografski siromašnijih krajeva, što nije dobro kad se zna da je
BiH od nastanka bila pretežito hrvatska zemlja", piše Živković. Po
njegovim riječima ostaje upitno kako iznaći rješenja iz tih
negativnih trendova i kako poboljšati demografsku sliku BiH u
korist Hrvata. "Možda je povratak izbjeglica na putu rješenja lošeg
trenutnog stanja", drži Matej Živković, savjetnik u Uredu
predsjednika F/BIH.
(Hina) mc