FINANCIJSKI BILTEN 11. - 18. SIJČNJA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 11. - 18. SIJČNJA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Sjednica Vlade: prva godišnjica rada, o uredu za unutarnju kontrolu 9. Savjet HNB: Utvrđena monetarna projekcija za 2001. 10. Na dražbi Zagrebačke burze prodane dionice tvrtke Lura 11. HFP o prodaji državnih udjela u Agrokoki, Đakovčanki i Pazinki 12. Izaslanstvo Svjetske banke u Hrvatskoj o SAL zajmu 13. Beč: Investicijski forum o ulaganjima u gospodarstva 14. U siječnju smanjen hrvatski indeks poslovne optimističnosti 15. D&B: 2001. konsolidacija gospodarskog rasta u tranzicijskim zemljama 16. Statistika 17. Uvjeti kreditiranja građana, pravnih osoba i obrtnika u siječnju oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 11. I. 10.200.000 10.200.000 3,04 50.630.000 2,15 12. I. 18.650.000 18.650.000 3,23 51.630.000 1,24 15. I. 40.000.000 40.000.000 7,50 67.980.000 1,82 16. I. 5.300.000 5.300.000 4,30 51.280.000 2,23 17. I. 4.400.000 4.400.000 5,39 49.460.000 2,33 18. I. 8.550.000 8.550.000 4,97 - - Dnevni prosjek 14.516.000 14.516.000 4,73 54.196.000 1,95 Na Tržištu novca i dalje je, kao i tjedan ranije, situacija nepromijenjena. Naime, još traje razdoblje visoke likvidnosti bankarskog sustava što je ponajbolje vidljivo iz odnosa ponude i potražnje. Tako je u noćnom trgovanju prosječno na strani ponude bilo 3,8 puta više sredstava no što je iznosila potražnja. U takvim je uvjetima prosječna kamatna stopa, i to ponajviše zahvaljujući niskoj kamati u petak, zabilježila lagani pad. Stoga se ona ovoga tjedna u prosjeku spustila lagano ispod razine od dva posto te iznosi 1,95 posto. I u dnevnom je kreditiranju situacija vrlo slična noćnom trgovanju. Naime, i ovdje je ponuda novca bila u prosjeku 2,8 puta veća od potražnje. Pritom je zanimanje za novim kratkoročnim pozajmicama bilo vrlo slabo. Naime, tek nešto malo iznad deset posto ukupnog ovotjednog prometa odnosilo se na nove opozivne kredite, a cijena im se kretala od tri do 3,5 posto. Nešto veći prosjek cijene novca od prošlotjednog posljedica je nešto više kamatne stope za opozivne kredite, ali uz obvezu kreditora da neće zatražiti povrat mjesec dana, te više cijene kredita za štedionice kao korisnika. Prosječna je kamatna ovoga tjedna iznosila 4,73 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 509,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,64 posto, upisani su zapisi u iznosu od 379,5 milijuna. Istodobno je, na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,99 posto, upisano zapisa u iznosu od 130 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana odbijeno svih 50 milijuna kuna pristiglih ponuda. Od 17. siječnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 3,040 milijarda kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 15. do 18. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 492 510 500 3.440.775 Podravka 149 152 152 968.935 Viktor Lenac 75 75 75 22.502 Zagrebačka banka 0 1.390 1.431 1.430 2.011.646 Arenaturist 36 36,04 36,04 7.422 Badel 1862 39 39 39 4.017 Croatia osiguranje-R-A 900 900 900 59.400 Dalmatinska banka 280 280 280 3.920 Istraturist 478 52 47 136.844 Jadran-turist 50 58 50 567.878 Jadranski naftovod 1.500 1.500 1.500 6.000 Karlovačka pivovara 300 301 300 207.030 Kraš 157 160 160 47.931 Našicecement 480 480 480 192.000 Privredna banka 85 85 85 134.470 Plava laguna 507 600 685 65.357 Riječka banka 125 131 130 1.016.736 Riviera 88 100 88 506.672 Splitska banka 80 82 82 110.972 Varteks 25 27 25 88.120 Zagrebačka banka E 880 900 900 139.340 Zagrebačka bankaC 650 6450 650 3.250 Hr.zavod za soc.osig* 101,00 101,10 101,05 89.240 RHMJ** 41,10 42,00 42,00 224.230 10.054.697 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ** Pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od deset milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Plive (3,4 milijuna), običnim dionicama Zagrebačke banke (dva milijuna) te Riječke banke (milijun kuna). Inače, aktivne su bile 22 dionice, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najviše je na vrijednosti, 105 kuna ili više od 18 posto, dobila dionica Plave lagune. Značajnije je, 50 kuna, poskupila i redovna dionica Croatia osiguranja. Slijedila ju je, s dobitkom od 40 kuna, obična dionica Zagrebačke banke. Rast cijene od pet kuna zabilježile su dionice Plive i Kraša. Dionica pak Podravke pokupila je četiri, Istraturista tri, a Splitske banke dvije kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od tek jedne kune, našla se dionica Arenaturista. Na vrijednosti su, 0,79 postotnih bodova od nominalne cijene, dobila i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, dok je vrijednost obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje porasla od nominalne cijene za 0,25 postotnih bodova. Tek četiri dionice našle su se ovoga tjedna na listi gubitnica. Tako je cijena dionica Viktora Lenca i Riviere potonula dvije, dok je cijena dionica Jadran-turista i Varteksa niža jednu kunu. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks porastao je u odnosu na prošlotjedni 13 bodova, te sada iznosi 892 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 15. do 18. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Belišće 69 70 70 8.359 Dalmatinska banka 274 274 274 41.100 Ericsson-Tesla 140 146 140 294.454 Istraturist 49 49 49 9.798 Kino 195 195 195 626.925 Kraš 159 159 159 3.975 Jadranturist 50 57 50 135.450 Riviera 90 98 90 27.031 Štedionica Sonic-P 50 50 50 1.000 PIF Dom 16,68 16,99 16,90 560.369 PIF Expandia 17,75 17,91 17,91 49.043 PIF Pleter 11,50 11,60 11,50 42.972 PIF Slavonski 8,50 8,98 8,66 273.380 PIF Sunce 7,75 8,00 8,00 299.048 PIF Središnji nacionalni 18,40 19,00 18,71 130.809 PIF Velebit 15,00 15,70 15,70 292.171 RHMJ* 40,36 41,52 41,52 794.567 3.590.464 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 3,5 milijuna kuna, a aktivno je bilo 16 dionica. Pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Vodeće je mjesto na listi dobitnica, s rastom cijene od 19,5 kuna, zauzela dionica Kina. Slijedila ju je, s dobitkom od 12,5 kuna, dionica Jadranturista. Dionica pak Istraturista poskupila je devet, Kraša šest, a Riviere četiri kune. I dionice šest PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je dionica Velebit fonda skuplja 70, a fonda Sunce 29 lipa. Rast cijene od 21 lipe zabilježile su dionice Dom i Središnjeg nacionalnog fonda. