ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - Pri božićnoj kupnji često se kaže kupio sam "bor" ili "srebrni bor", međutim, autor opsežna "Imenika drveća i grmlja" Želimir Borzan upozorava kako je riječ o "klasičnom nesporazumu", budući da se zapravo
kupuju različite vrste jela - najčešće obična jela i kavkaska jela, smreka - najčešće obična smreka i Pančićeva smreka, odnosno kultivar "Glauca" američke bodljikave smreke.
ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - Pri božićnoj kupnji često se kaže
kupio sam "bor" ili "srebrni bor", međutim, autor opsežna "Imenika
drveća i grmlja" Želimir Borzan upozorava kako je riječ o
"klasičnom nesporazumu", budući da se zapravo kupuju različite
vrste jela - najčešće obična jela i kavkaska jela, smreka - najčešće
obična smreka i Pančićeva smreka, odnosno kultivar "Glauca"
američke bodljikave smreke.#L#
"Imenik drveća i grmlja" (485 str.) profesora zagrebačkoga
Šumarskog fakuleta Želimira Borzana, koji su kao sveučilišni
priručnik objavile Hrvatske šume, prvo je takvo djelo u Hrvatskoj i
jedno od rijetkih višejezičnih imenika (latinski, hrvatski,
engleski, njemački) drveća i grmlja u svijetu, a u nas je njegovo
objavljivanje prošlo gotovo nezapaženo.
Autor tvrdi da je knjigu nazvao imenikom, jer smatra da biljke imaju
imena, a ne nazive. "Za mene su biljke živa bića koja se od ostalih
živih organizama razlikuju jedino životnim oblikom", tvrdi
Borzan.
Podsjetivši kako u modernim jezicima ne postoje standardizirana
imena biljaka, nego se sa svakom novom knjigom nepotrebno javljaju
i nova imena za vrstu koja je svoje ime već dobila, Borzan napominje
kako je imena vrsta drveća i grmlja pokušao standarizirati, tako da
se, slično kao i u znanstvenoj nomenklaturi, i u hrvatskom jeziku
vrste uvijek spominju dvoimeno, tj. s vrsnim imenom kao pridjevkom
i imenom roda.
"Nama, šumarima u operativi, gdje za mnoge vrste drveća i grmlja
postoje brojni sinonimi, ova će knjiga osigurati snalaženje,
stručnu i pouzdanu međunarodnu komunikaciju u struci i definitivno
isključiti zabune i nerazumijevanje", zapisao je u predgovoru
Željko Ledinski.
Borzan smatra da je biologiji, šumarstvu, urbanom šumarstvu,
agronomiji, farmaceutici i srodnim strukama potrebno samo jedno,
nedvosmisleno stručno ime biljke, a brojne sinonime, koji
odražavaju bogatstvo nekog jezika, trebaju bilježiti
jezikoslovci.
"Postojanjem i upotrebom sinonima struka ima zbrku u imenima i
nerazumijevanje među kolegama iz različitih dijelova zemlje, ako
govore različitim dijalektima", kaže Borzan i dodaje kako je još
gore ako postoje homonimi, kao u Dalmaciji, gdje se mirtom zove
obična mirta, autohtona sredozemna vrsta, ali i tobirni ljepivac,
manje stablo ili grm iz Japana, vrsta, koja se sadi na cijelom
Sredozemlju, i koja s običnom mirtom nema ni sličnosti niti su
sistematski srodne.
U glavnom dijelu "Imenika..." o svakoj se vrsti nalazi podatak o
njezinu znanstvenom imenu, rodu, porodici i redu kojem pripada.
Rodovi su navedeni abecednim redom uz ime autora roda i godine kad
je ime dano, s imenom pripadnoj porodici. Slijede abecedna imena
vrsta koje tom rodu pripadaju i popis sinonima.
(Hina) mc