ZAGREB, 9. siječnja (Hina) - Kitovi, ptice i ljudi pjevaju na vrlo sličan način, otkrili su istraživači.
ZAGREB, 9. siječnja (Hina) - Kitovi, ptice i ljudi pjevaju na vrlo
sličan način, otkrili su istraživači. #L#
Sličnosti su toliko izražene da istraživači sugeriraju kako su sve
tri vrste možda u svojoj evolucijskoj povijesti imale zajedničkoga
"glazbenog" pretka, prenosi BBC News.
Dr. Patricia Gray i njezini kolege otkrili su da podvodne pjesme
grbavoga kita, primjerice, imaju ritmove slične onima kojima se
služe ljudi. Kitovi miješaju "bubnjanje" i čiste tonove u istom
odnosu kao i zapadna simfonijska glazba.
Osim toga, kitovi kao i ljudi koriste varijacije osnovnih tema kako
bi stvarali dulje pjesme s refrenima.
Ptice se služe svim osnovnim ritmičkim efektima kojih ima i u
ljudskoj glazbi. Wolfgang Amadeus Mozart toliko se divio ptičjem
pjevu da je skladao pjesmu inspiriranu pjevom čvorka.
"To je zanimljiv primjer svojevrsnog zajedništva različitih
vrsta", rekla je dr. Gray, pijanistica i umjetnička direktorica
ansambla američke Državne akademije znanosti National Musical
Arts.
"Čvorci su vrlo talentirani pjevači. Mogu zamisliti kako je Mozart
nešto na glas zviždukao, a čvorak nastavio i stvarao varijacije na
osnovnu temu."
Neke ptice se čak služe "instrumentima" kako bi proizveli zvukove
koje ne mogu otpjevati. Sjevernoaustralski kakadu udara ritam
grančicom dok se udvara ženki.
Ptice, kitovi i ljudi mogu pamtiti i učiti melodije. One se mogu
prenositi s koljena na koljeno ili ih pripadnici istog naraštaja
mogu učiti jedni od drugih.
Istraživači su naveli primjer grbavih kitova iz Indijskog oceana
koji su se preselili na australsku pacifičku obalu. Za tri godine
kitovi na istočnoj obali napustili su svoje tradicionalne melodije
u korist pjesama koje su donjeli pridošlice.
"Ako je glazba tako stara kako neki vjeruju, to bi moglo objasniti
zašto u glazbi pronalazimo toliko značenja i osjećaja, makar ne
znamo zašto u nama budi određeni osjećaj", napomenuli su
istraživači. "To, čini se, govori da su korijeni glazbe bliži našem
drevnom gušterskom mozgu nego našem mlađem razumu te da je glazba
starija od jezika."
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Science".
(Hina) dgk dgk