RFE 8. I. TKO STOJI IZA SAZIVANJA GREGURIĆEVE VLADE

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 8. I. 2001. Sazivanje Gregurićeve 'ratne Vlade' ? izazov Račanu. Prilog Ines Šaškor. HDZ-ov premijer 'ratne Vlade', u kojoj je participirala i tadašnja oporba Franjo Gregurić, najavio je ovih dana da će pokušati ponovno okupiti članove te Vlade kako bi se izjasnili o ratnim zbivanjima i obrani Hrvatske, ali i o zločinima i trenutačnim odnosima s haaškim sudom. Vlada Demokratskog jedinstva osnovana je u ljeto 1991. godine kada se Hrvatska nalazila u izuzetno teškoj vojno-političkoj situaciji. Pobunjene srpske paravojne jedinice aktivno potpomognute od bivše JNA, dnevno su zauzimale sve više teritorija. Topovska se paljba već čula i u Zagrebu. Državno-pravno Hrvatska je bila blokirana moratorijem EU-a, donesenim nakon slovenskih događaja početkom ljeta. Politički, bila je pod snažnim pritiskom radikalne desnice, koja je, osim oslobođenja zemlje i državne nezavisnosti imala i vlastite ratne ciljeve ? smanjiti broj Srba u Hrvatskoj i sudjelovati u diobi Bosne i Hercegovine. Sve je manje dvojbi da je te ratne ciljeve dijelio i tada neosporni hrvatski vođa Franjo Tuđman, ali ih je vještim taktiziranjem nastojao prikrivati i provoditi paralelno s projektom obrane zemlje. U ljeto '91. agresivni protagonisti te struje, redom utemeljitelji HDZ-a, radili su Tuđmanu o glavi i prijetili vojnim udarom, jer su željeli svoje ciljeve ostvariti odmah i pod bilo koju cijenu. Oporba je tada Tuđmanu pružila ruku i ulaskom u Vladu demokratskog jedinstva u presudnom trenutku za Hrvatsku pridonijela stabilizaciji političkih prilika i tada nužnom nacionalnom jedinstvu. Obrana je postepeno iz stranačkih ruku prelazila u nadležnost državnih organa, formirala se redovita vojska i policija. Ocjena djelovanja te Vlade u javnosti je pozitivna. Upravo u tom burnom vremenu događali su se i zločini i akti nasilja nad srpskim civilima, kao i nepoćudnim Hrvatima. Paralelna struktura sa svojim skrivenim ratnim ciljevima je djelovala. Teror je bio pod zaštitom. Najpoznatiji su slučajevi Pakračka poljana, Gospić, Sisak, vojni zatvor Lora u Splitu, nestanci Srba iz Zagreba, Osijeka. Koliko je tadašnja Vlada o tome znala, što je poduzimala da bezakonje spriječi ili sankcionira? Danas njezini članovi govore da su nešto pokušavali, govorili, intervenirali, ali sve se završavalo na Tuđmanovim riječima, kako ih ilustrira Hrvoje Šarinć ? 'pa neću voditi rat s časnim sestrama'. Sprema li se haaško tužiteljstvo optužiti cijelu ratnu Vladu? To nije poznato, ali jest da pojedini njezini članovi šire takve vijesti. Teza je ? to je revizija povijesti; kriminalizacijom vodstva kriminalizira se sama ideja hrvatske države. Utjecajni članovi danas vladajuće koalicije podupiru ideju da se ponovno sastane taj Gregurićev ratni kabinet koji bi donio odgovarajuće zaključke o svom djelovanju i o haaškim navodnim optužbama. Traže da se i današnja Vlada i Sabor o tome izjasne. To je novi uteg za Račanovu Vladu. Sada je već posve izvjesno da pritisci ne dolaze samo iz redova HDZ-a, već i iz srca koalicije. Posve je neuobičajeno sazivati legalno raspuštenu Vladu, koja bi k tome donosila neke zaključke. Još je bizarniji povod ? novinski članci koji se temelje na izjavama tangiranih, a bez i jednog materijalnog dokaza. Jasno je da je motiv isključivo politički. Pitanje je samo je li osobna panika pojedincima pomutila rasuđivanje, ili Račanu i Mesiću poručuju kako se u državi mogu i drugačije posložiti karte? Ili oboje? (RFE)