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 14 odnosno 11 lipa, našle su se dionice Slavonskog i Expandia fonda. Porasla je, za 1,31 postotni bod od nominalne cijene, i vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Jedina ovotjedna gubitnica bila je dionica Dalmatinske banke. Naime, cijena joj je potonula 29 kuna. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je u odnosu na prošli tjedan sedam bodova - na 352 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 11. siječnja 18. siječnja Promjena u % New York/DJIA 10.609,55 10.678,28 0,64 Tokyo/Nikkei 13.201,07 13.873,92 5,09 London/FTSE-100 6.114,90 6.209,90 1,55 Frankfurt/DAX 30 6.465,21 6.635,76 2,63 Na njujorškoj burzi ovoga je tjedna bilo relativno mirno. Osim što burza nije radila u ponedjeljak zbog državnog praznika, većina tržišnih sudionika očekivala je nove ekonomske pokazatelje o američkom gospodarstvu. Oni su objavljeni u srijedu te su potvrdili njihova očekivanja da je recesija na putu, te da će Fed vrlo vjerojatno na svom idućem zasjedanju ponovno sniziti kamatne stope. Naime, indeks potrošačkih cijena je porastao u prosincu 0,2 posto prema mjesecu ranije, dok je industrijska proizvodnja u istom razdoblju smanjena 0,6 posto. To je potaknulo prodaju dionica tzv. stare ekonomije, a najviše su pale cijene farmaceutskih, kemijskih, naftnih kompanija, te maloprodajnih lanaca i bankarskog sektora. Istodobno, zabilježen je oporavak cijena tehnoloških dionica. Naime, nekoliko je velikih tehnoloških kompanija objavilo rezultate poslovanja za zadnje lansjko tromjesečje, koji su uglavnom bili u skaldu s njihovim očekivanjima. Posebno je tržišne sudionike ohrabrilo pozitivno poslovno izvješće IBM-a. Dow Jones je tako u zadnjih sedam dana ojačao 0,64 posto, na 10.678 bodova. Ovaj je tjedan na Tokijskoj burzi obilježen oporavkom cijena dionica i to ponajviše izvozno orijentiranih te tehnoloških kompanija. Naime, slabljenje jena, za koje se trenutno zalaže i japanska vlada, zasigurno će povećati prihode izvoznika, među kojima je najveća Toyota, za koju je bilo i najviše potražnje. Odluka vladajuće japanske stranke LDP, čiji je član i japanski premijer Mori, da razmotri mjere poticaja burzi kapitala ohrabrila je tamošnje ulagače. Najviše je pozornosti privukla ideja da se ponovno dozvoli kompanijama otkup vlastitih dionica. To bi smanjilo trenutno rastuću ponudu, koju stvaraju japanske banke i proizvođači. Oni pokrivaju svoje gubitke u poslovanju do kraja japanske fiskalne godine prodajom dionica iz svog portfelja. I oporavak cijena tehnoloških dionica na američkoj burzi dao je poticaj kupovini ponajprije tehnoloških dionica. Ipak, analitičari smatraju da su to trenutno zadnji dani dobitaka na Tokijskoj burzi, jer recesija u SAD-u smanjuje potražnju za dionicama i na toj burzi. Indeks Nikkei je u ovom razdoblju ojačao 5,09 posto, na 13.873 bodova. Na europskim burzama ovaj je tjedan obilježen sporazumom švicarske prehrambene industrije Nestle i američkog proizvođača hrane za životinje Ralston Purine o kupovini te američke tvrtke za 10 milijardi dolara u gotovini. I očekivano spajanje europskih proizvođača električne opreme Schnidera i Legranda potaknulo je ulaganja u tehnološki sektor. Tržišni sudionici smatraju kako je to početak konsolidacije koju europske kompanije moraju provesti kako bi snižavanjem troškova poslovanja i porastom proftia mogle konkurirati američkoj industriji. Indeks Londonske burze Ftse je porastao 1,55 posto, na 6.209 bodova, na Frankfurtske Dax 2,63 posto, na 6.635 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 11. siječnja 18. siječnja Promjena u % Euro/USD 0,9520 0,9452 -0,71 Euro/JPY 111,92 112,12 0,17 USD/JPY 117,59 117,96 0,31 Euro je ovoga tjedna za deviznim tržištima oslabio 0,71 posto prema dolaru, na 0,9452 dolara, zbog dobitonosnih prodaja, uobičajenih nakon dužeg razdoblja rasta tečaja. No, fundamentalni odnosi i nadalje mu, po ocjeni analitičara, idu u korist. Tako su početkom tjedna i ministri financija Francuske i Njemačke, dva najjača europska gospodarstva, tijekom svojeg posjeta Aziji ocijenili kako nastupa povoljno vrijeme za europske ekonomije i zajedničku valutu, za koju smatraju da ima i dalje potencijala za rast. Naime, recesija u SAD-u te stabilne stope gospodarskog rasta u Europi, koje se očekuju tijekom 2001. i nadalje će privlačiti kapital u euro. Japanski je jen sredinom ovoga tjedna dostigao najvišu razinu prema dolaru u tjedan dana, 117,50 jena za dolar, zahvaljujući nesigurnosti tržišnih sudionika oko buduće politike američkog financijskog ministra Paula O'Neilla prema tečaju dolara. Njegovu jačanju pripomogla je i dobitonosna kupovina nakon nedavnih oštrih korekcija tečaja, te oporavak Tokijske burze. No, nakon što je nekoliko sati kasnije novoimenovani ministar financija O'Neill potvrdio da će se zalagati za politiku dugoročno stabilnog tečaja zelene valute, kao i njegov prethodnik, američki je dolar dobio vjetar u jedra. Tržišni sudionici očekuju da će dolar uskoro dostići i 120 jena, obzirom na slabu gospodarsku situaciju u Japanu. Ovoga je tjedna jen osalbio 0,31 posto prema dolaru i 0,17 posto prema euru. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 12. - 19. siječnja 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 12. siječnja 19. siječnja u % Euro 1 7,5935 7,5942 0,00 DEM 1 3,8825 3,8828 0,00 USD 1 8,0270 8,0635 0,45 GBP 1 11,9828 11,8882 -0,78 JPY 100 6,8651 6,7835 -1,18 ATS 1 0,5518 0,5518 0,00 ITL 100 0,3921 0,3922 0,02 CHF 1 4,9670 4,9671 0,00 SIT 100 3,5478 3,5467 -0,03 Na tečajnici HNB-a vrijednost njemačke marke nije se mijenjala prema kuni. Najveći gubitnik i nadalje je japanski jen, čija vrijednost pada sedam tjedana, tijekom kojih je oslabila čak 17,91 posto. Britanska je funta u pet tjedna oslabila 5,98 posto, a slovenski tolar u dva tjedna 0,33 posto. Američki je dolar nastavio jačati, tako da je u dva tjedna poskupio 0,94 posto. Cijena švicarskog franka ovoga se tjedna nije mijenjala. