SI-HR-YU-PROMJENE-Politika SLO 30.XII.-DELO-BUDUĆNOST U ZAP. BALKANU SLOVENIJADELO30. XII. 2000.Svršetak krvavog desetljeća"Poslije desetljeća krvavih ratnih pokolja, autokratskih vladavina i neuspjeha međunarodne zajednice u
rješavanju kriza, napokon malo bolje vijesti. Do velikoga pomaka došlo je poslije pobjede oporbe nad HDZ-om na hrvatskim parlamentarnim izborima u siječnju i poslije pobjede Stjepana Mesića u veljači u borbi za nasljednika Franje Tuđmana. Svršila je međunarodna izolacija i već u svibnju Hrvatska je postala članica NATO-ova partnerstva za mir, dva mjeseca kasnije primljena je u WTO, a u studenom je počela pregovarati s EU o stabilizacijskom i pridružbenom sporazumu. Unutarnjepolitički nova je vlast obračunavala s Tuđmanovim nasljeđem i poduzimala mjere za izlaz iz duboke gospodarske i socijalne krize. Najviše je političkih poteškoća bilo zbog protimbe desnice suradnji s haaškim sudom za ratne zločine.Pipci Haaga poslije listopadskog su prevrata sve bliže Slobodanu Miloševiću. Iako je početkom godine njegova vladavina izgledala čvrsta, osobito zbog potpore represivnog aparata, zatiranja slobode tiska i beskonačnih prijepora u oporbi, u jesen se morao
SLOVENIJA
DELO
30. XII. 2000.
Svršetak krvavog desetljeća
"Poslije desetljeća krvavih ratnih pokolja, autokratskih
vladavina i neuspjeha međunarodne zajednice u rješavanju kriza,
napokon malo bolje vijesti. Do velikoga pomaka došlo je poslije
pobjede oporbe nad HDZ-om na hrvatskim parlamentarnim izborima u
siječnju i poslije pobjede Stjepana Mesića u veljači u borbi za
nasljednika Franje Tuđmana. Svršila je međunarodna izolacija i već
u svibnju Hrvatska je postala članica NATO-ova partnerstva za mir,
dva mjeseca kasnije primljena je u WTO, a u studenom je počela
pregovarati s EU o stabilizacijskom i pridružbenom sporazumu.
Unutarnjepolitički nova je vlast obračunavala s Tuđmanovim
nasljeđem i poduzimala mjere za izlaz iz duboke gospodarske i
socijalne krize. Najviše je političkih poteškoća bilo zbog
protimbe desnice suradnji s haaškim sudom za ratne zločine.
Pipci Haaga poslije listopadskog su prevrata sve bliže Slobodanu
Miloševiću. Iako je početkom godine njegova vladavina izgledala
čvrsta, osobito zbog potpore represivnog aparata, zatiranja
slobode tiska i beskonačnih prijepora u oporbi, u jesen se morao
oprostiti od predsjedničke fotelje. Još je u ljetu izveo ustavni
puč kad je u srpnju savezna skupština preko noći izmijenila ustav,
bez suglasnosti vlasti u Crnoj Gori. Crnogorski režim Mila
Đukanovića nije priznao ustavne promjene, najavio je referendum o
samostalnosti i bojkotirao savezne izbore. Poraz u borbi s
oporbenim kandidatom Milošević je pokušao izbjeći krađom glasova,
no zbog događaja na beogradskim ulicama dva tjedna poslije izbora,
morao je popustiti. Srpska javnost i oporba unatoč promidžbi
režimskih trubila, nisu priznali izbornu krađu. Srbiju je zahvatio
val prosvjeda koji su 5. listopada završili masovnim mitingom u
Beogradu, paljenjem savezne skupštine i državne televizije RTS - i
Miloševićevim padom. Ustoličenjem Koštunice u SRJ je započela nova
era i država se počela ubrzano uključivati u međunarodnu zajednicu.
Ulaskom u UN odustala je od teze da je isključiva nasljednica bivše
SFRJ, čime su se otvorila vrata za rješavanje pitanja nasljeđa
pokojne federacije.
Poslije demokratskih promjena u Beogradu i Zagrebu, međunarodna je
zajednica puno očekivala od izbora u BiH u studenom. Bez uspjeha
pokušavala je spriječiti pobjedu nacionalističkih stranaka. Pet
godina poslije daytonskoga mira, vladaju nasljednici onih
političkih sila koje su državu odvele u krvave pokolje: Karadžićev
SDS, nacionalistički HDZ, samo je u bošnjačkim dijelovima SDA
podijelio glasove sa Silajdžićevom Strankom za BiH i
socijaldemokratima Zlatka Lagumdžije. Ni napori međunarodne
zajednice ni milijarde dolara nisu dovoljni da BiH zaživi po viziji
Zapada. Na Kosovu vojne snage KFOR-a i međunarodna UN-ova uprava
(UNMIK) nisu zajamčili sigurnost ni stabilnost i skoro su svaki dan
padale albanske, srpske i romske civilne žrtve. Krajem listopada
OESS je proveo lokalne izbore na kojima je pobijedio umjereni
Demokratski savez Kosova Ibrahima Rugove.
EU je za države bivše SFRJ (minus Slovenija plus Albanija)
pripravio poseban program u okviru kojega će s Bruxellesom
potpisivati stabilizacijske i pridružbene sporazume. Predviđena
je tijesna regionalna suradnja i individualno pridruživanje s EU,
politika koju je unija predočila na zagrebačkom vrhu EU-a i
zapadnoga Balkana u studenom. Za program obnove, razvitka i
stabilizacije (CARDS), EU će do kraja 2006. godine namijeniti
zapadnom Balkanu 4,65 milijarada eura. Za pet država omogućit će i
preferencijalni trgovački režim kod prodaje poljoprivrednih i
industrijskih proizvoda na tržištima EU-a" - piše Peter Žerjavič.