ZAGREB, 24. prosinca (Hina) - U proteklom stoljeću i pol stanovništvo se svijeta gotovo upeterostručilo, stanovništvo Europe više nego udvostručilo, Hrvatske jedva udvostručilo, a stanovništvo se hrvatskih otoka smanjilo otprilike za
desetinu, piše Mladen Ante Friganović u prilogu "Demografska problematika hrvatskih otoka", objavljenom u najnovijem broju časopisa "Sociologija sela".
ZAGREB, 24. prosinca (Hina) - U proteklom stoljeću i pol
stanovništvo se svijeta gotovo upeterostručilo, stanovništvo
Europe više nego udvostručilo, Hrvatske jedva udvostručilo, a
stanovništvo se hrvatskih otoka smanjilo otprilike za desetinu,
piše Mladen Ante Friganović u prilogu "Demografska problematika
hrvatskih otoka", objavljenom u najnovijem broju časopisa
"Sociologija sela". #L#
Tema je četverobroja "Sociologije sela", časopisa zagrebačkoga
Instituta za društvena istraživanja, "Kako živi narod na hrvatskim
otocima?".
Na to pitanje u svojim radovima pokušava odgovoriti 19 sociologa,
socijalnih psihologa, socijalnih antropologa, demografa i
ekonomista, među kojima Nenad Starc, Mladen Ante Friganović, Josip
Defilippis, Stipe Radinović, Antun Petak, Josip Županov, Dragutin
Babić i Ivan Lajić.
Tematski broj "Sociologije sela" o hrvatskim otocima pripreman je
od 1999. i, kako ističe glavni urednik Antun Petak, "pripremljen je
bez posebne potpore". "Državno tijelo nadležno za otoke na zahtjev
podnesen na temelju javnoga natječaja čak nije ni odgovorilo", piše
Petak u uvodnom tekstu.
Napominje da su istraživanja o otočanima u svijetu sve brojnija, a
da ih u Hrvatskoj gotovo nema. Razloge tomu vidi u malobrojnosti
sociologa i trajnoj potfinanciranosti njihovih istraživanja.
"Kreatori javne politike rijetko zasnivaju odluke na rezultatima
društvenih istraživanja", upozorava Petak.
Iako su iznimna nacionalna vrijednost i prvorazredan razvojni
resurs, Petak ocjenjuje da su hrvatski otoci izloženi jakim i
kontinuiranim procesima devastacije krajobraza, gašenju
obiteljskih gospodarstava, podzaposlenosti, produbljavanju
socijalne nesigurnosti i besperspektivnosti.
U časopisu nije dana ocjena rezultata "Nacionalnoga programa
razvitka otoka", budući da znanstvena analiza tih rezultata, kako
se napominje, nalaže veći vremenski odmak.
Na kraju časopisa objavljena je prva selektivna hrvatska
bibliografija sociologijskih i srodnih radova o otočanima.
(Hina) mc