FINANCIJSKI BILTEN 04. - 11. SIJEČNJA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 04. - 11. SIJEČNJA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: O sniženju dužnosničkih plaća, decentralizacija državne vlasti 9. HFP objavio dražbu dionica tvrtkama u kojima ima do 25% udjela 10. Guverneri središnjih banaka: Neće biti globalne recesije 11. Realni porast kamatnih prihoda hrvatskih banaka i štedionica 12. D&B: Kreditni rejting Hrvatske nepromijenjen 13. Statistika 14. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u siječnju 15. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u siječnju oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 04. I. 12.000.000 12.000.000 3,00 23.110.000 2,99 05. I. 10.650.000 10.650.000 2,93 23.200.000 2,00 08. I. 6.200.000 6.200.000 3,39 33.480.000 2,09 09. I. 2.000.000 2.000.000 5,00 33.510.000 2,54 10. I. 3.000.000 3.000.000 3,00 40.930.000 2,63 11. I. 10.200.000 10.200.000 3,04 - - Dnevni prosjek 7.341.000 7.341.000 3,39 30.846.000 2,45 I dalje je trgovanje na tržištu novca okarakterizirano vrlo visokom likvidnošću bankarskog sustava. Posebice je to vidljivo iz vrlo skromne potraže te višestruko bogatije ponude kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju. U noćnom je trgovanju od ukupnih 975,7 milijuna ponuđenih sredstava plasman kod korisnika našlo tek nešto manje od 16 posto ili 154,2 milijuna kuna. Pritom se prosječna kamatna stopa zadržala na prošlotjednoj razini te je u prosjeku ovoga tjedna iznosila 2,45 posto. U dnevnom je kreditiranju još očitija bila disproporcija između ponude i potražnje. Naime, u ponudi se ovoga tjedna našlo 350 milijuna kuna dok je potražnja bila gotovo osam puta manja (44 milijuna kuna). Stoga i ne začuđuje podatak da je u prošlotjednom dnevnom trgovanju potražnja u potpunosti podmirena. Cijena novca pritom se kretala na uobičajenim razinama, te je u prosjeku za ovaj tjedan iznosila 3,39 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 08. do 11. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 490 495 495 3.139.979 Podravka 148 153 148 883.235 Zagrebačka banka 0 1.390 1.420 1390 809.678 Croatia Lloyd 1.200 1.200 1.200 648.000 Dalmatinska banka 280 280 280 5.600 Istraturist 35 44 44 39.414 Jadran-turist 39 51 51 283.524 Karlovačka pivovara 300 300 300 42.900 Kraš 155 160 155 238.029 Lola Ribar 139,89 139,89 139,89 628.106 Privredna banka 85 85 85 102.766 Plava laguna 330 580 580 34.264 Riviera 82,30 90 90 297.521 Štedionica Sonic 150 150 150 4.500 Splitska banka 79 80 80 41.028 Sunčani Hvar 20 20 20 2.363 Štedionica Sonic 150 150 150 1.500 Tvornica duhana Zagreb 600 600 600 124.200 Varteks 25 26 26 8.552 Zagrebačka banka E 810 900 900 61.100 Hr.zavod za zdrav.osig* 100,80 101,60 100,80 23.079 RHMJ** 40,01 40,21 40,21 50.558 7.469.878 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ** Pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 7,4 milijuna kuna, a najviše se trgovalo dionicama Plive (3,1 milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 20 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najveći je skok cijene, od čak 300 kuna ili više od 107 posto, ostvarila dionica Plave lagune. Značajnije je, 75 kuna, poskupila dionica Zagrebačke banke serije E. Slijedila ju je, s dobitkom od 20 kuna, dionica Karlovačke pivovare. Cijena pak dionice Plive porasla je 15, a Jadran-turista 14 kuna ili gotovo 38 posto. Dionica Istraturista skuplja je u odnosu na prošli tjedan devet, Riviere sedam, a Dalmatinske banke pet kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od tek jedne kune, našla se dionica Varteksa. Porasla je, 0,21 postotni bod od nominalne cijene, vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Na listi gubitnica ovoga su se tjedna našle tek tri dionice. Tako je cijena dionice Lole Ribara potonula 17,61 kunu, dok je cijena obične dionice Zagrebačke banke niža deset kuna. Dionica pak Podravke pojeftinila je dvije kune. Pala je, jedan postotni bod od nominalne cijene, vrijednost obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks, u odnosu na tjedan ranije, zabilježio je rast od 15 bodova te sada iznosi 879 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 08. do 11. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 310 450 310 26.821 Belišće 70 70 70 3.360 Croatia-baterje 77,66 77,66 77,66 789.336 Ericsson-Tesla 134 149 140 171.816 Jadranturist 37,50 37,50 37,50 53.700 Plava laguna 355 355 355 1.420 Privredna banka 85 86 85 19.853 Razvitak 34 34 34 193.460 Riviera 83,20 86 86 7,081 Tankerska plovidba 150 150 150 7.500 Štedionica Sonic-P-A 50 50 50 500 PIF Dom 16,46 16,89 16,69 215.770 PIF Expandia 17,61 17,85 17,80 190.748 PIF Pleter 11,40 11,55 11,50 37.528 PIF Slavonski 8,41 8,52 8,52 75.584 PIF Sunce 7,60 7,75 7,71 52.120 PIF Središnji nacionalni 18,30 18,50 18,50 135.986 PIF Velebit 14,40 15,00 15,00 269.975 RHMJ* 40,09 40,60 40,21 379.618 2.632.191 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 2,6 milijuna kuna, a aktivno je bilo 18 dionica. Pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Vodeće je mjesto na listi dobitnica, s rastom cijene od 30 kuna ili 75 posto, ostvarila dionica Belišća. Slijedila ju je, s dobitkom od deset kuna, dionica Ericsson-Tesle. Dionica pak Privredne banke poskupila je pet, a Riviere je 2,8 kuna. I dionice svih sedam PIF- ova dobile su na vrijednosti. Tako je dionica Expandia fonda skuplja 23, Velebita 20, a fonda Sunce 19 lipa. Rast cijene od deset lipa zabilježile su dionice Pletera i Središnjeg nacionalnog