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani iznos izdanja iznosio je 350 milijuna no, kasnije je povećan na čak 685,8 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 290,3 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 260,3 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,314 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,201 kuna, uz kamatu od 7,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,235 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,70 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 27,58 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 238 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,164 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,164 kune, uz kamatu od 7,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,164 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 10,84 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 187,5 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,072 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 8,20 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,072 kune, uz kamatu od 8,20 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,072 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 8,20 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 3,47 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 2,805 milijardi kuna. Od toga je 1,259 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 784,7 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 761,2 milijuna kuna. Slijedeća će se aukcija održati 23. siječnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 300 milijuna kuna. 8. Sjednica vlade: prva godišnjica rada, o uredu za unutarnju kontrolu Na obilježavanju prve godišnjice rada Vlade kojoj je na čelu premijer Ivica Račan objavio je u četvtak ciljeve koje je Vlada rješena ostvariti u drugoj godini svoga mandata. To su, naveo je porast proizvodnje i izvoza, a pad stope nezaposlenosti; decentralizacija države, te modernizacija uprave; završetak privatizacije državnog portfelja i okončanje priprema za provođenje mirovinske i zdravstvene reforme te pridruženo članstvo u Europskoj uniji. Za uspjeh Vladina programa nužno je povjerenje i tolerancija u društvu, partnerski odnos i aktivno sudjelovanje svih, poručio je premijer. (Vladini) rezultati nisu spektakularni, no ni startna osnova nije bila, ocijenio je gost sjednice, predsjednik države Stjepan Mesić. Predsjednik države ustvrdio je da je najveći dio problema s kojima se Vlada nosila rezultat nasljeđa. Naslijedili smo, ustvrdio je, državu koja nije bila pravna, Hrvatska je imala pogrešnu politiku, išla je u izolaciju, imala je pogrešnu politiku u privatizaciji, u BiH... Ključnim zadatkom u idućem razdoblju označio je funkcioniranje institucija sistema. Time će se, kazao je, lakše riješiti problemi s Haagom, problemi pravosuđa, socijale, zdravstva, školstva. Hrvatska je Vlada, u četvrtak je također, osnovala Ured za unutarnji nadzor koji će provjeravati materijalno i financijsko poslovanje tijela državne uprave i stručnih službi Vlade. Taj Vladin Ured, naglasio je zamjenik premijera Goran Granić, nije zamjena Državne revizije, već Vlada njime želi sebe disciplinirati do kraja i unaprijediti svoj rad. Zamišljeno je da Ured redovno, ali i od slučaja do slučaja, nadzire koriste li se zakonski i efekasno proračunska sredstva, državna imovina. Ured bi mogao provjeriti svaku odluku i dobiti na uvid svaki papir, kaže Granić. Ured bi u pravilu nadzor obavljao uz prethodnu najavu resornom ministru, odnosnu čelniku državnog tijela. Njegovi bi službenici, iako će se njihov broj tek utvrditi, imali službene iskaznice. 9. Savjet HNB: Utvrđena monetarna projekcija za 2001. Savjet Hrvatske narodne banke, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio je u srijedu pokazatelje najnovijih gospodarskih i financijskih kretanja, donio monetarnu projekciju za ovu godinu, te usvojio izmjene i dopune plana financijskog poslovanja HNB za ovu godinu. Osnovni cilj usvojene monetarne projekcije, koja predstavlja osnovni okvir za vođenje novčane politike središnje banke u ovoj godini, bit će održavanje makroekonomske stabilnosti. To znači, navodi se u priopćenju iz HNB-a, da stopa inflacije u ovoj godini ne bi smjela premašiti 4,5 posto (za prošlu godinu iznosila je 7,4 posto usporede li se cijene u prosincu s onima u istom mjesecu prethodne godine, a 6,2 posto u usporedbi godišnjih prosjeka cijena), što bi omogućavalo i daljnje održavanje zadovoljavajuće stabilnosti tečaja. Kao temeljna polazišta pri predviđanju ovogodišnjih novčanih kretanja poslužila su predviđanja gospodarskih kretanja, kako ih je Vlada Republike Hrvatske oblikovala i usuglasila s Misijom MMF-a u cilju postizanja novog stand-by aranžmana. Za ostvarivanje monetarne projekcije - ističu članovi Savjeta HNB-a - osobito je važno poštivanje usvojenih proračunskih deficita i veličina, pri čemu naročito treba voditi računa o iznosu proračunskog deficita i njegovom pokrivanju na način koji neće sužavati mogućnosti novčane politike. U takvim okolnostima monetarna politika će osigurati potrebnu likvidnost bankovnom sektoru, odnosno zadovoljavati potražnju za novcem kakva odgovara realnim gospodarskim aktivnostima, a moglo bi se očekivati i daljnje smanjivanje kamatnih stopa na kreditne plasmane banaka. Ostvare li se navedene pretpostavke, u ovoj godini mogao bi biti zabilježen i prirast službenih međunarodnih pričuva zemlje za nešto više od 270 milijuna dolara. Sve to znači da bi novčana politika u uvjetima stabilnosti cijena dala svoj doprinos nastojanjima ukupne ekonomske i razvojne politike, slijedeći načela i standarde europskog centralno- bankarskog sustava. No, članovi Savjeta HNB-a istodobno posebno podsjećaju da novčana politika ni u kom slučaju ne može "nadoknaditi" izostanak ili kašnjenje strukovnih promjena i reformi u realnoj sferi gospodarstva, navodi se u priopćenju. 10. Na dražbi Zagrebačke burze prodane dionice tvrtke Lura Na javnoj dražbi Zagrebačke burze održanoj u četvrtak, iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju za gotovinu su prodane dionice trgovačkog društva Lura d.d., objavili su sa Zagrebačke burze. Paket od 5001 dionice tvrtke Lura kupila je brokerska kuća Raiffeisen vrijednosnice i to za 850.170 kuna ili 219.060 njemačkih maraka. 