IT-CORRIERE 9.I-WESLEY CLARK - TREBALO JE OČISTITI TEREN

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 9. I 2001. "Očekivao sam ovaj telefonski poziv. Želite razgovarati o..." "Glas bivšeg generala Wesleya Clarka čuje se iz Washingtona gdje danas živi čovjek koji je, na čelu NATO-a, vodio rat na Kosovu. Ostavio je vojnu odoru i promijenio zanimanje. Bavi se financijskim poslovima i sređuje prvi nacrt knjige koju je napisao o ratu protiv Jugoslavije. 'Izići će u travnju', najavljuje. Da, želimo govoriti o osiromašenom uranu. - Jeste li Vi zapovjedili njegovu uporabu? = Mi smo vodili rat. I koristili smo oružja s kojima smo raspolagali. Jasno je da nas je u tom trenutku zanimalo u najvećoj mjeri oslabiti Miloševićevu vojsku i pribjegli smo i projektilima s osiromašenim uranom koji su nam jamčili odgovorajuću udarnu snagu protiv oklopnih vozila. - Sada se, međutim, ta streljiva okreću protiv vojnika Atlantskog saveza, Talijana na prvom mjestu. = Problem je što nakon nekog rata uvijek ostaju ruševine. Radi se o obnovi. Uz ruševine postoje i štete po okoliš. To je normalno i logično. Treba se, međutim, opremiti kako bi se ponovno očistio okoliš, kako bi ga se vratilo u prvobitno stanje. - Tko treba preuzeti tu zadaću? = To je na zemljama uključenim u održavanje mira. Europske države i sve one koje imaju interesa u stabiliziranju stanja na Balkanu. Pobjednici na kraju imaju obvezu pomoći pobijeđenima u svakom pogledu. Radi toga su od samog početka zemlje uključene u djelovanje na Kosovu imale dva velika cilja nakon rata, spriječiti nova nasilja i očistiti prostor od svih opasnih ostataka. - Možda je nešto napravljeno. Projektili s uranom su uklonjeni. = Ne govorim samo o projektilima s uranom. Govorim o svim mogućim oblicima onečišćenja. Svemu onome što može biti opasno po čovjeka. Jasno je da zračna kampanja protiv ciljeva na kopnu stvara probleme. Radi toga treba pomno pratiti sve izvore opasnosti, intervenirajući potom sa stručnjacima sposobnima neutralizirati uzroke onečišćenja. - To nije posao koji se može obaviti u kratkom roku. U međuvremenu se vojnici moraju kretati po terenu zatrovanom kemijskim i radioaktivnim materijalom. = Radi se o poduzimanju mjera opreza. Prije svega na ta mjesta treba poslati dobro uvježbane vojnike, ljude sposobne raditi s potrebnim oprezom i pozornim na to kuda se kreću. - Vojnici poslani u Bosnu i na Kosovo vjerojatno su imali odgovarajuću pripremu. = To ne znam. U svakom slučaju, jasno je da je na vojnim zapovjednicima upozoriti ih na sve moguće opasnosti. Preporučiti im da ništa ne diraju. Da se vratimo na pitanje streljiva s uranom, za Kosovo postoje zemljovidi s označenim mjestima gdje su ispaljeni. Savezničke zemlje dobile su te informacije. Stoga u tim zonama treba povećati oprez. Treba postojati osjećaj kod zapovjednika da uvijek drže visoku napetost među vojnicima kako stupanj pozornosti ne bi nikada pao. - Kakvu opasnost, prema Vama, nosi jedan projektil s osiromašenim uranom? = Njegova je radijacija izrazito niska. I ne predstavlja neki poseban rizik. Jedini izvor štete je prašina sadržana u njemu koja, ako se udiše, taloži na kostima. No prašina se rasprši u trenutku udara u tenk. - Misli se da su ti projektili prouzročili smrt jadnih momaka. = Postoje vrlo ozbiljna istraživanja koja isključuju bilo kakvu vezu između osiromašenog urana i bolesti koje su pogodile te vojnike. Glede toga nema dvojbi: osiromašeni uran ne izaziva tumore ni leukemije. - Može li se umjesto urana koristiti neki drugi materijal protiv oklopnih sredstava? = Osiromašeni uran jamči najveću probojnost oklopa tenkova. To je težak materijal kao što je teško i olovo. Po sebi olovo nije opasno, no u određenim uvjetima postaje otrov. Ovisi kako s njim postupamo.", razgovarao Marco Nese.