fonda. Na začelju liste dobitnica našle su se dionice Dom i Slavonskog fonda. Naime, cijena je prvoj porasla devet a drugoj dvije lipe. Porasla je, 0,18 postotnih bodova od nominalne cijene, i vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Na listi gubitnica ovoga se tjedna našlo pet dionica. Među njima najviše je 190 kuna ili 38 posto, potonula cijena dionice ACI Opatije. Značajnije je, 50 kuna ili 50 posto, pojeftinila povlaštena dionica Štedionice Sonic. Slijedila ju je, s gubitkom od 25 kuna, dionica Plave lagune. Cijena pak dionice Croatia-baterija pala je 17,34 kune, dok je cijena dionice Jadranturista niža tek 50 lipa. Zahvaljujući ponajviše rastu cijena dionica Ericsson-Tesle te svih sedam PIF-ova, VIN indeks porastao je ovoga tjedna deset bodova - na 35 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 04. siječnja 11. siječnja Promjena u % New York/DJIA 10.912,41 10.609,55 -2,77 Tokyo/Nikkei 13.691,49 13.201,07 -3,58 London/FTSE-100 6.185,60 6.114,90 -1,14 Frankfurt/DAX 30 6.376,28 6.465,21 Na najvećem svjetskom tržištu kapitala, burzi u New Yorku, ovoga su tjedna cijene blue chip dionica većinom padale. Ulagači, zabrinuti znakovima recesije u SAD-u, te predviđanjima da će ona sigurno obilježiti prvu polovinu 2001., povlače kapital ponajprije iz dionica tzv. nove ekonomije, no nije pošteđena ni tradicionalna ekonomija. Većina s nestrpljenjem ali i nelagodom očekuje izvješća o poslovanju američkih korporacija u posljednjem tromjesečju 2000. no, svjesni su da će nastupajuća recesija sigurno smanjiti zarade kompanija, a time i njihovu dobit. Prodavale su se tehnološke, te dionice financijskih institucija, trgovina na malo, automobilske industrije i dr. Bilo je i pojedinačnih dobitnika, poput telekounikacijskog diva AT&T-a kojem je Morgan Stanley Dean Witter podignuo kreditni rejting, te Microsofta, koji je ostvario dobre poslovne rezultate. Tek u srijedu je prekinut trend spuštanja indeksa Dow Jonesa, kad su ulagači ocijenili da je vrijeme za povoljne kupovine, uobičajene nakon velikih korekcija cijena. Indeks Dow Jones u tom je razdoblju oslabio 2,77 posto, na 10.609 bodova. Ekonomski oporavak japanskog gospodarstva u zadnje se vrijeme usporava, što zabrinjava ulagače na Tokijskoj burzi. Najviše bi, smatraju oni, mogle biti pogođene banke, odnosno njihova financijska moć, jer posjeduju velike količine dionica japanskih kompanija u svojim portfeljima kojima pada cijena. Uz to, ulagači se pribojavaju snažnog povećanja ponude dionica Toyote i telekoma NTT na tržištu kaiptala, budući je japanska vlada najavila da će prodavati svoje udjele u vlasništvu. Očekuju oštar pad njihovih cijena pa povlače svoj kapital iz tih dionica. Sve je to utjecalo ovoga tjedna na pad indeksa Nikkeia na najnižu razinu u zadnjih 27 mjeseci, tek 13.201 bod. Većina trgovaca očekuje pad Nikkeia ispod psihološki važne razine od 13.000 bodova, a očekuju i nastavak slabljenja japanske valute. Ulagači s pouzdanjem gledaju na europska gospodarstva, koja će po predviđanjima ekonomista u idućoj godini ostvariti stabilne stope rasta. Stoga se očekuje da će se u prvoj polovini godine kapital snažno prelijevati u europske kompanije. Najviše je ovoga tjedna interesa bilo za dionicama finske Nokije i francuskog Alcatela te najveće europske softverske kompanije SAP, koja je ostvarila izvrsne rezultate poslovanja. Porasle su i cijene energetskog sektora, maloprodajnih lanaca te automobilske industrije. Indeks Ftse je oslabio 1,14 posto, na 6.114 bodova, a Dax ojačao 1,39 posto, na 6.465 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 04. siječnja 11. siječnja Promjena u % Euro/USD 0,9499 0,9520 0,22 Euro/JPY 109,74 111,92 1,98 USD/JPY 115,68 117,59 1,65 Tečaj eura je ovoga tjedna ponovno ojačao prema američkom dolaru i to 0,22 posto, na 0,952 dolara. Samo je u srijedu nakratko zabilježio najnižu razinu u zadnjih šest dana, no bila je to posljedica tek dobitonosnih prodaja. Stabilne stope gospodarskog rasta u Europi i recesija u SAD-u garantiraju da će njegov tečaj i dalje jačati u odnosu na sve najvažnije svjetske valute. Sredinom ovoga tjedna, pak, japanski je jen nakratko skočio u odnosu na dolar i euro, potpomognut snažnim oporavkom prema australskom dolaru tijekom noći na azijskim tržištima. No, ekonomski oporavak Japana i dalje je upitan, pa je već idućeg dana i indeks Tokijske burze Nikkei zabilježio najnižu razinu u zadnjih 27 mjeseci, tako da se i tečaj jena ponovno spustio. Čak i japanski ministar financija Miyazawa najavljuje daljnje spuštanje tečaja jena, jer gospodarska situacija u Japanu nije stabilna. U četvrtak je jen ponovno završio na najnižoj razini prema američkom dolaru u 17 mjeeci, tako da za dolar treba izdvojiti 117,59 jena ili 1,65 posto više nego u tjednu ranije. