FR-LE MONDE 5.1.01.BALKANSKI SINDROM OSVAJA EUROPU

FRANCUSKA LE MONDE 5. I. 2001. 'Sindrom balkanskog rata' - razlog novog osvješćivanja Europe "Zatraživši od NATO-a da mu pribavi podatke o uporabi streljiva s osiromašenim uranom u ratu u Bosni, predsjednik talijanskog vijeća Giuliano Amato svratio je pozornost na prepirku koja se, budući da nije nova, zadnjih tjedana naglo proširila u više zemalja Sjevernoatlantskog saveza. Razlog tom postupku je smrt šestog talijanskog vojnika koji je od 1994. do 1995. sudjelovao u operacijama u Bosni i čija se smrt može pripisati 'balkanskom sindromu'. On se podudara sa sličnim strahovima koji se očituju ponajprije u Belgiji, ali i u Španjolskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Portugalu i Grčkoj. Prepirka bi se trebala povezati s prepirkom oko 'sindroma Zaljevskog rata' koja je nakon 1994. poprimila velike razmjere u Sjedinjenim Državama, u Velikoj Britaniji i u Kanadi. No budući da je bila riječ o uzrocima neobjašnjenih smrti i bolesti vojnika koji su služili vojsku tijekom sukoba s Irakom, izloženost streljivu s osiromašenim uranom bila je tek jedno od tumačenja: jedan za drugim, navodili su se različiti razlozi poput nervnih plinova, kemijskog onečišćenja, uporabe eksperimentalnih lijekova kao što je piridostigmin, 'stres na bojnom polju', pa i kromosomska anomalija, kako bi se pokušalo pronaći objašnjenje za stotinjak tisuća slučajeva iz ovih triju anglosaksonskih zemalja koji su se ubrajali u 'sindrom Zaljevskog rata'. Kada je riječ o njegovoj balkanskoj 'inkarnaciji', stvari se čine jednostavnije, ali su još uvijek u zametku. Za sada predsjednik talijanskog vijeća traži od NATO-a samo podatke o 'zemljopisnoj' uporabi streljiva s osiromašenim uranom u Bosni. G. Amato će zacijelo dobiti zadovoljštinu, kao što je za 'Le Monde' u srijedu 3. I. potvrdio službeni predstavnik Sjevernoatlantskog saveza. Zahtjev Rima koncem prošle godine službeno su upravili talijanski izaslanici pri NATO-u, a Italija je jedina zemlja koja je ovako postupila, unatoč zabrinutosti koju je neslužbeno očitovalo više drugih članova Saveza. U NATO-ovu sjedištu podsjećaju da je riječ o 'legalnom streljivu koje se rabilo u međunarodnim razmjerima', budući da su jedino granate i rakete s osiromašenim uranom 'kadre da probiju oklopna vozila', stoga i nije bilo potrebno da se o tome pokrene istraga u NATO-u. Oslanjajući se na izvješća znanstvenih udruga, službeni predstavnik Saveza tvrdi da je osiromašeni uran 'čak manje radioaktivan od prirodnog urana. Nema nikakva znanstvenog dokaza, dodaje, da izloženost osiromašenom uranu može uzrokovati ozbiljne zdravstvene teškoće'. Zahtjev g. Amata po svoj će prilici dobiti odgovor sličan onom koji je lord Robertson, glavni tajnik NATO-a, dao Kofiju Annanu, kolegi iz Ujedinjenih naroda, kada je ovaj u ožujku prošle godine zatražio obrazloženje u svezi s uporabom streljiva s osiromašenim uranom u kosovskom sukobu 1999. NATO je tada g. Annanu poslao zemljovid tog područja iz kojeg se vidi u kojim se sektorima streljivo rabilo, potvrdivši da je ispaljeno oko 31 tisuće komada takvog streljiva, tj. 'svaki put' kada bi djelovali zrakoplovi A-10 Thunderbold ('ubojice tenkova'). Kada je riječ o operacijama u Bosni od 1994. do 1995., spominju se brojke od jedanaestak tisuća projektila s osiromašenim uranom. NATO-ov odgovor - nužno neodređen - mogao bi ipak biti tek etapa na putu postupnog europskog osvješćivanja. Belgijski ministar obrane Andre Flahaut poslao je prošlog tjedna švedskom kolegi Bjoernu Von Sydowu pismo u kojemu je zatražio da Švedska, kao predsjedateljica Europske unije od 1. I., poduzme korake u svezi s time. Bruxellesko povjerenstvo u srijedu još nije bilo dobilo tu inicijativu, o kojoj nam je g. Flahaut priopćio neke pojedinosti. Belgija je, kaže, još u 'fazi prikupljanja podataka'. Do danas je utvrđeno da od dvanaest tisuća vojnika koji su sudjelovali u operacijama u Bosni i u Slavoniji, njih tisuću i šesto ima 'različite tegobe i zdravstvene probleme'. S druge strane, premda su među vojnicima koji su bili na Kosovu samo u jednoj bojni utvrđena četiri smrtna slučaja od raka, analiza mokraće koja se provodila radi možebitne izloženosti osiromašenom uranu, 'prije, tijekom i nakon operacije, pokazala se negativna'. U rujnu prošle godine, u Parizu, na kongresu nuklearne medicine, profesor Asaf Duraković, dugogodišnji stručnjak koji radi pri Pentagonu, upozorio je na moguće posljedice izloženosti uranu 236, takozvanoj 'osiromašenoj' podvrsti, kada je riječ o 'sindromu Zaljevskog rata'. On polazi od rezultata analize mokraće šesnaesterice veterana koja pokazuje 'znatan udio' osiromašenog urana devet godina nakon svršetka sukoba. Andre Flahaut otvoreno priznaje da se u ovom času ne može utvrditi 'nikakva uzročna veza' između sumnjivih bolesti i smrti belgijskih vojnika i uporabe streljiva s osiromašenim uranom. 'Uskoro ću dobiti podatke o stanju u belgijskoj vojsci, na znanstvenoj osnovi. Mislim, dakle, da je korisno staviti ih na raspolaganje drugih zemalja. To je pitanje koje moramo zajednički proučiti, na europskoj razini, a zaslužilo je da mu se posveti sljedeća konferencija ministara obrane', kazao je", piše Laurent Zecchini.