11. HFP o prodaji državnih udjela u Agrokoki, Đakovčanki i Pazinki Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) u srijedu nije donio odluke o prodaji državnog udjela u tvrtkama Agrokoka, Đakovčanka i Pazinka, već je odlučio obaviti dodatne razgovore s ponuđačima odnosno raspisati novi natječaj. Za kupnju 334.005 dionica Agrokoke, odnosno 96,2 posto dionica tvrtke, nominalne vrijednosti 33,4 milijuna kuna. Sukladno Odluci Vlade poečtna je cijena iznosila 4 milijuna kuna, a svoje su ponude podnijeli Agro-Slavonija, Sedat Sinan i Lukač d.o.o. Upravni odbor HFP-a odlučio je pozvati na razgovor sve ponuđače radi dopune ponude. Nakon što na prvi natječaj za prodaju 71,85 posto temeljnog kapitala Đakovčanke nije stigla ni jedna ponuda, Upravni je odbora odlučio raspisati novi natječaj s diskontom u iznosu 92 posto nominale, odnosno uz cijenu od 1,15 milijuna kuna. Obveza kupca bit će zadržavanje zaposlenih, preuzimanje i podmirivanje dospjelih obveza i daljnje ulaganje u društvo. Za društvo Pazinka d.d. pristiglo je sedam pisama namjere za ulaganje. Pritom RDK Trading iz Belgije nudi kupnju paketa dionica koji čine 94,03 posto ukupnog broja izdanih dionica. Nakon analize te ponude, Upravni odbor HFP-a zaključio je da je prodaja po toj ponudi u određenim elementima pravno nemoguća, a u nekima nerealna i financijski neprihvatljiva. Stoga je donesena odluka o privatizaciji Pazinke u okviru stečaja s preustrojem, o čemu će biti izvješteni svi ponuditelji zainteresirani za kupnju dijelova Pazinke. 12. Izaslanstvo Svjetske banke u Hrvatskoj o SAL zajmu Misija Svjetske banke boravit će od 16. do 25. siječnja u Zagrebu, radi utvrđivanja konačne komponente novog zajma za strukturno prilagođavanje odnosno SAL (Structural Adjustment Loan). Kako je priopćeno iz Ministarstva financija, u preliminarnim razgovorima dogovoreno je da će se SAL zajmom poduprijeti institucionalne reforme i provođenje mjera za jačanje tržišne konkurentnosti te jačanje tržišta rada i mreže socijalne skrbi. Očekivani iznos tog zajma, o kojima bi se pregovaralo tijekom proljeća, a nakon sklapanja aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, je otprilike 200 milijuna američkih dolara. S predstavnicima Svjetske banke sastat će se domaćin, ministar financija Mato Crkvenac, te ministri i predstavnici resornih ministarstava, ureda i institucija. Od 22. siječnja SAL misiji Svjetske banke pridružit će se Andrew N. Vorkink, direktor SB-a za Hrvatsku, koji će s Vladinim dužnosnicima razgovarati i o budućoj suradnji između RH i Svjetske banke tijekom naredne tri godine. Posljednjeg dana boravka Misije u Zagrebu održat će se, kako je najavljeno, konferencija za novinare. 13. Beč: Investicijski forum o ulaganjima u gospodarstva Investicijski forum o ulaganjima u gospodarstva država srednje i istočne Europe, koji je održan u Beču u utorak i srijedu, okupio je 700-ak sudionika, među kojima i predstavnike hrvatske vlasti. Hrvatsku stranu predstavljaju ministar obnove i graditeljstva Radimir Čačić, zamjenik ministra financija Damir Kuštrak te predstavnici Hrvatske narodne banke i poslovnih banaka te velikih tvrtki INE, Plive, Končara itd. Dužnosnici zemalja u tranziciji, djelatnici financijskih korporacija i institucija, predstavnici europskih i svjetskih banaka te vodeći investitori i regiji razgovarali su o strategiji i mogućnostima stranih ulaganja te perspektivama razvitka sagledava se dostignuti stupanj gospodarskog razvitka procesi privatizacije raspravlja o stanju u svjetskoj ekonomiji i utjecaju na gospodarstvo zemalja u tranziciji. Jedna od nezaobilaznih tema je i proširenje EU na istok. O mogućnostima razvitka zemalja jugoistočne Europe govori se u posebnoj studiji koju je napravila Bank Austria i Institut za međunarodno gospodarstvo (WIIW) pod naslovom "Balkanska studija" (THE Balkan Study) obuhvaćene su države Albanija, BH, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Rumunjska, Jugoslavija (Srbija, Kosovo i Crna Gora). "Te države daju prve znakove gospodarskog oporavka, a gospodarski rast u 2001. procjenjuje da će porasti za 4 posto" naglašava se provedba nastavka daljnjih reformi. CAIB Investment Bank-Bank Austria Gruppe vidi velike mogućnosti i potencijal za strane investitore u tim zemljama posebice na području elekomunikacija, energetike, financija kao i industriji za prehrambenu proizvodnju. Naglašava se da je odlučujuće za daljnji razvitak tih zemalja suradnja i potpora EU tim zemljama. Npr. Hrvatska je počela pregovore o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Kako je naglasio na konferenciji za novinstvo Willi Hemecberger, predsjednik Uprave CAIB Investment Bank naglašava kako Hrvatska u postratovskom razdoblju s novom vladom ima velike šanse za gospodarski oporavak i vrlo smo optimistični prema njenom daljnjem razvitku gdje se još očekuje privatizacija nekih velikih poduzeća kao npr. HEP-a i INE. Također prednost Hrvatske u odnosu na druge zemlje u regiji su mogućnosti razvitka i ulaganja u turizam zaključio je Hemecberger. Organizator tog međunarodnog gospodarskog skupa o budućnosti i razvitku srednje istočenoeuropskih država je jedan od najuglednijih financijskih londonskih časopisa EURO-MONEY u suradnji s Bankom Austria. Investicijski forum bio je prigoda za razgovore s velikim brojem bankara i predstavnika financijskih institucija gdje se već mogu nazrijeti i dogovoriti budući poslovi tako da će ih tijekom budućih pregovora biti lakše i ostvariti. Za Hrvatsku je važnim ocijenjeno osnivanje posebnog poduzeća koje će se baviti izgradnjom autocesta, koje će imati svoje izvorne prihode i biti zanimljivo investitorima. Potvrđuje to i interes koji je za financiranje takvih značajnih infrastrukturnih objekta u Hrvatskoj izrazio i dio bankara na Investicijskom forumu. 14. U siječnju smanjen hrvatski indeks poslovne optimističnosti Vrijednost hrvatskog indeksa poslovne optimističnosti (IPO), izračunatog u siječnju, iznosi 48,2 a njegovo smanjenje u odnosu na prosinac, kada je bio 49,3, rezultat je smanjenja optimističnosti velikih tvrtki, koje je prevagnulo nad povećanjem optimističnosti srednjih i malih, priopćila je danas Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Mala i srednja poduzeća u odnosu na prosinac povećala su svoju procjenu optimističnosti za 5,2 bodova (sa 40,8 na 46), dok su veliki poslodavci smanjili svoju optimističnost za 7,4 bodova (sa 57,8 na 50,4). U trećoj hrvatskoj anketi za potrebe računanja IPO-a,sudjelovalo je oko 50 tvrtki, od čega polovica velikih, a polovica srednjih i malih poduzetnika. Najveći "faktori smetnje" poslovnoj optimističnosti su po rezultatima ankete, kao i u studenom i prosincu, nedostatak potražnje, visoke kamatne stope, porezna politika i korupcija. Naročito zabrinjava, ističe HUP, rast percepcije nedostatka potražnje kao faktora smetnje. Najmanjim faktorima smetnje anketirani poslodavci smatraju tečaj kune, jaku konkurenciju i inflaciju, dok su porast cijene rada i nemogućnost dobivanja kredita u sredini ljestvice faktora smetnji. IPO je pokazatelj povjerenja poslovnih ljudi u gospodarstvo za nadolazeće razdoblje i stoga dobar predskazatelj osnovnih makroekonomskih varijabli. Računa se mjesečno, u rasponu od nula do 100., tako da se kvantificiraju procjene poduzetnika o raznim aspektima trenutne i buduće gospodarske situacije. Pritom nije bitan njegov apsolutni iznos, nego odnos prema ranijim vrijednostima. Njegovo računanje omogućuje ulagačima da prije objavljivanja službenih statističkih pokazatelja, dobiju uvid u mogućnosti i perspektive tržišta te o poduzetničkim stavovima i očekivanjima. 