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 05. - 12. siječnja 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 05. siječnja 12. siječnja u % Euro 1 7,5913 7,5935 0,02 DEM 1 3,8813 3,8825 0,03 USD 1 7,9875 8,0270 0,49 GBP 1 12,0059 11,9828 -0,19 JPY 100 6,9953 6,8651 -1,86 ATS 1 0,5516 0,5518 0,03 ITL 100 0,3920 0,3921 0,02 CHF 1 4,9864 4,9670 -0,38 SIT 100 3,5586 3,5478 -0,30 Na tečajnici HNB-a njemačka je marka u dva tjedna ojačala 0,10 posto prema kuni. Najveći gubitnik i nadalje je japanski jen, čija vrijednost pada šest tjedana, tijekom kojih je oslabila čak 16,73 posto. Britanska je funta u četiri tjedna oslabila 5,17 posto. Pojeftinili su ovoga tjedna i švicarski franak 0,38 posto, te slovenski tolar, 0,30 posto. Američki je dolar, pak, nakon tri tjedna gubitaka, ovoga tjedna dobio 0,49 posto na vrijednosti. Cijene eura, austrijskog šilinga i talijanske lire porasle su u dva tjedna otprilike 0,10 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na današnjoj je aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, planirani iznos izdanja iznosio 250 milijuna no, kasnije je povećan na čak 408,8 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 280,3 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 250,3 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,235 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,70 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,201 kuna, uz kamatu od 7,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,235 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,70 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 6,51 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 73,5 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,180 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,44 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,164 kune, uz kamatu od 7,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,164 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 15,65 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 85 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,072 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 8,20 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,072 kune, uz kamatu od 8,20 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,072 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 8,20 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 2,530 milijardi kuna. Od toga je 1,329 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 596,7 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 604,2 milijuna kuna. Slijedeća će se aukcija održati 16. siječnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 350 milijuna kuna. 8. Vlada: O sniženju dužnosničkih plaća, decentralizacija državne vlasti Hrvatska je Vlada na svojoj sjednici održanoj u četvrtak predložila da plaće državnih i pravosudnih dužnosnika ostanu na prošlogodišnjoj razini, a da se za 10 posto smanje plaće predsjedniku države, predsjednicima oba doma Sabora i svim zastupnicima, te predsjedniku i članovima Vlade. Taj je prijedlog Vlada uobličila u izmjene i dopune Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika i Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, kojega je uputila u hitnu saborsku proceduru. Formalno to znači da bi osnovica za izračun plaća dužnosnicima u ovoj godini ostala ista kao i u prošloj, dakle iznosila bi 3.055 kuna. Za predsjednike države, Sabora, Županijskog doma, Vlade, zastupnike i ministre ta bi se osnovica umanjila za 10 posto. Ne bi se ostvarivala ni prava kao što su poseban dodatak na godine staža, te određeni dodatci kod pravosudnih dužnosnika. Time bi se, kaže zamjenik premijera Goran Granić, plaće državnih i pravosudnih dužnosnika zadržale na prošlogodišnjoj razini. Prijedlog zakonskih izmjena nije, međutim, dobio jednodušnu potporu svih članova Vlade. Izričito se 10-postotnom smanjenju plaća niza dužnosnika usprotivo ministar zaštite okoliša Božo Kovačević koji je smatra "čistim mazohizmom", dok ministar javnih radova Radimir Čačić tvrdi da je destimulativna. Nasuprot njima, premijer Ivica Račan koji je osobno i predložio dodatno sniženje smatra da dužnosnici, koji inzistiraju na mobilizaciji svih, i sami moraju pridonijeti štednji. Zato je ovaj korak više moralni čin i čin dosljednosti ove politike, nego što li će polučiti velike materijalne učinke, kaže Račan. Vlada je utvrdila i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi po kojima se doplatak za djecu ne bi uračunavao u prihode na temelju kojih se utvrđuje pravo na socijalnu pomoć. Interveniralo se i u Uredbu o carinskoj tarifi slijedom čega je privremeno smanjena carina za uvoz odojaka s 45 na 10 posto. To se, istaknuto je, učinilo kako bi se osigurale dostatne količine svinjskog mesa za turističku sezonu. S 1. srpnja ove godine u Hrvatskoj počinje decentralizacija velikog dijela poslova s državne na lokalnu razinu, a obavit će se po "cash principu", što znači prijenos prava, obveza i dugova, najavio je na sjednici Vlade održanoj u četvrtak, ministar financija Mato Crkvenac. Po njegovoj ocjeni, troškovi decentralizacije na svim razinama - u školstvu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, dijelom u kulturi - na godišnjoj će razini iznositi 1,2 milijardi kuna. O procesu decentralizacije Crkvenac je govorio u okviru rasprave o prijedlogu izmjena Zakona o osnovnom školstvu koji je Vlada danas utvrdila. Decentralizacija će se provesti i u sustavu zdravstva, socijalnoj skrbi, srednjem školstvu, dijelom u kulturi. Decentralizacija znači da će dio državnih prihoda biti prenesen s državne na lokalnu razinu, rekao je ministar financija, naglasivši kako bi taj proces trebala pratiti efikasnost i racionalizacija djelatnosti. Crkvenac je ustvrdio da spuštanje obveza na niže razine ne zahtijeva novo zapošljavanje, niti nove troškove. Zamjenik premijera Goran Granić podsjetio je da će Vlada 15. veljače održati tematsku sjednicu posvećenu decentralizaciji, a na kojoj će biti raspravljen i zakonski paket o lokalnoj samoupravi, njezinu financiranju, te dva izborna zakona. Utvrđenim izmjenama Zakona o osnovnom školstvu Vlada predlaže decentralizaciju u financiranju škola, pa bi ubuduće 80 posto sredstava davala država, a 20 posto lokalne jedinice. Ravnatelje osnovnih škola, umjesto ministra, imenovala bi školska vijeća. Sljedeća sjednica Vlade održat će se idući četvrtak, 18. siječnja, a na njoj će se sagledati jednogodišnji mandat Račanove Vlade i utvrditi osnovni pravci djelovanja u ovoj godini. 