PARIZ, 5. siječnja (Hina/AFP) - Osiromašeni uran, čije je korištenje dovedeno u pitanje nakon što je više vojnika NATO-a koji su služili na Balkanu preminulo od leukemije, predstavlja opasnost za zdravlje čovjeka zbog svojeg kemijskog
djelovanja, a ne zbog svoje radioaktivnosti, smatraju stručnjaci.
PARIZ, 5. siječnja (Hina/AFP) - Osiromašeni uran, čije je
korištenje dovedeno u pitanje nakon što je više vojnika NATO-a koji
su služili na Balkanu preminulo od leukemije, predstavlja opasnost
za zdravlje čovjeka zbog svojeg kemijskog djelovanja, a ne zbog
svoje radioaktivnosti, smatraju stručnjaci.#L#
Taj teški metal koji se nalazio u sastavu streljiva korištenog
tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji mogao bi, prema nekim teorijama
koje nisu znanstveno dokazena, biti uzrokom "balkanskog sindroma"
odnosno uzrok smrti više vojnika u različitm europskim zemljama.
Osiromašeni uran dobiva se procesom obogaćivanje uranske rudače
radi dobivanja izotopa urana koji se koristi u oružju i u reaktorima
nuklearnih centrala. Prednost osiromašenog urana počiva na
njegovoj težini, koja pojačava prodornu moć streljiva i čini ga
učinkovitijim, naročito kada se primjenje protiv oklopnih vozila.
Tu vrstu streljiva prvi su puta koristili Amerikanci tijekom rata u
Zaljevu (siječanj-veljača 1991.), te zatim u BiH 1994-95. i na
području Jugoslavije 1999. Devet zemlja koristi tu vrstu
streljiva.
Osiromašeni uran 40 je posto manje radioaktivan od prirodnog urana
(prije obrade) i 115 puta manje radioaktivan od obogaćenog urana.
Radioaktivnost osiromašenog urana je tako mala da se on koristi u
medicini za izradu zaštitne pregače koje štite od radijacije ili
kao protuuteg u hidrauličnim dizalima.
Ali kao i drugi teški metali poput olova, osiromašeni uran je
kemijski toksičan.
Streljivo s osiromašenim uranom karakteristično je po tome što se
djelomično pretvara u prašinu kada dođe do svog cilja. A ta prašina
se spontano zapaljuje i stvara "uranski dim" koji se može širiti na
više stotina metara. Udisanjem te se čestica mogu trajno nataložiti
u plućima. Samo dio te prašine izbacuje se iz organizma.
Dio osiromašenog urana, koji ostaje u organizmu, pretvara se u
okside koji se zadržavaju uglavnom na kostima. Djelovi koji nakon
toga kruže tijelom napaju prvenstveno bubrege.
(Hina) nab rb