ZAGREB, 20. siječnja (Hina) ? Američki predsjednik Bill Clinton pokušavao je tijekom svojeg osmogodišnjeg mandata gotovo očajnički stvoriti trajno nasljeđe, no neka njegova postignuća možda neće preživjeti ni prvi mandat njegova
nasljednika Georgea W. Busha, piše tjednik ?The Economist?.
ZAGREB, 20. siječnja (Hina) ? Američki predsjednik Bill Clinton
pokušavao je tijekom svojeg osmogodišnjeg mandata gotovo očajnički
stvoriti trajno nasljeđe, no neka njegova postignuća možda neće
preživjeti ni prvi mandat njegova nasljednika Georgea W. Busha,
piše tjednik ?The Economist?. #L#
Clintonova odlučnost da iza sebe ostavi trajno nasljeđe kao i
njegova nesposobnost da tiho napusti političku pozornicu na
unutarnjopolitičkom planu za rezultat su imali mnoštvo propisa
prihvaćenih u posljednji trenutak, od novih zakona o radu do
ekologije, piše list.
Namjere novoizabranog američkog predsjednika Georgea W. Busha ipak
nisu posve destruktivne. Čak i ako je on nekada imao velike snove o
potpunom poništavanju Clintonove ostavštine, oni su sada
najvjerojatnije ublaženi njegovim pomalo nesigurnim mandatom. U
najmanju ruku, on mora biti vrlo oprezan u borbi s demokratskim
članovima Kongresa, ocjenjuje list.
S druge strane, mnogi republikanci zbog osmogodišnje sporedne
uloge i prerevno žele uništiti Clintonov rad. Njihova glavna meta
tisuće su stranica zakonskih propisa (gotovo 29.000 u posljednja
tri mjeseca) koji su iznikli tijekom Clintonove administracije.
Mnogi od tih propisa mogu biti ukinuti na isti način na koji su i
uvedeni. Četiri područja čini se da su osobito zrela za napad, a
obuhvaćaju zakone o zaštiti okoliša, zakone o radu, propise protiv
monopola i uvijek sporno pitanje pobačaja.
Tijekom posljednjih godina Clintonove vladavine, velike površine
zemlje postale su ?nacionalni spomenici? i time zabranjene za
gospodarsko iskorištavanje. Ministar unutrašnjih poslova
administracije na odlasku Bruce Babbit tvrdi da je Clinton najveći
zaštitar prirode od Theodorea Roosevelta.
Otvaranje te zemlje za komercijalnu uporabu, što zahtijevaju
republikanci, bit će težak i dugotrajan proces. Ukidanjem
"zelenih" zakona upitnom će postati i Bushova slika kao "novog
republikanca".
Alternativni način rezanja Clintonovih zakona u samom njihovu
korijenu jest ublažavanje načina na koji se oni provode, piše list.
Jedno područje u kojem bi im to moglo i uspjeti zakoni su o radu te
osobito novi ergonomski propisi za radna mjesta uvedeni u
studenome.
Ti propisi, koje su podržali sindikati, štite radnike od ozljeda i
od poslodavaca traže ergonomske programe. Analitičari ih smatraju
?jednim od najopasniih i najskupljih propisa koji su se pojavili u
posljednjem desetljeću?. Američka trgovinska komora pokušat će ih
sudskim putem ukinuti. Ipak, ako ih se Bijela kuća ne potrudi
provesti, bolna točka poslovnog lobija mogla bi nestati, smatra
list.
Slično stajalište Bush bi mogao zauzeti i prema borbi protiv
monopola. Vrlo malo stvari koje je Clinton poduzeo (uključujući
Microsoftov slučaj) može se izmijeniti, no ipak, velik dio te
politike ovisi o tome koliko su strogi oni koje je provode. Prema
onome što se moglo čuti u Bushovoj predizbornoj kampanji, novo
ministarstvo pravosuđa moglo bi u tom smislu biti manje revno.
Tijekom predizborne kampanje Bush je također oklijevao i u pitanju
pobačaja: jasno je istaknuo da neće pobijati jedan pravni slučaj
koji podržava zakonitost pobačaja, ali i obećao da će vratiti neke
strože savezne zakone iz vladavine svoga oca (koje je Clinton
ukinuo u prvim tjednima svojeg mandata).
Izvan ta četiri područja, predviđanja postaju teža i u mnogočemu
ovise o političkom ozračju, ocjenjuje list. Ako na primjer nastupi
recesija, Bush bi mogao kao lakši put izabrati ublažavanje nekih od
Clintonovih propisa kako bi potaknuo gospodarstvo (poput zakona o
radu ili zakona o monopolu). Trenutačni nedostaci energije i visoke
cijene goriva već u boljem svjetlu prikazuju Bushovu namjeru da
vadi naftu u ekološki osjetljivim područjima poput arktičke
Aljaske.
Odlučujući faktor u mnogim od tih sporova bit će američko
pravosuđe. Tijekom izbora, velika se pozornost posvećivala
Bushovim budućim kandidatima za američki Vrhovni sud. Mnogo veći
utjecaj na Clintonovu ostavštinu mogli bi ipak imati suci koje sam
Clinton nije uspio imenovati.
Dugovječnost zakona nekog predsjednika ovisi djelomično i o
pravnom osporavanju tih zakona. Clinton ima začuđujuće malo svojih
kandidata koji bi kao suci mogli razmatrati ta osporavanja.
Republikanci su ili odgodili ili blokirali potvrdu nekoliko
njegovih kandidata za savezne sudove. Prošlog mjeseca, 80 posto
sudačkih mjesta još uvijek je bilo prazno. Kada je Clinton stupio na
dužnost, suci koje je imenovao republikanski predsjednik činili su
dvije trećine saveznih sudova, a i na kraju njegova mandata
predstavljaju 62 posto sudaca.
Novoizabrani predsjednik Bush, ako ga podrži pravedan
republikanski Senat, najvjerojatnije neće imati tih problema.
Postupno imenovanje sve više konzervativnih sudaca moglo bi
postati način na koji će on potkopati Clintonovu ostavštinu i
izgraditi vlastitu, zaključuje ?The Economist?.
(Hina) zt nab