DE-HR-telekom 27. XII. RFE-LINIĆEVA PRIJETNJA DEUTSCHE TELEKOMU RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE27. XII. 2000.Zagreb: cjenkanja Slavka Llinića. Prilog Milana Gavrovića.Veliko zanimanje u Hrvatskoj izazvala je izjava potpredsjednika Vlade,
Slavka Linića, da treba razmotriti mogućnost raskidanja ugovora kojim je prije više od godinu dana trećina Hrvatskog telekoma prodana velikom, njemačkom Deutsche Telekomu. Postavlja se pitanje, je li gospodin Linić uopće mislio ozbiljno? On kaže da nema ugovora koji se ne može raskinuti, što je sama po sebi vrlo sumnjiva teza. Pogotovo jer je HDZ-ova Vlada prošle godine naplatila 850 milijuna dolara za 35 posto Hrvatskog telekoma, i taj novac potrošila grčevito pokušavajući da za izbore stvori privid normalnog funkcioniranja ekonomije, ako već ne i blagostanja. Njemački, Deutsche Telekom, predstavljen je tada kao strateški partner koji će u Hrvatsku donijeti nove tehnologije za 21. stoljeće, brži razvoj, nova radna mjesta itd. Potpredsjednik hrvatske Vlade, Slavko Linić, sada s pravom kaže, da on nije donio ništa, ali je odnio 900 milijuna kuna dobiti. Dakle, ne samo da nije uložio vlastiti novac, već je izvukao i zaradu tvrtke koja je, barem dijelom, trebala biti potrošena za razvitak. Ali, je li to nešto nenormalno i nedopustivo u međunarodnom
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
27. XII. 2000.
Zagreb: cjenkanja Slavka Llinića. Prilog Milana Gavrovića.
Veliko zanimanje u Hrvatskoj izazvala je izjava potpredsjednika
Vlade, Slavka Linića, da treba razmotriti mogućnost raskidanja
ugovora kojim je prije više od godinu dana trećina Hrvatskog
telekoma prodana velikom, njemačkom Deutsche Telekomu.
Postavlja se pitanje, je li gospodin Linić uopće mislio ozbiljno?
On kaže da nema ugovora koji se ne može raskinuti, što je sama po
sebi vrlo sumnjiva teza. Pogotovo jer je HDZ-ova Vlada prošle
godine naplatila 850 milijuna dolara za 35 posto Hrvatskog
telekoma, i taj novac potrošila grčevito pokušavajući da za izbore
stvori privid normalnog funkcioniranja ekonomije, ako već ne i
blagostanja. Njemački, Deutsche Telekom, predstavljen je tada kao
strateški partner koji će u Hrvatsku donijeti nove tehnologije za
21. stoljeće, brži razvoj, nova radna mjesta itd. Potpredsjednik
hrvatske Vlade, Slavko Linić, sada s pravom kaže, da on nije donio
ništa, ali je odnio 900 milijuna kuna dobiti. Dakle, ne samo da nije
uložio vlastiti novac, već je izvukao i zaradu tvrtke koja je, barem
dijelom, trebala biti potrošena za razvitak.
Ali, je li to nešto nenormalno i nedopustivo u međunarodnom
poslovnom svijetu? Kad je američki Chrysler dospio u teškoće,
čuveni menedžer, Lee Iaccoca, nemilosrdno je ugasio proizvodnju
automobila u Britaniji i Francuskoj. Danas se malo tko sjeća
francuske Simce ili engleskog Sunbeama, ali Iaccoca je ostao
poslovna legenda jer je spasio proizvodnju i radna mjesta u
Americi. Deutsche Telekom je sada također u nevoljama, jer, kao
nekada automobili, sada i mobilna telefonija uzlazi u fazu
zasićenosti tržišta. Zato izvlači sav profit koji može, a da ga
nema, vjerojatno bi pokušao prodati dionice Hrvatskog telekoma
nekom trećem, što god gospodin Linić mislio o tome.
Čitav slučaj, zapravo, potvrđuje skepsu koju mnogi stručnjaci
pokazuju prema stranim investicijama. Jedan od njih je
najpoznatiji slovenski ekonomist, Jože Menzinger, čiji je intervju
s naslovom 'Strana ulaganja ne mogu spasiti nijednu privredu',
nedavno izazvao veliko zanimanje u Hrvatskoj. Menzinger kaže, da
nije protiv stranih ulaganja, ali u nove objekte, tako zvane
'greenfield' investicije, gdje će stranac snositi rizik za svoj
novac. Ali, kaže on, ne vidim razloga da se dobre domaće tvrtke
prodaju strancima. Tada oni izvlače sav profit, a u zemlji ostaju
samo plaće.
Nasuprot tome gospodin Linić u današnjem 'Večernjem listu' kaže da
ne očekuje mnogo od 'greenfield' investicija jer je u Hrvatskoj
proizvodnja preskupa. A kako državi treba novac za proračun,
nastavit će se rasprodaja dobrih domaćih poduzeća. Po tome se može
zaključiti i što znači prijetnja gospodina Linića Deutsche
Telekomu. On se samo cjenka.
(RFE)