ZAGREB, 26. prosinca (Hina) - Ostavka premijera i pad Vlade, te povjerenje Ivici Račanu da sastavi još jednu Vladu, slučaj Bobetko i Piranski zaljev, događaji su koji su u bitnome odredili treću godinu rada Vlade premijera
Račana.
ZAGREB, 26. prosinca (Hina) - Ostavka premijera i pad Vlade, te
povjerenje Ivici Račanu da sastavi još jednu Vladu, slučaj Bobetko
i Piranski zaljev, događaji su koji su u bitnome odredili treću
godinu rada Vlade premijera Račana. #L#
Ostavka koju je Račan podnio početkom srpnja bila je prva ostavka
jednog premijera u samostalnoj Hrvatskoj.
Račanova ostavka i pad Vlade rezultat su krize koja je izbila u
vladajućoj petorki nakon što je koalicijski HSLS u Hrvatskom saboru
odbio podržati ratifikaciju sporazuma sa Slovenijom o Nuklearnoj
elektrani Krško.
HSLS-ovo odbijanje da podrži taj ugovor dovelo je do izlaska te
stranke iz Vlade i koalicije, a dio dužnosnika te stranke
nezadovoljan potezima HSLS-a osnovao je novu stranku - Libru.
Ljetošnja kriza Vlade bila je druga kriza Vlade i koalicije u ovoj
godini.
Prva se kriza dogodila još početkom godine, a krenula je od krize u
HSLS-u.
Naime, zbog odnosa u toj stranci pet HSLS-ovih ministara
zaprijetilo je skupnom ostavkom, a stranka je uzvratila zahtjevom
da iz Vlade odu njezini kadrovi - Goran Granić, Goranko Fižulić i
Alojz Tušek. Rezultat su bili odlasci ministara Tušeka i Fižulića,
dolazak novih HSLS-ovih kadrova Marija Kovača, Hrvoja Vojkovića,
te samog predsjednika stranke Dražena Budiše.
Na ustrajavanje premijera Račana u Vladi je ostao Goran Granić, ali
izvan kvote bilo koje stranke.
Kadrovski mir u Banskim dvorima potrajao je svega nekoliko mjeseci
- do ratifikacije sporazuma o nuklearci u Krškom kada se raspala
tadašnja peteročlana koalicija i pala Vlada premijera Račana, a iz
Vlade otišli članovi HSLS-a.
Koncem srpnja parlamentarna većina Račanu je dala povjerenje za još
jedan mandat. Većina članova Vlade (osim HSLS-ovaca) nije se
mijenjala, a i koalicija je ostala peteročlana jer joj se
priključila novoosnovana Libra.
Haške teme, koje su Račanovu Vladu pritiskale i proteklih godina,
ponovile su se i u ovoj.
Koncem rujna Vladi je Haško tužiteljstvo uputilo optužnicu i nalog
za uhićenje umirovljenog generala i nekadašnjeg načelnika Glavnog
stožera HV-a Janka Bobetka. Haag ga tereti po zapovjednoj i osobnoj
odgovornosti za ratni zločin u Medačkom džepu.
Vlada se odlučila na pravni spor s Haagom, pokušavajući osporiti
nalog za uhićenje, te neke dijelove same optužnice. No, Žalbeno je
vijeće odbacilo hrvatske podneske. Sam general Bobetko teško
bolestan završio je u bolnici.
Ovu je godinu, uz već spomenuti problem Krškog, obilježilo još
nekoliko nesporazuma sa susjednim državama.
Jedan od njih bio je još početkom godine kada je Hrvatska uvela
koridore za cestovni prijevoz nafte i naftnih derivata, na što su
Slovenija i BiH reagirale protestnom notom.
Odnose sa Slovenijom obilježio je i niz nesporazuma i incidenata u
vezi s graničnom crtom u Piranskom zaljevu. U prvoj polovici godine
parafiran je i sporazum o granici, no zbog negativnih ocjena u
dijelu političkih stranaka, stručnjaka i hrvatske javnosti, Vlada
je od njega odustala, a Hrvatski sabor ga nije ratificirao.
Razgraničenje u Piranskom zaljevu riješeno je privremenim režimom
ribarenja koji su dogovorili hrvatski i slovenski premijeri Račan i
Drnovšek.
Vlada je rješavala i niz gospodarskih problema. Početkom godine
predstavila je više programa za poticanje zapošljavanja, od kojih
je najpoznatiji "S faksa na posao".
Nakon što je prvobitno odobrila novi tarifni sustav i veće cijene
struje, Vlada je, suočena s nezadovoljstvom građana, odustala od
značajnijeg poskupljenja, ali zadržala novi tarifni sustav.
U prosincu je Vlada postigla i dogovor s MMF-om o novom stand by
aranžmanu, vrijednom 140 milijuna američkih dolara.
Vladine odluke reflektirale su se i na rad Hrvatskog sabora.
Osim što je izglasao povjerenje novoj Vladi premijera Račana, osmoj
hrvatskoj Vladi od osamostaljenja, Hrvatski sabor donio je niz
zakona kojima su stvorene pretpostavke za reforme u više područja.
Konkretno riječ je o paketu vojnih zakona na kojima se temelji
preustroj Hrvatske vojske, Zakonu o potporama u poljoprivredi i
izmjenama nekoliko zakona s područja pravosuđa.
Hrvatski sabor donio je i novi Ustavni zakon o pravima nacionalnih
manjina, što je bio jedan od preduvjeta za približavanje Hrvatske
EU-u.
Donio je i odluku da se u prvu mirovnu misiju pod oružjem u
Afganistan pošalju 44 hrvatska vojna policajca.
Ovogodišnji rad Hrvatskog sabora završen je donošenjem rezolucije
o pristupanju EU-u kojom potiče Vladu da do konca veljače 2003.
podnese zahtjev za punopravno članstvo.
(Hina) bm/bn sšh