15. D&B: 2001. konsolidacija gospodarskog rasta u tranzicijskim zemljama U većini tranzicijskih europskih zemalja 2001. bit će godina konsolidacije višegodišnje nestabilnosti stopa gospodarskog porasta, pri čemu bi većina zemalja središnje i istočne Europe, uslijed započetih ekonomskih reformi, trebala bilježiti postojani rast BDP-a. Procjena je to gospodarskih događanja u tranzicijskim zemljama, koje je objavila jedna od najznačajnijih svjetskih agencija za procjenu kreditnog rejtinga i gospodarske analize Dun & Bradstreet (D&B), koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine. Stručnjaci D&B-a smatraju tako da će Mađarska i tijekom ove godine zadržati svoje vodeće mjesto u regiji, a odmah iza nje "poslagat" će se Estonija, Slovenija i Poljska. U vrhu će se održati i Latvija i Litva, kojima niti činjenica što su im na vlasti koalicije ne bi trebala zasmetati u optimalnom realiziranju započetih ekonomskih reformi, budući da sve vladajuće stranke u obje zemlje dijele zajednička mišljenja glede približavanja tih zemalja Europskoj uniji i NATO-u. Slovačka i Hrvatska, koje u D&B-u slikovito nazivaju "bivšim mlitavcima" regije, također bi u ovoj godini trebale zabilježiti gospodarski "procvat", što je posebice rezultat poboljšanja međunarodnih pozicija obiju zemalja u 2000. godini. Ipak, najveću pažnju bi, prema mišljenju D&B-ovaca, ove godine mogla izazivati Jugoslavija. Naime, nakon što je u listopadu prošle godine s vlasti "skinut" Slobodan Milošević, prosinački izbori u Srbiji bili su daljnji test odlučnosti Jugoslavije ka ekonomskoj i demokratskoj integraciji u zapadni svijet. Politička podrška novoj vlasti, dodaje se u izvješću, u Jugoslaviju bi trebala privući masovne međunarodne investicije, ukoliko se razriješi potencijalna kriza oko ostanka Kosova i Crne Gore unutar federacije. Ova godina trebala bi biti uspješna i u Rusiji u kojoj bi 3,7- postotni gospodarski rast trebao biti ostvariv, bez obzira dobije li tamošnja vlada željenu pomoć MMF-a ili ne, smatraju u D&B-u. No, stabilnosti bi trebalo pomoći i konsolidacija financijskog, odnosno bankarskog sektora u toj zemlji te poboljšanje uvjeta za investiranje. Slično kao i u Rusiji, i u Ukrajini eventualna pomoć MMF-a nije sama po sebi dovoljna, te u D&B-u za prioritet savjetuju objema zemljama strukturalne reforme. 16. Statistika U prosincu 378,5 tisuća nezaposlenih - Potkraj prosinca prošle godine u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 378,5 tisuća nezaposlenih osoba, što je 0,5 posto više nego u prethodnom mjesecu i 10,8 posto više nego u prosincu 1999. godine. U ukupnom broju nezaposlenih u prosincu je 105,1 tisuća osoba ili 27,8 posto posao tražilo prvi put, što je 5,8 posto više nego u isto vrijeme godinu ranije. Preostalih 273,4 tisuće osoba imalo je prethodno radno iskustvo. Od toga broja 144,9 tisuće ili 53 posto bilo je žena. Tijekom lanjskog prosinca Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje prijavilo 19 tisuća novih osoba, 14,2 posto manje nego u prosincu 1999. Od toga je 15,2 tisuća ili 80 posto imalo prethodno radno iskustvo, a najveći je broj na evidenciju Zavoda došao iz prerađivačke industrije (22,9 posto), hotela i restorana (16,3 posto) i trgovine na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (17,6 posto). Istodobno, s evidencije Zavoda zaposlilo se 7,3 tisuće osoba, što je 1,9 posto manje nego u isto vrijeme pretprošle godine. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, 5,6 tisuća ili 77 posto, a najveći ih se broj zaposlio u prerađivačkoj industriji, 1,7 tisuću ili 23,1 posto. Iz evidencije nezaposlenih osoba zbog ostalih razloga osim zaposlenja brisano je 9,8 tisuća osoba, odnosno 10,1 posto više nego u prosincu 1999. U Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje krajem prosinca prošle godine evidentirano 200,7 tisuća nezaposlenih žena, što je 11,4 posto više nego u istom mjesecu godinu ranije. Njihov se udio u evidentiranoj nezaposlenosti u promatranome razdoblju smanjio od 51,9 na 51,8 posto. Najveći udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe stare od 20 do 24 godine (19,4 posto), zatim od 25 do 29 godina (14,6 posto) i od 30 do 34 godine (12,2 posto). Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi nije se promijenila u odnosu na prosinac pretprošle godine. Naime, još uvijek je udio nezaposlenih sa KV i VKV stručnom spremom najveći te iznosi 34,8 posto. Najmanji udio u ukupnoj nezaposlenosti imaju nezaposlene osobe s višom i visokom stručnom spremom (VŠS 3,1 posto i VSS 3,9 posto), što je dugoročna pojava. U spomenutom je razdoblju ukupna nezaposlenost povećana u svim županijama. Najveći je porast evidentirane nezaposlenosti zabilježen u Krapinsko-zagorskoj (22,5 posto) i Zagrebačkoj županiji (18,1 posto), a najmanji u Istarskoj (2,9 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (2,8 posto). Krajem prosinca prošle godine u evidenciji Zavoda za zapošljavanja nalazilo se ukupno 31,9 tisuća osoba kojima je radni odnos prestao zbog prestanka rada poslodavaca, što je 0,9 posto više nego u mjesecu ranije i 31,6 posto više nego u prosincu 1999. godine. Broj korisnika novčane naknade u prosincu se povećao za 18,1 posto te iznosi 70,3 tisuća korisnika. Tijekom prosinca prošle godine Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno je ukupno 8,3 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je 8,9 posto više nego u prosincu 1999. godine. Industrijska proizvodnja smanjena 