9. HFP objavio dražbu dionica tvrtkama u kojima ima do 25% udjela Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) oglasio je u četvrtak konačnu javnu dražbu za prodaju redovnih dionica/udjela u trgovačkim društvima u kojima država, odnosno HFP ima do 25 posto. Dražba će se održati na Zagrebačkoj burzi, putem računalnog trgovinskog sustava, od 29. siječnja do 16. veljače. Na listi se nalazi 147 trgovačkih društava u kojima država, odnosno HFP, ima manjinski udio do 25 posto - od primjerice poduzeća Zrinski d.d. iz Čakovca u kojemu HFP drži 0,01 posto dionica, do Termotehnike d.d. Zagreb, gdje je HFP vlasnik 24,36 posto dionica. Velik je i raspon temeljnog kapitala 147 ponuđenih poduzeća - od 233.600 kuna, koliko iznosi temeljni kapital Gradnje d.o.o. iz Senja, do 39,7 milijuna DEM, koliki je temeljni kapital Hotela Njivice d.d. Među ponuđenim poduzećima čak su 42 sa početnom cijenom prodaje HFP-ova udjela od 1 kune, što znači da će kupci, bude li ih, zajedno sa državnim udjelom 'kupiti' i saniranje deficita na njihovim platnim bilancama, odnosno otplatu dijela njihovih dugova. Uz najveću početnu cijenu prodaje se varaždinski Centropromet, za čijih 14,61 posto dionica HFP traži najmanje 1,95 milijuna kuna. Dionice/udjeli mogu se kupiti jedino u cijelosti. Vlasništvo nad poduđenim dionicama mogu steći domaće i strane pravne i fizičke osobe, tako da ih na javnoj dražbi zastupa neki od registriranih članova Zagrebačke burze. 10. Guverneri središnjih banaka: Neće biti globalne recesije Na redovnom zasjedanju Banke za međunarodna poravnanja (BIS) guverneri središnjih banaka okupljeni u toj najstarijoj međunarodnoj financijskoj instituciji procijenili su kako trenutno stanje u svjetskom gospodarstvu ne pokazuje da bi uskoro moglo doći do globalne recesije, već samo blažeg usporavanja gospodarskog rasta. Prema njihovom mišljenju, u ovoj bi godini američko gospodarstvo trebalo bilježiti rast po stopi od dva do tri posto, što je upola manje nego početkom prošle godine, no ipak predstavlja rast. Nadalje, predviđaju da će se u Japanu usporavanja gospodarskog rasta nastaviti, ali da je eventualni preokret u negativnom smjeru malo vjerojatan. U eurozoni, pak, stopa bi se trebala smanjiti s dosadašnjih 3,25 ili 3,50 posto, na tri posto. Guverner središnje banke Velike Britanije Eddie George, koji je sastankom i predsjedao, rekao je kako nitko od sudionika u budućnosti ne vidi recesiju, niti američkog, niti globalnog gospodarstva. On je istaknuo kako trenutno stanje u američkom gospodarstvu, koje je podiglo puno buke, nije uopće "katastrofično" te kako situacija u Europi neće niti približno biti tako burna kao u SAD-u, posebno zbog slabe izloženosti europskog gospodarstva kretanjima u Americi (zbog niskog postotka uvoza iz SAD-a). Prošlotjednu iznenadnu odluku američke središnje banke da smanji ključne kamatne stope u cilju sprječavanja zaustavljanja rasta predstavnici svjetskih središnjih banaka su ocijenili "prikladnom". Njihovu najavu da bi u slučaju daljnjeg usporavanja mogli to i ponoviti, na sastanku su prihvatili manje dramatično nego burzovni trgovci širom svijeta, budući da tamošnji bankarski i financijski sektor smatraju dovoljno snažnim da izbjegne eventualnu recesiju. Kako je cijena nafte na svjetskom tržištu pala sa svojih rekordnih visina, a stanje se na tržištima novca stabiliziralo, guverneri su zaključili kako trenutne znakove usporavanja treba tumačiti zapravo kao pozitivan korak ka realno održivom rastu. 11. Realni porast kamatnih prihoda hrvatskih banaka i štedionica Pokazatelji financijskih rezultata hrvatskih banaka i štedionica u razdoblju od početka siječnja do kraja rujna 2000. godine govore kako su prihodi od kamata hrvatskih banaka i štedionica porasli za 6,1 posto, dok su prihodi od provizija porasli za 14,7 posto. Prema podacima Zavoda za platni promet (ZAP), troškovi banaka i štedionica istodobno su porasli za pet posto i rasli su 2,4 indeksna poena sporije od prihoda na osnovi kamata, provizije i drugih naknada. Odnos kamata na prihodovnoj i rashodovnoj strani, koji određuje uspješnost bilance banaka i štedionica, u promatranom je razdoblju bio u korist prihoda od kamata, i to u odnosu 1:1,98. U isto vrijeme, ističe se u ZAP-ovom izvještaju o financijskim rezultatima 50 poslovnih i razvojnih banaka, 33 štedionice i 16 ostalih financijskih institucija, pozitivna razlika između kamatnih prihoda i kamatnih troškova iznosila je 3,7 milijardi kuna. 12. D&B: Kreditni rejting Hrvatske nepromijenjen Iako je ocjena kreditnog rejtinga Hrvatske za siječanj ostala DB5a, ulazak Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), kontinuirani rast bruto nacionalnog proizvoda, rast direktnih inozemnih investicija i priliv novca od privatizacije te značajna poboljšanja u financijskom sektoru pozitivni su faktori koji utječu na daljnje formiranje kreditnog rejtinga. Od pomicanja na poziciju višeg rejtinga, odnosno u razred DB4 koji označava niži stupanj rizika za ulagače, Hrvatsku dijele "potencijalni raspad vladajuće koalicije, pritisak na proračun naslijeđen iz ranijeg poslovanja i povećani rizik domaćih stečajeva uslijed dolaska konkurencije sa zapada". Temeljne su to procjene u siječanjskom izvješću jedne od najznačajnijih svjetskih agencija