US-HR-tisak, integracije-Politika us - 26. XII. voice of america - hrvatska i eu SJEDINJENE DRŽAVEVOA26. XII. 2002.Osvrt na 2002: Hrvatska i Europska unija"S izuzetkom slučaja Haag 2002. godina u odnosima Eurosopke unije i Hrvatske
predstavljala bi godinu provjere i utvrđivanja veza. S uvjetom pune suradnje s Hagaom ili bez toga, godina je bila uzbudljiva, naporna i, donijela je neke značajne novosti. Naša stalna bruxelleska suradnica Lada Stipić Niseteo javlja kako je sljedeća godina trebala biti godinom strpljive, detaljne provedbe elemenata Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, za sada tek prijelaznog sporazuma do pune ratifikacije u parlamentima država članica. Koliki je to posao govori i podatak da se o tekstu Sporazuma mora očitovati, dakle ratificirati ga, čak sedam zastupničkih tijela samo ovdje u Kraljevini Belgiji. Čak i da nije bilo tog zlosretnog i - već se pokazuje - apsolutno nepotrebnog 'haaškog' iskakanja teško da bi se proces ratifikacije zaokružio u željenom roku do kraja ove godine. Odavde smo kolege i ja slali dvije vrste vijesti: prva je povoljna, tehnički dio veza išao je, čak i na veliko iznenađenje Komisijinih dužnosnika ? operativaca, više nego dobro. Najbolja je potvrda ozbiljnog, uznapredovalog
SJEDINJENE DRŽAVE
VOA
26. XII. 2002.
Osvrt na 2002: Hrvatska i Europska unija
"S izuzetkom slučaja Haag 2002. godina u odnosima Eurosopke unije i
Hrvatske predstavljala bi godinu provjere i utvrđivanja veza. S
uvjetom pune suradnje s Hagaom ili bez toga, godina je bila
uzbudljiva, naporna i, donijela je neke značajne novosti. Naša
stalna bruxelleska suradnica Lada Stipić Niseteo javlja kako je
sljedeća godina trebala biti godinom strpljive, detaljne provedbe
elemenata Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, za sada tek
prijelaznog sporazuma do pune ratifikacije u parlamentima država
članica. Koliki je to posao govori i podatak da se o tekstu
Sporazuma mora očitovati, dakle ratificirati ga, čak sedam
zastupničkih tijela samo ovdje u Kraljevini Belgiji. Čak i da nije
bilo tog zlosretnog i - već se pokazuje - apsolutno nepotrebnog
'haaškog' iskakanja teško da bi se proces ratifikacije zaokružio u
željenom roku do kraja ove godine. Odavde smo kolege i ja slali
dvije vrste vijesti: prva je povoljna, tehnički dio veza išao je,
čak i na veliko iznenađenje Komisijinih dužnosnika ? operativaca,
više nego dobro. Najbolja je potvrda ozbiljnog, uznapredovalog
procesa bio rad zajedničkih pododbora za provedbu prijelaznog
sporazuma u kojemu je sve teklo veoma ozbiljno i odgovorno. U ovom
tehničkom dijelu, čak i kada su istupala kombinirana izaslanstva
ministarstava, stručnjaci i specijalisti, sve je išlo u skladu s
'dobrom vijesti'. Čak i šećerna afera. Za nju se pokazalo da je
rezultat nesretnih okolnosti i gluposti, možda i grabežljivosti
pojedinca.
Izgledalo je da je neograničeni izvoz na europsko tržište zapeo već
na prvoj praktičnoj stepenici jer se pokazalo da se u jednom kamionu
našao šećer koji nije hrvatski proizvod, onda su uslijedili
razgovori, hrvatska je strana dostavila svu dokumentaciju, uvedene
su nove mjere nadzora čime se, čak i fizički, odvojila prerada
šećera od domaće repe i onoga, uvezenog, od šećerne trske, tako da
su svi izgledi da se afera završi potvrdom ozbiljnosti hrvatske
strane i, što je još značajnije, uklanjanjem privremenih zaštitnih
mjera. Ako ne ništa drugo, afera je predstavljala korisnu lekciju
hrvatskim izvoznicima da u trgovinskim vezama s unijom nema -
muljanja.
S bruxelleske točke gledišta, mislim da je cijela ta afera sankcija
radi nesuradnje s Den Haagom stvorena u Zagrebu, ne ovdje.
Spekulacije o sankcijama dostigle su u medijiama takve razmjere da
su izašle iz okvira zdrave pameti i profesionalne etike. No, u svemu
je bitno je da je Zagreb shvatio koliko značenje EU pridaje suradnji
s Tribunalom, punoj i bezuvjetnoj suradnji te je za sada jedina
cijena plaćena za neispunjavanje obaveze odlaganje ratifikacije
hrvatskog sporazuma s Unijom prvo u Britaniji a potom i u
Nizozemskoj. Nesuradnja, naravno, neće uvesti vize građanima
Hrvatske za ulazak u Uniju ? kao što su to tvrdili takozvani 'dobro
obaviješteni' izvori ? ali može osjetno usporiti ritam
približavanja Uniji. I, već je ugrozila kredibilitet zemlje.
Grčko Predsjedništvo trebalo bi dati nove važne elemente politici
Unije prema zemljama na europskom jugoistoku, dakle, i Hrvatskoj.
Jasno je da se stvari dramatično mijenjaju, da više nitko ni ne
niječe, okuražen uspjehom 'velikog praska' proširenja da je
zemljama regije jugoistoka Europe mjesto u Velikoj Europi. Grčka
predsjedava Unijom u prvoj polovici iduće godine i obećala je
ponuditi širok integracijski koncept za Balkan utemeljen na
postojećoj politici procesa stabilizacije i pridruživanja i ojačan
sustavom financijske potpore sličnom onome primijenjenom za
kandidate. Sve će se znati na solunskom summitu čelnika Unije i
Balkana, nastavku zagrebačkog summita, u lipnju," javlja Lada
Stipić Nisetteo