2,2 posto - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine smanjena 2,2 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, dok je u prošloj godini porasla 1,7 posto u odnosu na 1999., podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama rast proizvodnje u prosincu je zabilježen kod intermedijarnih proizvoda, osim energije i to 3,7 posto. Proizvodnja energije smanjena je 5,9 posto, kapitalnih proizvoda 18,8 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 21,4 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju 1,4 posto. Prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, rast proizvodnje zabilježen je u rudarstvu i vađenju, 8,4 posto u odnosu na prosinca 1999. godine. U prerađivačkoj industriji proizvodnja je smanjena 2,4 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za tri posto. U okviru prerađivačke industrije najviše je porasla proizvodnja uredskih strojeva i računala, 29,8 posto, dok je najveći pad proizvodnje zabilježen u proizvodnji duhanskih proizvoda, 26,1 posto. Rast troškova života u prosincu - Troškovi života u Hrvatskoj su u prosincu prošle godine porasli 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su u odnosu na prosinac 1999. godine uvećani 6,8 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U okviru indeksa troškova života, cijene roba u prosincu u prema mjesecu ranije porasle 0,6 posto, a cijene usluga 0,1 posto. Najviše su porasle cijene prehrane, za 1,4 posto, proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja za 0,5 posto, duhana i pića za 0,4 posto, proizvoda i usluga za stanovanje za 0,1 posto, dok su cijene prometnih sredstava i usluga niže za 1,4 posto, a odjeće i obuće za 0,1 posto. Cijene proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu, kao i cijene administrativnih i ostalih usluga ostale su na istoj razini kao i u studenom. Rast primitaka i izdataka poduzetnika - Novčani primici hrvatskih poduzetnika u prvih su jedanaest lanjskih mjeseci iznosili 354,8 milijardi kuna i bili su devet posto veći nego u istom razdoblju godinu ranije, dok su ukupni izdaci poduzetnika porasli 8,5 posto, na 353,5 milijardi kuna, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Analiziraju li se novčani primici poduzetnika po djelatnostima, kod njih osam, od ukupno deset promatranih, zabilježen je rast i to u rasponu od 32,1 posto u ribarstvu do 0,8 posto u rudarstvu i vađenju. Znatan oporavak bilježe i dvije najvažnije djelatnosti, prerađivačka industrija u kojoj su primici porasli više od 11 posto te trgovina, u kojoj su oni veći 8,3 posto. Negativno kretanje prisutno je u graditeljstvu u kojem su primici niži 6,2 posto. Analiziraju li se novčani primici i izdaci poduzetnika po pojedinim vrstama, zamjećuju se znatne razlike u dinamici, a njihova je struktura tek neznatno promijenjena prema stanju u istom razdoblju 1999. godine. Pozitivan trend zabilježile su gotovo sve vrste primitaka (izuzevši primljeni krediti i pozajmice, koji su smanjeni nešto više od četiri posto), u rasponu od čak 31,1 posto kod sredstava primljenih iz proračuna i fondova do 8,7 posto kod primitaka iz redovnog poslovanja. U strukturi izdataka najviše su porasli plasmani vlastitih sredstava, i to 27,2 posto, potom ostali izdaci 15,4 posto te isplate neto plaća 7,9 posto. Plaćanja za materijal, robu i usluge veći su 7,7 posto, povrati kredita i pozajmica za 3,6 posto, a izdaci za javnu potrošnju za 0,4 posto. Prihodi za financiranje javnih potreba 73,6 mlrd kuna - Ukupno naplaćeni prihodi za financiranje javnih potreba u prvih su jedanest prošlogodišnjih mjeseci iznosili 73,6 milijardi kuna, što je 0,7 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Od toga se iznosa 68,7 posto ili 50,6 milijardi kuna odnosi na prihode proračuna, 29,5 posto ili 21,7 milijardi kuna na prihode izvanproračunskih fondova, a 1,8 posto ili 1,3 milijarde kuna na prihode javnih poduzeća, zajednica i uprava. Od 50,6 milijardi kuna prihoda proračuna na porezne se prihode odnosi 40,2 milijarde kuna ili 79,5 posto. U strukturi poreznih prihoda, porez na dodanu vrijednost čini 49 posto, trošarine 17,6 posto, porez i prirez na dohodak 17 posto, carine 8,6 posto, porez na dobit 5,5 posto, gradski/općinski porezi dva posto te županijski porezi 0,2 posto. Od ukupnih prihoda proračuna svih razina vlasti (države, županije i gradovi/općine) u iznosu od 50,6 milijardi kuna, 40,8 milijardi kuna su vlastiti prihodi, a 9,8 milijardi kuna zajednički prihodi. Vlastiti prihodi županijskih proračuna iznose 342,6 milijuna kuna. Kod gradova i općina vlastiti prihodi iznose 3,6 milijardi kuna, od čega se na pristojbe i naknade odnosi 43 posto, a na ostale prihode 51 posto. 17. Uvjeti kreditiranja građana, pravnih osoba i obrtnika u siječnju UVJETI KREDITIRANJA GRAĐANA Gotovinski nenamjenski krediti građanima - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u % kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria 20.000 DEM 5 god. - 1/3 - 11-16 - " - 5 god. - 1/5 - 11-16 - " - 5 god. - - - 11-16 Brodsko Posavska banka 20.000 DEM 2 god. - 1/3 - 15 Centar banka 5.000 DEM 3 god. - - 2-3% 13-15 Convest banka 15.000 DEM 1-3 god. - 10% 2% 10,99 Croatia banka 15.000 DEM do 4 god. - 1/10 2% 13-14 - temeljem oročenog depozita 85% iznosa do 3 god - - 0,5% **** oročenog Dalmatinska banka - - - - - 13,5 Dubrovačka banka 20.000 DEM 1-5 god. - da - 6-15* Erste & Steiermarkishe do 80.000 kuna do 5 god. - 0-20% 3% 12-18 Gospodarsko kreditna 10.000 DEM 2 god. 20% - - 14-16 Hypo Alpe-Adria-Bank 30.000 DEM 1-5 god. 10% 1% 12 Istarska banka 10.000 DEM 1-3 god. - 10-20% - 13 Istarska kreditna b.Umag 20.000 DEM do 4 god. - 15% 2-4% 18 1:3 2-4% 12,5 Karlovačka banka 10.000 DEM 1-5 god. - -/25% 2-3% 15-16 Kreditna banka Zagreb kratkoročni - 18-20 dugoročni - 7-13 Međimurska banka 50.000 DEM 1-3 god. - 15-25% - 9-14* Nava banka 20.000 DEM 5 god. - 20% - 8,5-15 Partner banka 1-5 god. - 1:3 1,5% 12 1-5 god. - 1:4 1,5% 15 1-5 god. - 1:5 1,5% 18 Podravska banka do 3 god. 1:3/1:5 2,5%+ 10-12 20 kn Privredna banka 30.000 DEM do 5 god. - 20% 1,5% 14-14,5 Raiffeisenbank Austria* 20.000 DEM do 5 god. - - 3% 12,50 Riadria banka - 1:4 2% 13-13,5 Riječka banka 20.000 DEM do 5 god. - - 1,5% 13 Slavonska banka do 20.000 DEM 1-5 god. - 20% po tarifi 12 Splitska banka 20.000 DEM 1-5 god. - - 2% 13,5-13,9 Varaždinska banka 20.000 DEM 5 god. - 