za procjenu kreditnog rejtinga Dun & Bradstreet (D&B), a koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine. Stručnjaci D&B-a procjenjuju također da će aranžman sa MMF-om, iako trenutne devizne rezerve ne pokazuju za njim potrebu, ipak biti potpisan u prvoj polovici ove godine, što će direktno utjecati na dobivanje višeg kreditnog rejtinga. Inače, ocjena rejtinga DB5a najbolja je ocjena u DB5 razredu, koji obuhvaća zemlje visokog rizika za ulagače. Ocjena iz višeg, DB4 razreda Hrvatsku bi uvrstila u zemlje umjerene rizičnosti zajedno s, primjerice, Slovačkom, Estonijom i Litvom. Već duže vrijeme s najboljom ocjenom, DB3a, koja označava zemlju malog rizika, na prvom se mjestu nalaze Mađarska, a unazad nekoliko mjeseci i Slovenija. Nešto niže, DB3b ocjene imaju Češka i Poljska, dok začelje uvjerljivo, s ocjenom DB7, duže vrijeme drže Albanija i Jugoslavija, koje su tako označene kao zemlje najvišeg rizika. 13. Statistika Prosječna neto plaća u studenom 3256 kuna - U studenom 2000. prosječna isplaćena neto plaća iznosila je 3.256 kuna, što je nominalno 10,7 posto, a realno 3,1 posto više nego u istom mjesecu 1999. U odnosu na listopad 2000., neto plaće u studenom bile su nominalno 1,4, a realno 1,2 posto više, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Masa sredstava isplaćenih za neto plaće zaposlenih u razdoblju od siječnja do studenoga 2000. iznosila je 32,6 milijardi kuna, što je realno 3,3 posto više nego u istom razdoblju 1999. Udjeli pravnih osoba po visini isplaćene neto plaće pokazuju da je 15,2 posto pravnih osoba s prosječnom plaćom po zaposleniku od 1500 kuna i sa 4,3 posto zaposlenika. S prosječnom plaćom od 1500 do 3000 kuna u studenom je bilo 62,1 posto pravnih osoba sa 39,1 posto zaposlenika. Više od 3000 kuna isplaćivalo je 22,6 posto pravnih osoba sa 55,6 posto zaposlenika, a plaću višu od 5000 kuna 4 posto pavnih osoba sa 7,7 posto zaposlenih. Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u privatnom sektoru bile su uglavnom niže od plaća isplaćenih u državnom sektoru. Tako su u studenom 2000. prosječne neto plaće po po zaposlenom kod privatnih osoba iznosile 2874 kune i bile su 22,5 posto niže od plaća zaposlenih u državnom sektoru, odnosno 11,7 posto niže od republičkog prosjeka. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposleniku u studenom 2000. kod pravnih osoba u državnom i pretežno državnom vlasništvu bila je 3710 kuna što je 13,9 posto više od republičkogh prosjeka. Najviša pojedinačno isplaćena plaća u studenom isplaćena je u iznosu 593.406 kuna u djelatnosti poslovnog bankarstva. Slijede djelatnosti ostalog osiguranja sa 260 tisuća kuna, djelatnost putničkih agencija organizatora i turoperatora sa 169.446 kuna, trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima sa 161.593 kune te iznajmljivanja vlastitih nekretnina sa 126.372 kune. Cijene na malo i troškovi života u prosincu 2000. - Cijene na malo u prosincu 2000, u odnosu na isti mjesec 1999. porasle su 7,4 posto, a prosječno su u 2000. u odnosu na godinu prije cijene na malo porasle 6,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U prosincu, u odnosu na mjesec prije, cijene na malo su u prosjeku ostale na istoj razini. Troškovi života su od početka do kraja 2000. prosječno mjesečno rasli po stopi od 0,55 posto, odnosno ukupna za dvanaest mjeseci 6,8 posto. U okviru troškova života, cijene roba u prosincu u odnosu na studeni više su za 0,6 posto, a cijene usluga za 0,1 posto. Cijene na malo roba u prosincu u odnosu na studeni bilježe pad od 0,1 posto, a u odnosu na prosinac 1999. veće su 7,8 posto. Cijene usluga u prosincu su porasle 0,2 posto u odnosu na studeni, dok su u odnosu na prosinac 1999. povećane 5,7 posto. Takvo kretanje cijena na malo u prosincu rezultat je, pojašnjavaju statističari, kretanja cijena industrijskih proizvoda čije su cijene ukupno u prosjeku niže 0,4 posto, u okviru kojih su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda niže 0,5 posto, a industrijsko prehrambenih proizvoda za 0,1 posto. Cijene pića u prosincu su bile više za 0,9 posto, a cijene duhana ostale su na razini cijena iz studenog. Cijene na malo poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim, u prosincu su porasle 6,8 posto, a bez sezonskih ostale su nepromijenjene. U okviru cijena poljoprivrednih proizvoda, najviše su porasle cijene sezonskog povrća i to 46,1 posto. Cijene na malo usluga u prosincu su, u usporedbi s mjesecom prije, porasle 0,2 posto. Pritom su cijene usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu više 0,3 posto, obrtničkih, financijskih i prometnih usluga 0,2 posto, a cijene stambenih usluga za 0,1 posto. Cijene industrijskih proizvoda u prosincu 0,2 posto veće - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u prosincu su u odnosu na studeni porasle za 0,2 posto, dok su u odnosu na prosinac 1999. porasle za 11,2 posto. U odnosu na prosječne cijene industrijskih proizvoda u 1999., prosječne cijene u 2000. porasle su za 9,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene intermedijarnih proizvoda u prosincu su u odnosu na studeni porasle za 2,1 posto, dok su cijene kapitalnih proizvoda niže za 1,1 posto. Istodobno, cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjene su 0,4 posto i cijene energije za 0,2 posto. Cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju u prosjeku su ostale na razini cijena iz studenoga. Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, cijene u rudarstvu i vađenju, u prosincu su 2000. porasle 2,6 posto, a u odnosu na prosinac 1999. 