ZAGREB, 17. siječnja (Hina) - "Slučaj lažnog liječnika" oslikava ukupnu atmosferu u Hrvatskoj koju potresaju brojne afere o lažnim diplomama stručnjaka, ocijenjeno je na današnjoj sjednici Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo
Zastupničkog doma Hrvatskog sabora.
ZAGREB, 17. siječnja (Hina) - "Slučaj lažnog liječnika" oslikava
ukupnu atmosferu u Hrvatskoj koju potresaju brojne afere o lažnim
diplomama stručnjaka, ocijenjeno je na današnjoj sjednici Odbora
za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Zastupničkog doma Hrvatskog
sabora.#L#
Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Dragutin Cestar izvijestio je
Odbor da se kriminalistička obrada slučaja lažnog liječnika Siniše
Filipovića nastavlja, a po završetku istrage MUP-ovo izvješće, kao
i izvješće Ministarstva zdravstva, bit će dostavljeno Odboru.
Zamjenik ministrice zdravstva Rajko Ostojić ispričao se zbog
"slučaja lažnog liječnika" hrvatskoj javnosti, osiguranicima i
svim građanima, rekavši da su u ministarstvu "žalosni zbog tog
tragičnog slučaja".
Zastupnik Ivo Šlaus, koji je ujedno i član Upravnog odbora u
Kliničkoj bolnici "Sestara milosrdnica" gdje je otkriven lažni
liječnik, ocijenio je da taj slučaj ukazuje na "strahovitu moralnu
eroziju" u zemlji u kojoj je, među ostalim, došlo do sloma
povjerenja između pacijenata i liječnika.
Odbor smatra da se to povjerenje može vratiti boljim sustavom
kontrole u zdravstvu, kao i adekvatnim sankcijama protiv
odgovornog stručnog osoblja.
Na sjednici se raspravljalo i o prijedlogu izmjena zakona o
zdravstvenom osiguranju kojim bi se osiguranicima u vrijeme
bolovanja umjesto 80 posto isplaćivalo 70 posto od osnovice za
nadoknadu plaće, a osnovica bi se izračunavala na temelju
prosječnih primanja u posljednjih šest mjeseci.
Iako Ministarstvo zdravstva izmjenama predviđa uštedjeti 85
milijuna kuna, Odbor smatra da se kronični bolesnici ne smiju
kažnjavati zbog visokog porasta bolovanja u Hrvatskoj.
Odbor smatra da se o tome zakonu ne može raspravljati po hitnom
postupku, te je do izrade konačnog prijedloga zakona od
ministarstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)
zatražio analizu bolovanja po županijama.
Predloženo je da se boljim sustavom kontrole spriječe zlouporabe
bolovanja, jer se pokazuje da su zbog teške gospodarske situacije u
Hrvatskoj bolovanja često i "bijeg od otkaza".
Odbor je predložio da se pri određivanju bolovanja koristi
mješoviti model "imovinskog cenzusa i vrste oboljenja".
U ime državnog Povjerenstva za lijekove Božidar Vrhovac podnio je
izvješće o lijeku "Beta interferon" koji se, na nezadovoljstvo
oboljelih od multiplex skleroze, ne nalazi na popisu lijekova HZZO-
a.
Vrhovac je ustvrdio da se radi o lijeku koji pokazuje nizak efekt u
liječenju (uspješan je kod 30 posto bolesnika), a vrlo je skup.
Dodao je da svjetska istraživanja o tom lijeku još nisu dovršena, te
da bi za liječenje 2.000 bolesnika Hrvatska trebala izdvojiti 200
milijuna kuna, što je više od 10 posto ukupnog fonda za lijekove.
To je izvješće izazvalo velike dvojbe i podjelu među članovima
Odbora koji su pokušali pronaći kompromis za primjenu lijeka kod
bolesnika kod kojih se lijek pokazuje uspješnim.
Odbor je zaključio da treba poboljšati komunikaciju s pacijentima,
liječnicima i medijima o toj vrlo složenoj problematici.
(Hina) daju/nb/ibob