DE-S-STRELJIVO-Oružani sukobi-Politika NJ 11.I.-TAZ-URANSKE BOMBE NJEMAČKADIE TAGESZEITUNG11. I. 2001.Uran za ljudska prava"Kritičari su u njemačkom sudjelovanju u zračnim napadima NATO-a koji su trebali dokončati kosovski rat,
vidjeli protuustavni napadački rat i kršenje međunarodnoga prava. Zagovarači vojne intervencije to su stajalište nazivali ciničnim. Tvrdili su da tako mogu argumentirati samo oni kojima su kruta načela i mrtva slova važnija od ljudskih prava. U ime ljudskih prava taj se rat morao voditi. O kojim je ljudima tada zapravo bila riječ?Bili su to ljudi pobjegli od suvremene soldateske i vratili se u svoja sela ne sluteći da tamo vreba opasnost. Bili su to muškarci, žene, djevojčice i dječaci koji će možda za nekoliko godina umrijeti od neke zagonetne bolesti a njihova će smrt biti označena kao udarac sudbine. A ne kao posljedica kršenja zabrane rata okolišu. Savezni kancelar je u svezi s raspravom o mogućoj zabrani uranskih bomba rekao da ne drži ispravnom primjenu streljiva koje bi moglo dovesti do ugroze vlastitih vojnika.To je razumno stajalište. No što je s civilnim stanovništvom čija sudbina navodno čini nužnom nazočnost vojnika? Ministar obrane
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
11. I. 2001.
Uran za ljudska prava
"Kritičari su u njemačkom sudjelovanju u zračnim napadima NATO-a
koji su trebali dokončati kosovski rat, vidjeli protuustavni
napadački rat i kršenje međunarodnoga prava. Zagovarači vojne
intervencije to su stajalište nazivali ciničnim. Tvrdili su da tako
mogu argumentirati samo oni kojima su kruta načela i mrtva slova
važnija od ljudskih prava. U ime ljudskih prava taj se rat morao
voditi. O kojim je ljudima tada zapravo bila riječ?
Bili su to ljudi pobjegli od suvremene soldateske i vratili se u
svoja sela ne sluteći da tamo vreba opasnost. Bili su to muškarci,
žene, djevojčice i dječaci koji će možda za nekoliko godina
umrijeti od neke zagonetne bolesti a njihova će smrt biti označena
kao udarac sudbine. A ne kao posljedica kršenja zabrane rata
okolišu. Savezni kancelar je u svezi s raspravom o mogućoj zabrani
uranskih bomba rekao da ne drži ispravnom primjenu streljiva koje
bi moglo dovesti do ugroze vlastitih vojnika.
To je razumno stajalište. No što je s civilnim stanovništvom čija
sudbina navodno čini nužnom nazočnost vojnika? Ministar obrane
Rudolf Scharping jučer je svoj zahtjev za moratorij streljiva
pojasnio ponajprije možebitnim zdravstvenim rizicima za tamošnje
stanovništvo. To stajalište stiže prekasno. Do sada su se vlade
NATO-ovih država malo brinule za ugrozu onih za čija je prava vođen
rat.
U srpnju 1999. postojao je interni NATO-ov naputak u kojemu je
rečeno da bi i izbjeglice koji se vraćaju i humanitarne
organizacije trebalo upozoriti na opasnosti od streljiva. No tek
osam mjeseci kasnije vojni je savez UN-u potvrdio njegovu primjenu.
Daljnja je četiri mjeseca trajalo dok je svjetska organizacija
dobila zemljovid s mogućim mjestima uporabe. Zapravo zemljovid
Kosova. O uporabi uranskih bomba u Bosni, od koje su prošle već
godine, danas se gotovo i ne govori.
Što će se opširnije objavljivati mjere za zaštitu vojnika, to će
očito manje biti zanimanje za stanje civilnoga pučanstva.
Izbjeglice koji su se vratili kućama neće pregledavati zbog
možebitnog ozračenja, ni na Kosovu ni u Bosni. Sve dok je tomu tako,
sve brižne izjave samo su neuvjerljive priče" - piše Bettina Gaus.