61,7 posto. U prerađivačkoj industriji, cijene industrijskih proizvoda su u odnosu na studeni u prosincu ostale iste, dok su u odnosu na prosinac 1999. porasle 9,1 posto. Cijene industrijskih proizvoda u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, također su u odnosu na studeni ostale iste, a u odnosu na prosinac 1999. porasle 1,2 posto. Rast cijena u okviru prerađivačke industrije u odnosu na studeni ostvaren je u sedam odjeljaka, najviše u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, za 3,7 posto. U odnosu na prosinac 1999. daleko najveći porast cijene zabilježen je u proizvodnji koksa i naftnih derivata - 61,3 posto. Pad cijena u prerađivačkoj industriji u odnosu na studeni zabilježen je u četiri odjeljaka, najviše u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme i to 5,9 posto. U odnosu na prosinac 1999. pad cijena (0,3 postotni) zabilježen je u preradi drva i opreme od drva, osim namještaja i proizvodnji proizvoda od gume i plastike. Smanjen broj zaposlenih u industriji - Broj zaposlenih radnika u Hrvatskoj industriji u studenom prošle godine bio je 0,6 posto manji nego u mjesec ranije, dok je u usporedbi sa studenim 1999. godine smanjen 3,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Proizvodnost rada u prvih je jedanaest lanjskih mjeseci porasla 4,6 posto prema istom razdoblju prethodne godine. Broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju u studenom je smanjen 0,4 posto prema istom mjesecu 1999. godine, dok je proizvodnost rada porasla 3,3 posto. U prerađivačkoj pak industriji broj zaposlenih radnika smanjen je 3,6 posto, a proizvodnost rada uvećana je 6,3 posto. Broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom zadržao se na istoj razini, dok je proizvodnost rada smanjena 5,2 posto. U razdoblju od siječnja do kraja studenog prošle godine broj zaposlenih radnika u industriji smanjen je 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. 14. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u siječnju Kamatne stope na kunske depozite po viđenju građana (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke/štedionice kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt 2,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Convest banka 1,00 Croatia banka 2,50 Credo banka 3,00 Dalmatinska banka 1,50 Dubrovačka banka 1,50 Erste & Steiermarkishe bank 1,75 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,50-3,00 Istarska banka 1,50 Istarska kreditna banka Umag 9,00 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 1,00-1,50 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00 Nava banka 3,00 Partner banka 2,00 Podravska banka 1,00 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka - Raiffeisenbank Austria* 2,00 Riadria banka 1,50-2,00 Riječka banka 1,50-2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 0,50 Varaždinska banka 2,00 Volksbank do 3,50 Zagrebačka banka 2,00 Štedionica Dora 2,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Raiffeisenbank Austria* - kamatne stope za prosinac 2000. Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- 8,00 - 5,00 dogovorno Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka promijenjiva 8,50 9,00 9,50 10,00 11,00 12,00 fiksna 7,00 7,50 8,00 8,50 9,00 9,50 Convest banka 5-6 7,00 8,00 9,00 9,00 9,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 8,00 9,00 10,00 11,00 - - Dalmatinska banka 7,00 7,50 8,00 8,50 9,00 10,00 Dubrovačka banka 8,50 9,50 10,50 11,50 12,10 12,50 Erste & Steiermarkishe bank 5,00- 6,00- 7,00- 8,00 dogovor 6,00 7,00 7,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 dogovor Istarska banka 8,00 8,50 8,5- 9,5- 10,5- 11- 10,00 11,00 12,00 12,50 Istarska kred.banka Umag 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 Jadranska banka 6,00 7,00 8,00 10,00 11,00 12,00 Kaptol banka 8,00 8,50 9,50 10,50 11,00 - Karlovačka banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,50 11,50 Kreditna banka Zagreb 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 Međimurska banka 4-5 7-8 7-8 8,5-9,5 8,5-9,5 8,5-9,5 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 12,00 Podravska banka 5,00 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 6,25 7,25 8,25 9,25 10,05 11,05 Raiffeisenbank Austria* 6,50 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 Riadria banka 8,00 9,50 10,00 11,00 12,00 13,00 Riječka banka 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 12,00 12,50 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 5,50- 6,00- 6,25- 7,50- 7,75- 8,00- 6,00 6,80 7,05 8,30 8,55 8,80 Zagrebačka banka 6,00 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 Štedionica Dora 5,00 7,00 9,00 11,00 12,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Raiffeisenbank Austria* - kamatne stope za prosinac 2000. Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Convest banka 1,00-4,00 Croatia banka 2,00-4,00 Credo banka 2,00 Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 1,50 Erste & Steiermarkishe bank 1,50 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 1,50-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 1,50 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00 Nava banka 3,00 Partner banka 2,00 Podravska banka 2,00-4,00 Požeška banka 2,00 Privredna banka 1,50 Raiffeisenbank Austria* 1,50 Riadria banka 1,50 Riječka banka 1,50 Sisačka banka* 3,00 Slavonska banka 3,00 Splitska banka 2,00 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Raiffeisenbank Austria* - kamatne stope za prosinac 2000. Sisačka banka* - ako je prosj. mjes. saldo iznad 100.000 kn Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (%god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 8,50 9,50 prema dogovoru Convest banka 5-6 7,00 8,00 9,00 9,00 9,00 Credo banka 7,00 9,00 10,00 11,00 dogovor Croatia banka 8,00 9,00 10,00 11,00 - - Dalmatinska banka 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 8,00 Dubrovačka banka 6,00 8,00 9,00 10,00 - - Erste & Steiermarkishe bank 3,50- 4,25- 4,50- 5,00- dogovor 5,00 5,50 6,00 6,50 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 6,00- 6,25- 6,50- 7,00- 8,50- dogovor 6,50 6,75 7,25 7,50 9,50 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,00 7,00 8,00 10,00 11,00 12,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 7,00 8,00 9,00 poseban ugovor Kreditna banka Zagreb 7,00 8,00 prema dogovoru Međimurska banka 3-7 5-10 5-10 9-12 9-12 9-12 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 12,00 13,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka kamatna stopa se izračunava u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema roku oročenja Raiffeisenbank Austria* prema dogovoru Riadria banka 8,00 8,50 9,00 10,00 - - Riječka banka 7,50 8,50 8,75 9,00 10,00 10,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 4,50 6,00 7,00 8,00 9,00 dogovor Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 5,30 5,60 6,50 7,00 - - Zagrebačka banka 7,50 8,50 8,75 9,00 9,00 9,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Raiffeisenbank Austria* - kamatne stope za prosinac 2000. 15. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u siječnju Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 - Brodsko Posavska 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Credo banka 3,00 3,00 3,50 3,00 2,50 3,00 Croatia banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,00 2,00 Dalmatinska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 0,00 Dubrovačka banka 1,70 1,70 2,60 1,70 1,10 1,20 Erste & Steiermarkishe 1,50 1,50 2,00 1,50 1,00 0,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 1-5 1-5 1-2 1-2 0,50 - Istarska banka Pula 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Istarska kred. banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Jadranska banka 1,30 1,30 1,10 1,30 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka - 0,80 - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,00 2,00 1,50 2,00 2,00 1,50 Podravska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 0,75 0,75 0,75 0,75 0,50 0,55 Raiffeisenbank Austria*1,50 1,50 2,00 1,50 0,60 - Riadria banka 1,00 1,00 2,50 1,00 1,00 1,00 Riječka banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Slavonska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 0,50 1,00 Sisačka banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Splitska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 1,00 Varaždinska banka 0,25 - 2,00 za sve navedene valute, ovisno o visini oročenih sredstava Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 Štedionica Dora - 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Raiffeisenbank Austria* - kamatne stope za prosinac 2000. Kamatne stope na oročene dem depozite građana (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria - 1,75- 2,25- 3,00- 3,25- 3,50- 2,75 3,50 4,25 4,50 4,75 Brodsko Posavska banka 3,50 4,85 5,25 7,00 7,50 8,00 Centar banka* promjenj.4,50 5,00 6,00 7,00 7,50 8,00 fiksne 3,75 4,00 4,50 5,00 5,50 5,75 Convest banka* 2,5-4 3-4,5 4-6 5-7 5-7 5-7 Credo banka* 4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 Croatia banka* 4,00 5,00 5,50 6,20 7,40 8,00 Dalmatinska banka 2,75- 3,25- 3,75- 4,00- 4,00- 4,00- 4,25 4,75 5,25 5,50 5,50 5,50 Dubrovačka banka* 3,10- 3,60- 4,50- 4,90- 5,50- 6,00- 4,10 5,00 5,30 5,90 6,50 7,00 Erste & Steiermarkishe 3,00- 3,80- 4,50- 5,00- dogovor 3,50 4,25 5,50 6,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3,00- 3,50- 4,50- 5,00- 5,50- dogovor po dogovoru po dogovoru Istarska banka 3,00 4,00 4,5 5,00 5,50 6,00 Istarska kreditna 3,00- 3,20- 4,50- 4,80- 5,50- retna š. banka Umag* 4,00 5,50 5,70 6,00 6,50 5,60 Jadranska banka* 1,50- 3,00- 5,00- 6,50- 7,50- 8,50- 2,00 4,00 6,00 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 3,00 4,00 4,50 6,00 6,50 - Karlovačka banka 2,60- 2,80- 3,10- 4,00- 5,40- 5,70- 3,60 4,50 5,10 5,30 6,80 7,10 Kreditna banka Zagreb* 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 Međimurska banka* - 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- 6,00- 4,00 4,50 5,00 5,50 6,50 Nava banka* 4,00 5,00 6-7 7-8 8-9 8-9 Partner banka* 3,50 4,50 6,00 7,50 7,50 7,50 Podravska banka 2,00 3,00 5,00- 5,25- 6,50 6,50- 5,50 6,00 7,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka* ** 2,20- 2,40- 2,60- 3,25- 4,15- 4,45- 3,20 4,00 4,25 4,60 5,65 6,10 Raiffeisenbank Austria* 2,50 3,50- 4,25- 4,50 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 2,70- 3,00- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,10 5,80 6,10 6,30 7,00 8,00 Riječka banka 2,50- 2,70- 3,20- 3,80- 4,50- 5,00- 3,30 4,30 4,50 5,00 6,00 6,50 Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 3,00-3,50 3,50-5,00 4,5-5,5 5,0-6,0 5,5-6,5 dogovor Splitska banka* 2,30- 2,60- 3,00- 3,70- 4,50- 4,80- 4,00 4,70 5,20 5,80 6,40 6,80 Varaždinska banka* - 4,00 4,50 5,00 6,00 6,50 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka* ** 2,20- 2,40- 2,50- 3,30- 4,30- 4,50- 3,05 3,65 3,85 4,25 5,50 5,95 Štedionica Dora 3,00 5,00 7,00 9,00 