20% - 12 Volksbank 10.000 EUR 1-5 god. - 10 1% 10-12 Zagrebačka banka do 10.000 DEM do 3 god. - 5% i 10% 3% 13,99 20.000 DEM do 5 god. - 15% 2% 13,49 Štedionica Dora do 1 god. - - - 14,9-16,9 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt, * kamata uz valutnu klauzulu na EURO Dalmatinska banka,* promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka,* kamata uz valutnu klauzulu Privredna banka,* promjenjiva kamatna stopa Croatia banka **** - kamatna stopa četiri postotna poena viša od kamate na depozit Raiffeisenbank Austria* - kamatne stope za prosinac 2000. Potrošački krediti građanima - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u % kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria 20.000 DEM do 5 god. - 1/3 - 11-16* Creditanstalt - " - - 1/5 - 11-16* - " - - - - 11-16* Centar banka 10.000 DEM do 2 god. - - - 13-15 Dalmatinska banka - - - 12,00 Dubrovačka banka 10.000 DEM 1-3 god. - da - 5-14,5* Erste & Steiermarkishe 50.000 kuna 2-3 god - - 3% 12,5-13,5 Istarska banka 20.000 DEM 1-3 god. - 10-20% - 13 Istarska kred.banka Umag 5.000 DEM do 2 god. - - 2-3% 15 25.000 DEM do 4 god. - - 2-3% 15 Jadranska banka 20.000 DEM 5 god. - - 2,5-5% 10,00 Karlovačka banka 5.000 DEM do 2 god. - - 2% 15 Međimurska banka 20.000 KN 2 god. - - - 11,49-11,99 Nava banka 20.000 DEM 5 god. - 20% - 8,5-15 Podravska banka 2 god. - 0,5% + 13/18/18,8 20 kn Privredna banka 20.000 DEM do 5 god. - - - 13-14 Raiffeisenbank Austria* 20.000 DEM 3-5 god. - - 2% 13 Riadria banka 2% 13,5 Riječka banka 10.000 DEM do 3 god. - - 2% 13,5 Splitska banka 20.000 DEM 1-5 god. - - 2% 9,9-10,9 Volksbank 13.000 EUR do 5 god. - 0-20% - 7,99-13 Zagrebačka banka 40.000 DEM 5 god. - 10% 2-3% 12,49 Štedionica Dora 2 god. - - - 19,90 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt * valutna klauzula na EURO Dalmatinska banka * promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka* promjenjiva kamatna stopa Raiffeisenbank Austria* - kamatne stope za prosinac 2000. Stambeni krediti građanima - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u% kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt 200.000 DEM do 15 god. - 20% - 9,0* Dalmatinska banka 200.000 DEM do 15 god. - 20% - 9,5* Dubrovačka banka 200.000 DEM 1-15 god. - da - 8,5-13 Erste & Steiermarkishe ovisno o bonitetu do 15 god. - 20% 3% 9,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 200.000 DEM 10 god. - 20% 2% 8,50 15 god. - 20% 2% 8,75 - - - 11,00 Istarska banka 100.000 DEM 5-12 god. - 20% - 10,00 Istarska kred.banka Umag 150.000 DEM do 15 god. - 10% 2-3% 9,85 Karlovačka banka 100.000 DEM 5-10 god. - 20-25% 0,5% 10-10,5 Međimurska banka* 200.000 DEM 10-15 god. - 20% - 8,95-9,95 Nava banka 150.000 DEM 15 god. 20% - - 8,5-12 Požeška banka 200.000 DEM 10 god. - 30% - 11,35 Podravska banka 15 god. 1:3/1:5/ 0,5%+ 10/12/14 1:10 20 kn Privredna banka 200.000 DEM do 15 god. - 20% 1,5% 8,88-9,88 Raiffeisenbank Austria* 150.000 DEM do 15 god. - 1:5 1,5% 8,5 1:10 - 9,0 Riadria banka - 1:10 2% 8,88 Riječka banka 100.000 DEM do 15 god. - 1:10 1,5% od 9,5 Slavonska banka do 150.000 DEM 10 i 15 god.- 0-20% prema 10,9, 8,5 tarifi i 8,75 Splitska banka 150.000 DEM 1-15 god. - 20% 1% 9,5 Varaždinska banka 150.000 DEM 5-15 god. - - - 12,00 Volksbank 50.000 EURA 15 god. - 0-20% - 9-11 Zagrebačka banka 1.200.000 KN do 15 god. - 20%/10% 1%/2% 8,99 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt * uz valutnu klauzulu na EURO Dalmatinska banka * promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka * promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka * uz valutnu klauzulu Splitska banka * promjenjiva kamatna stopa Raiffeisenbank Austria* - kamatne stope za prosinac 2000. Krediti za kupnju vozila za građane - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u % kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria 30.000 DEM 5 god. - - 11,95 Dalmatinska banka prema ugovoru o poslovnoj suradnji s - 12 prodavateljem Dubrovačka banka 60.000 DEM 1-5 god. - da - 6,9-15 Erste & Steiermarkishe do 150.000 kuna do 5 god. - ne do 99.999 2% iznad toga 1/10 - 12,00 Istarska banka 50.000 DEM 1-5 god. - 10-20% - 12,00 Istarska kred.b. Umag 45.000 DEM do 5 god. - - 2-3% 11 i 13 Karlovačka banka 30.000 DEM 5 god. - - 3% 12 Međimurska banka* 30.000 DEM 1-3 god. - 20% - 12,99 Podravska banka do 5 god. - 1:5 2,5%+ 12 20 kn Privredna banka 100.000 DEM do 5 god. - - 2% 12,99 Raiffeisenbank Austria* 40.000 DEM 5 god. - - 2% 11,5-13 Riadria banka - - 2% 12 Riječka banka 40.000 DEM do 5 god. - - 1% 11,5 Splitska banka 30.000 DEM 1-3 god. - - 2% 10,9 4-5 god. - - 2% 11,9 Varaždinska banka* - 5 god. - - - 12 Volksbank 20.000 EUR do 5 god. - - - 11-12 Zagrebačka banka 40.000 DEM do 5 god. - 10% 2-3% 12,49 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Credit.* kamata uz valutnu klauzulu na EURO Dalmatinska banka, * promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka, * kamata uz valutnu klauzulu Varaždinska banka, * pri iznosu većem od 7.000 DEM potrebna je uknjižba hipoteke Raiffeisenbank Austria* - kamatne stope za prosinac 2000. UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA Kratkoročni krediti pravnim osobama - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max iznos depozit/ visina kamatna kredita učešće naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka - 0,3-1% 12-18 Centar banka - 0,266-3,58% 12-18 Convest banka ovisno o bonitetu 0,25% mj. 12-17 Credo banka - - 12,6-15,8 Croatia banka - - 13-19 Dalmatinska banka prema ugovoru - - 12,5-15,5 Dubrovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 14-19 Erste&Steiermarkishe neograničeno - 0,5-3% 9-16 za likvidnost do 1% 10-16 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - 12-18 banka sposobnosti po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen 1-2% 12-14 Istarska kred. banka Umag - 0,5-2% 14-15 Jadranska banka nije određen - 1-5% 8,0-20,2 Kaptol banka 500.000 DEM 5-10% učešće - 15-21 Karlovačka banka -u kunama - 1-2% 15-22 -uz valutnu klauz. - 1-2% 14-20 Kreditna banka Zagreb - - 10-24 Međimurska banka visina mjesečne - 10-19 realizacije Nava banka nema limita - - 10-18 Partner banka - 0,3-1% mj. 12-19 Podravska banka - - 18,5-24 Požeška banka - - 12* i 19 Privredna banka kamatna stopa određuje se u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema rizičnosti skupine