PROSJEČNA NETO PLAĆA U STUDENOM 3.256 KUNA

PROSJEČNA NETO PLAĆA U STUDENOM 3.256 KUNA Masa sredstava isplaćenih za neto plaće zaposlenih u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci iznosi 32,6 milijardi kuna i realno je 3,3 posto veća nego u istom razdoblju godinu ranije, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Tendenciju realnog rasta plaća pokazuju i podaci o prosječno mjesečno isplaćenoj neto plaći. Naime, u studenom prošle godine prosječno isplaćena neto plaća iznosila je 3.256 kuna i bila je veća od one na kraju studenoga 1999. godine 10,7 posto, odnosno realno 3,1 posto. I dalje su primjetne razlike u rastu prosječne neto plaće po zaposleniku po područjima privređivanja. Tako su se u studenom prosječne neto plaće po zaposleniku kretale od 4.742 kune u financijskom posredovanju, što je 45,6 posto više od republičkog prosjeka, do 2.052 kune u ribarstvu, čak 37 posto manje od hrvatskog prosjeka. Prosjek neto plaće viši od republičkog (3.256 kuna) ostvaren je u osam djelatnosti; financijskom posredovanju, javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, u prijevozu skladištenju i vezi, obrazovanju, u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima te u rudarstvu i vađenju. Ispod republičkog prosjeka, i to od 4,7 posto do čak 37 posto, prosječna je neto plaća isplaćena u sedam djelatnosti; ribarstvu, građevinarstvu, trgovini, hotelima i restoranima, poljoprivredi, prerađivačkoj industriji te u djelatnostima poslovanja nekretninama. Pravnih osoba sa prosječnom plaćom po zaposleniku do 1.500 kuna bilo je 15,2 posto, dok je pravnih osoba s prosječnom plaćom od 1.500 do 3.000 kuna bilo 62,1 posto. Više od 3.000 kuna isplaćuje 22,6 posto pravnih osoba, a plaću višu od 5.000 kuna samo četiri posto pravnih osoba. I u rastu mase neto plaća po područjima privređivanja, pojašnjavaju u ZAP-u, primjetne su osjetne razlike u dinamici. Nominalni rast u prvih se jedanaest lanjskih mjeseci prema istom razdoblju godinu ranije kretao u rasponu od 12,2 posto u trgovini do nešto više od pet posto u poljoprivredi, lovu i šumarstvu, a ostvaren je u 11 područja djelatnosti, od ukupno 13 analiziranih. U ribarstvu je, pak, masa neto plaća bila manja i to 4,3 posto, dok je u građevinarstvu smanjena 3,3 posto.