FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

"SOCIOLOGIJA SELA": KAKO ŽIVI NAROD NA HRVATSKIM OTOCIMA?

ZAGREB, 24. prosinca (Hina) - U proteklom stoljeću i pol stanovništvo se svijeta gotovo upeterostručilo, stanovništvo Europe više nego udvostručilo, Hrvatske jedva udvostručilo, a stanovništvo se hrvatskih otoka smanjilo otprilike za desetinu, piše Mladen Ante Friganović u prilogu "Demografska problematika hrvatskih otoka", objavljenom u najnovijem broju časopisa "Sociologija sela".
ZAGREB, 24. prosinca (Hina) - U proteklom stoljeću i pol stanovništvo se svijeta gotovo upeterostručilo, stanovništvo Europe više nego udvostručilo, Hrvatske jedva udvostručilo, a stanovništvo se hrvatskih otoka smanjilo otprilike za desetinu, piše Mladen Ante Friganović u prilogu "Demografska problematika hrvatskih otoka", objavljenom u najnovijem broju časopisa "Sociologija sela". #L# Tema je četverobroja "Sociologije sela", časopisa zagrebačkoga Instituta za društvena istraživanja, "Kako živi narod na hrvatskim otocima?". Na to pitanje u svojim radovima pokušava odgovoriti 19 sociologa, socijalnih psihologa, socijalnih antropologa, demografa i ekonomista, među kojima Nenad Starc, Mladen Ante Friganović, Josip Defilippis, Stipe Radinović, Antun Petak, Josip Županov, Dragutin Babić i Ivan Lajić. Tematski broj "Sociologije sela" o hrvatskim otocima pripreman je od 1999. i, kako ističe glavni urednik Antun Petak, "pripremljen je bez posebne potpore". "Državno tijelo nadležno za otoke na zahtjev podnesen na temelju javnoga natječaja čak nije ni odgovorilo", piše Petak u uvodnom tekstu. Napominje da su istraživanja o otočanima u svijetu sve brojnija, a da ih u Hrvatskoj gotovo nema. Razloge tomu vidi u malobrojnosti sociologa i trajnoj potfinanciranosti njihovih istraživanja. "Kreatori javne politike rijetko zasnivaju odluke na rezultatima društvenih istraživanja", upozorava Petak. Iako su iznimna nacionalna vrijednost i prvorazredan razvojni resurs, Petak ocjenjuje da su hrvatski otoci izloženi jakim i kontinuiranim procesima devastacije krajobraza, gašenju obiteljskih gospodarstava, podzaposlenosti, produbljavanju socijalne nesigurnosti i besperspektivnosti. U časopisu nije dana ocjena rezultata "Nacionalnoga programa razvitka otoka", budući da znanstvena analiza tih rezultata, kako se napominje, nalaže veći vremenski odmak. Na kraju časopisa objavljena je prva selektivna hrvatska bibliografija sociologijskih i srodnih radova o otočanima. (Hina) mc

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