kojoj klijent pripada Raiffeisenbank* 9-17 Riadria banka - krediti u kunama do 20% depozit 1% 13,5-17 - s valutnom klauzulom i do 20% depozit 1% devizni 11-15 Riječka banka ovisi o zahtjevu - do 1% 13-17 te ocjeni kreditne sposobnosti klijenta Sisačka banka ovisno o bonitetu i isplativosti projekta 16-24 Slavonska banka - s valutnom kaluzulom - A1 12-14, - ostali 14-16 - bez valutne klauzule 15-18 Splitska banka ovisno o bonitetu i kred. sposobnosti - 14-18 Varaždinska banka ovisno o saldu prometa - 14 Volksbank - - 9,50-15** Zagrebačka banka - krediti u kunama * 12,00 - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) * 11,00 - devizni (DEM) * 10,00 - revolving za kartično poslovanje * 10,00 - okvirni po žrn po principu tekućeg * 12,00 * visina naknade određuje se ovisno o klijentu - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Požeška banka* kamata na kredite uz valutnu klauzulu Raiffeisenbank Austria* - kamatne stope za prosinac 2000. Dugoročni krediti pravnim osobama - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. iznos učešće depozit visina kamatna kredita naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka - - 0,3-1% 8-12 Centar banka - - 1% 12-15 Convest banka ovisno o bonitetu - - 2% 9-12 Croatia banka - - - 13-19 Dalmatinska banka prema ugovoru - 12,5-15,5 Dubrovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - - 13,5-18,5 i instrumentima osiguranja Erste & Steiermarkishe neograničeno - - 0,5-3% 7-14 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - - 14-16 banka sposobnosti tražioca kredita - po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen do 30% - 2% 10-12 Istarska kred.b.Umag - kunski i devizni- - 2% 13-14 - u kunama - 30% 2% 8,0 - u devizama - 1:3 2% 9,0 Jadranska banka nije određen - - 1-5% 8-20,2 Kaptol banka 500.000 DEM 10-20% - - 14 Karlovačka banka - - 1% 10-16 Kreditna banka Zagreb - - - 8-18 Međimurska banka - - 15-25% - 9-14 1.000.000 dem - - - 12 Nava banka prema posebnom ugovoru/ovisno o namjeni - 10-15 Partner banka prema izvoru i programu - 0,5-1% 3-9 Podravska banka - - - 13-16 Požeška banka - - - 8-12* Privredna banka kamata se određuje prema rizičnoj skupini kojoj klijent pripada Raiffeisenbank* - - - 9-17 Riadria banka - krediti u kunama 10-30% 1-2% 13,75-18,25 - s valutnom klauzulom 10-30% i devizni 1-2% 11,25-16,25 Riječka banka ovisno o zahtjevu 0/25% - do 1% 9-11 i ocjeni kreditne sposobnosti klijenta Sisačka banka ovisno o bonitetu i isplativosti projekta 14-20 Slavonska banka - valutna klauzula A 10-12, ostali 12-14 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj - 14-16 sposobnosti Varaždinska banka ovisno o kriteriju - prema - 9-12 rangiranja komitenta ugovoru Volksbank 30% - - 9-14** Zagrebačka banka - krediti u kunama * 12,5-13 - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) * 11,5-12 - devizni (DEM) * 10,5-11 - za kupnju automobila * 12,90 - malo gospodarstvo * 8-10 - podrška malom gospodarstvu (suradnja Caritas) * 11,00 - poticanje malog poduzetništva 9,00 - za razvoj turističke djelatnosti 9,49 * visina naknade određuje se ovisno o klijentu - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Međimurska banka* - kamatna stopa uz valutnu klauzulu Požeška banka* - kamatna stopa uz valutnu klauzulu Raiffeisenbank Austria* - kamatne stope za prosinac 2000. UVJETI KREDITIRANJA OBRTNIKA Kratkoročni krediti obrtnicima - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max iznos depozit/ visina kamatna kredita učešće naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka - 0,3-1% 15 Centar banka - 0,266-3,58% 12-18 Convest banka ovisno o bonitetu - 0,25% mj. 12-17 Credo banka - - 12,6-15,8 Croatia banka - - 13-19 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - 12-18 sposobnosti po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen - 1-2% 12-14 Istarska banka 50.000 DEM 10% - 11-13* Istarska kred. banka Umag - 0,5-2% 14-15 Jadranska banka nije određen - 1-5% 8,0-20,2 Karlovačka banka - 1,5% 15,00 Nava banka nema limita - - 10-18 Partner banka - 0,3-1 mj. 12-19 Podravska banka - - 18,5-24 Riadria banka - krediti u kunama do 20% depozit 1% 13,5-17 - s valutnom klauzulom i do 20% depozit 1% devizni 11-15 Riječka banka do 200.000 DEM - 500 kn+1,5% 10,50 Volksbank - - 9,50-15** Zagrebačka banka - krediti u kunama * 12,00 - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) * 11,00 - devizni (DEM) * 10,00 - revolving za kartično poslovanje * 10,00 - okvirni po žrn po principu tekućeg * 22,00 * visina naknade određuje se ovisno o klijentu - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Požeška banka* kamata na kredite uz valutnu klauzulu Istarska banka* - visina kamatne stope ovisi o poslovanju obrta Dugoročni krediti obrtnicima - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. iznos učešće depozit visina kamatna kredita naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austrija prema dogovoru Brodsko Posavska banka 0,3-1% 13-15 Centar banka - - 1% 12-15 Convest banka ovisno o bonitetu - - 2% 9-12 Croatia banka - - - 13-19 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - - 14-16 banka sposobnosti tražioca kredita po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen 30% - 2% 10-12 Istarska banka 50.000 DEM - 20% - 10-12* 100.000 DEM - 20% - 10-12* Istarska kred.b.Umag - kunski i devizni- - 0,5-2% 13-14 - u kunama - 30% 0,5-2% 8,0 - u devizama - 1:3 0,5-2% 9,0 Jadranska banka nije određen - - 1-5% 8-20,2 Karlovačka banka - - 1% 10-16 Nava banka prema posebnom ugovoru/ovisno o namjeni 10-15 Partner banka prema izvoru i programu 0,5-1% 3-9 Podravska banka - - - 13-16 Riadria banka - krediti u kunama 10-30% 1-2% 13,75-18,25 - s valutnom klauzulom 10-30% i devizni 1-2% 11,25-16,25 Riječka banka do 500.000 DEM - - 500kn+1,5% 8,50 Slavonska banka - valutna klauzula - A 10-12, ostali 12-14 Volksbank 30% - 9-14** Zagrebačka banka - krediti u kunama * 12,5-13,00 - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) * 11,5-12,00 - devizni (DEM) * 10,5-11,00 - za kupnju automobila * 12,90 - malo gospodarstvo * 8-10 - podrška malom gospodarstvu (sradnja Caritas) * 11,00 - poticanje malog poduzetništva 9,00 - za razvoj turističke djelatnosti 9,49 * visina naknade određuje se ovisno o klijentu - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Istarska banka* - visina kamatne stope ovisi o poslovanju obrta