FRANCUSKA-L'EXPRESS OD 4.1.01.O GRČKOJ I EURU

FRANCUSKA L'EXPRESS 4. I. 2001. Grčka spremna za euro "Grčka se socijalistička vlada zaklela: do 1. I. 2001. Grčka će ući u područje eura. Izazov je prihvaćen. No kada se prije dvije do tri godine Yannos Papantoniou, ministar gospodarstva susreo u Bruxellesu s europskim kolegama, njegov je optimizam dočekan s velikom nevjericom. S razlogom: slabosti grčkog gospodarstva tada su se činile nepopravljive, jer je velik bio raskorak između glavnih gospodarskih pokazatelja u zemlji i glasovitih mjerila prihvaćenih u Maastrichtu. Kada je prošlog tjedna u parlamentu predložio proračun za 2001. - proračun koji je 'prvi put nakon trideset i pet godina' istodobno u suvišku (+0,5 posto) i izražen u drahmama i u eurima - ministar je s pravom izrazio zadovoljstvo. 'Grčka je upravo okrenula jednu stranicu', rekao je. Uostalom, tri stručna izvješća ovih su dana potvrdila općenito dobro držanje grčkog gospodarstva. MMF, OECD i Europsko povjerenstvo pohvalili su vladu Costasa Simitisa zbog ostvarenih rezultata: rast iznad europskog prosjeka - 4 posto koncem godine - premda stručnjaci za gotovo jedan bod smanjuju planiranu brojku od pet posto navedenu u proračunu, 'neobičan' rast poreznih prihoda, zahvaljujući borbi protiv krijumčarenja koje je tipična za ovu zemlju, smanjenje javnog duga koji bi već 2001. mogao pasti ispod simbolične granice od 100 posto BDP-a i inflacija koja se drži na razini 'oko' tri posto. Ta približna ocjena ističe jednu od najvećih slabosti konjunkture: zahvaljujući rastu cijene nafte i dolara, stopa inflacije dosegnula je 4,2 posto u studenome. No čini se da bi se inflacijski pritisci mogli povećati zbog pada kamatne stope s 5,75 na 4,75 posto, koja će se početi provoditi već koncem mjeseca, u sklopu usklađivanja koje zahtijeva Europska središnja banka. To više što će Grčka u Euroskupini ostati bez mogućnosti nadzora nad deviznim tržištem. Za razliku od ovakvih monetarnih briga, grčki radnici koji su vrlo dobro osjetili socijalnu stegu koju je nametnula utrka za eurom i čije su plaće i dalje znatno niže od plaća drugih Europljana, brinu se zbog ozbiljnog propadanja tržišta rada: stopu nezaposlenosti od 11,2 posto prati povećanje paralelnog gospodarstva koje je djelomice posljedica većeg pritjecanja useljenika s Balkana. Očitovana želja vlade da ubrza nužnu privatizaciju u javnom sektoru koji dugo stagnira, neće ih umiriti: na popisu je trinaest javnih poduzeća, među kojima Pošta, Olympic Airways koji je prezadužen i Grčka elektroprivreda. Povećanje socijalnih davanja predviđenih u proračunu sigurno neće biti dovoljno da umiri strah, ako 'rast' i dalje ne bude išao pod ruku sa 'zapošljavanjem'. 'Zadnji dani drahme' - grčke valute stare tri tisuće godina - po svoj prilici neće biti najmirniji. No vlada i poduzeća žele vjerovati u to: euro mora povoljno djelovati na gospodarsku dinamiku", piše Francoise Arvanitis.