ŽENEVA, 8. siječnja (Hina/AFP) - Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ocijenila je u ponedjeljak da nije u mogućnosti opomenuti SAD zbog osiromašenog urana kojeg je NATO koristio na Kosovu, a čija bi uporaba mogla biti uzrok smrti
vojnika u redovima pojedinih europskih vojski.
ŽENEVA, 8. siječnja (Hina/AFP) - Svjetska zdravstvena organizacija
(WHO) ocijenila je u ponedjeljak da nije u mogućnosti opomenuti SAD
zbog osiromašenog urana kojeg je NATO koristio na Kosovu, a čija bi
uporaba mogla biti uzrok smrti vojnika u redovima pojedinih
europskih vojski.#L#
"To je pitanje nadležnosti vlasti svake države", ocijenio je Mike
Repacholi koji je u WHO-u zadužen za koordinaciju učinaka na
zdravlje u profesionalnim zanimanjima i na okoliš.
"Sve što WHO može napraviti je identificirati problem. Na
nacionalnim je vlastima da poduzmu mjere koje im se čine
odgovarajućima", kazao je Repacholi.
"Ako oni smatraju da treba iznijeti upozorenja onda je to njihova
stvar", dodao je.
Za WHO je prerano reći predstavlja li upotreba oružja s
osiromašenim uranom opasnost.
Repacholi je izrazio sumnju u moguću vezu između slučajeva
leukemije zabilježenih u nekoliko europskih vojski nakon upotrebe
osiromašenog urana tijekom rata na Kosovu u razdoblju od ožujka do
lipnja 1999.
"Općenito, potrebno je od dvije do pet godina između izlaganja
ionizirajućoj radijaciji i kliničkog otkrivanja leukemije",
objasnio je Repacholi.
Istovremeno je ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov u
ponedjeljak zatražio neovisnu istragu o upotrebi osiromašenog
urana u zračnim napadima NATO-a na SRJ 1999., javlja agencija
Interfax.
Prema Ivanovu, takva istraga koju bi trebali voditi stručnjaci UN-
a, WHO-a i Međunarodne agencije za atomsku energiju (AIEA), imala
bi za cilj određivanje točnih posljedica upotrebe osiromašenog
urana.
Istraga bi treba utvrditi postoji li opasnost za civilno
stanovništvo kao i za vojnike trenutačno raspoređene na Kosovu u
sklopu KFOR-a.
(Hina) bis sl