10,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope na EURO depozite, a u EURO valute ulaze: DEM, ATS, ITL, BEF, FIM, FRF, IEP, NLG, LUF, PTE i ESP Privredna banka ** Zagrebačka banka ** - kamatne stope na oročenja iznad 100.000 DEM ili u protuvrijednosti USD po dogovoru Raiffeisenbank Austria* - kamatne stope za prosinac 2000. Kamatne stope na oročene usd depozite građana (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria - 3,00- 3,25- 3,75- 4,25- - 4,00 4,50 4,75 5,00 Brodsko Posavska banka 3,40 4,60 5,10 6,90 7,40 7,90 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Convest banka 3,5-4,5 4-5 5-6,5 6-7,5 6-7,5 6-7,5 Croatia banka 5,00 5,50 6,30 6,90 8,00 8,70 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,30 Dalmatinska banka 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- 5,00- 5,00- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,50 6,50 Dubrovačka banka 5,10- 5,30- 6,30- 6,80- 7,30- 7,60- 5,50 6,50 7,30 7,50 7,80 8,50 Erste & Steiermarkishe 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- dogovor 4,00 5,50 6,50 7,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 5,00 5,75 6,25 7,25 7,50 dogovor Istarska banka 5,00 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- Istarska kreditna 4,70- 5,40- 6,00- 6,40- 6,70- renta š. banka Umag 5,60 6,10 6,50 6,90 7,40 6,70 Jadranska banka 1,50- 2,00- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 2,00 3,00 4,50 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,20- 5,40- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,20 7,00 7,50 Kreditna banka Zagreb 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 Međimurska banka - 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,50- 4,50 5,00 5,50 6,00 7,00 Nava banka 4,00 5,00 6-7 7-8 8-9 8-9 Partner banka 4,50 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Podravska banka 2,50 4,00 5,00 5,50 6,50 6,50 5,50 6,00 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka ** 3,75- 3,90- 4,10- 4,80- 5,85- 6,05- 4,70 5,30 5,65 6,00 7,20 7,60 Raiffeisenbank Austria* 5,00 6,00- 6,75- 7,00 7,25- 7,50- 7,25 7,50 7,75 8,25 8,75 Riadria banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 5,65 7,40 7,55 8,20 8,60 8,80 Riječka banka 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,20- 6,50- 4,80 6,00 6,50 6,80 7,50 7,80 Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 5,00 5,75 6,25 7,25 7,50 dogovor Splitska banka 3,30- 3,70- 4,10- 5,50- 5,80- 6,00- 4,50 5,00 5,50 7,00 7,30 7,50 Varaždinska banka - 4,00 4,50 5,00 6,00 6,50 Volksbank 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 5,75- 5,75- 4,50 5,25 5,80 6,30 6,55 6,55 Zagrebačka banka ** 3,70- 3,90- 4,00- 4,80- 5,80- 6,00- 4,55 5,15 5,35 5,75 7,00 7,45 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Privredna banka ** Zagrebačka banka ** - kamatne stope na oročenja iznad 100.000 DEM ili u protuvrijednosti USD po dogovoru Raiffeisenbank Austria* - kamatne stope za prosinac 2000. Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Credit. prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Convest banka 0,50 0,50 1,00 0,50 0,50 0,50 Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 2,00 Croatia banka 1,00 1,00 1,50 1,00 0,50 0,50 Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Erste & Steiermarkishe 0,50 0,50 0,70 0,50 0,50 0,70 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 1,00 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka - - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2-4 2-4 2-4 2-4 2-4 2-4 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 0,75 0,75 0,98 0,75 0,50 0,87 Raiffeisenbank Austria* - - - - - - Riadria banka 0,77 0,77 1,00 0,77 0,54 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka PREMA DOGOVORU Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Raiffeisenbank Austria* - kamatne stope za prosinac 2000. Kamatne stope na oročene dem depozite pravnih osoba (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka prema Odluci Credo banka prema Odluci Croatia banka 70 % 80 % 100 % EURIBOR EURIBOR EURIBOR Dalmatinska banka 70 % 80 % 85 % 90 % LIBORA/EURIBORA Dubrovačka banka 4,00 4,50 4,75 5,00 - - Erste & Steiermarkishe 2,50- 3,00- 3,50- 4,00- dogovor 3,50 4,00 4,50 5,00 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 4,125- 4,250- 4,625- 5,25- 5,625- dogovor 4,625 4,750 5,125 5,75 6,125 Istarska kred.banka Umag a vista 0,8 Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročavanja, a u okvirima kretanja kamata na europskom tržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamatna stopa se određuje u odnosu na Euribor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 3,125 3,375 3,75 4,125 4,875 dogovor Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM Kamatne stope na oročene usd depozite pravnih osoba (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka prema Odluci Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka - - - - - - Dalmatinska banka 70 % 80 % 85 % 90 % LIBORA/EURIBORA Dubrovačka banka 5,00 5,50 5,75 6,00 - - Erste & Steiermarkishe 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- dogovor 4,00 4,75 5,25 5,75 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag a vista 1,00 Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročenja, a u okvirima kretanja kamatnih stopa na eurotržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 5,40 6,00 6,30 7,20 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamata se izračunava u odnosu na Libor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -