ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Matica hrvatska danas je predstavila četvrtu knjigu u svojoj Biblioteci inozemni koroatisti - "Kroatističke studije", Istvana Nyomarkaya, poznatoga mađarskog slavista i hungarologa.
ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Matica hrvatska danas je predstavila
četvrtu knjigu u svojoj Biblioteci inozemni koroatisti -
"Kroatističke studije", Istvana Nyomarkaya, poznatoga mađarskog
slavista i hungarologa. #L#
Na predstavljanju Nyomarkayeve knjige govorili su Stjepan
Damjanović, urednik biblioteke, Ivo Pranjković, Marko Samardžija i
autor.
Govoreći o razlozima pokretanja Biblioteke inozemni kroatisti,
Stjepan Damjanović je istaknuo da se željelo privući lingviste,
koji proučavaju hrvatski jezik i književnost na inozemnim
slavističkim katedrama. Dodao je da je riječ mahom o ljudima koji
nisu Hrvati, ali se iz znanstvenih i stručnih razloga bave
kroatistikom.
Govoreći o znanstvenim radovima Istvana Nyomarkaya, Marko
Samardžija upozorio je na dvije strane njegova znanstvena interesa
- hrvatsku i gradišćanskohrvatsku. Pritom je upozorio na autorovu
primjedbu kako "uloga mađarskoga jezika s hrvatske strane dosad
nije istražena zbog toga što hrvatski filolozi ne znaju mađarski".
"Nyomarkay obnavlja mostove između mađarske i hrvatske strane",
napomenuo je Samardžija, dodavši kako ga sve manje doživljavamo kao
inozemnog, a sve više kao našega.
Osvrćući se na "Kroatističke studije" Istvana Nyomarkaya, Ivo
Pranjković napomenuo je da knjiga ima nekoliko tematskih krugova,
koji su s kroatističkog stajališta vrlo interesantni. Govoreći o
autorovu radu "Mađarski uzori hrvatske jezične obnove", koji je
objavljen u knjizi, Pranjković je rekao kako je autor popisao i
obradio oko 40 riječi koje su u hrvatsko vojno nazivlje ušle iz
mađarskoga jezika.
Po Pranjkovićevim riječima, nekadašnje vrlo intezivne jezične i
kulturološke veze između Hrvatske i Mađarske danas su svojina uskog
kruga stručnjaka. Stoga se nada da će objavljivanje Nyomarkayeve
najnovije knjige pridonijeti zaokretu nabolje.
Istvan Nyomarkay (1937.), smatra kako u "međukulturnoj sferi" ima
dosta neobrađenih područja. Stoga objavljivanje i skromnih
znanstvenih rezultata znatno pridonosi vezama naših naroda.
Kazavši kako osobno ne misli da globalizacija prijeti našim
kulturama, Nyomarkay je istaknuo kako se treba okrenuti konkretnim
istraživanjima jer se jedino tako može doći do dubokih zaključaka,
važnih za mađarsku i hrvatsku filologiju.
(Hina) mc mc