MPPIV UPUĆUJE U SIJEČNJU VLADI ZAKON O POMORSKOM DOBRU I POMORSKIM LUKAMA

ZAGREB, 20. prosinca (Hina) - Ministarstvo pomorstva, prometa i veza (MPPIV) planira u siječnju u Vladinu proceduru uputiti izmjene i dopune pomorskog zakonika, zakona o pomorskim lukama i pomorskom dobru, te tijekom godine raspisati natječaj za drugog operatora fiksne telefonije, kao i izgraditi tri ili četiri broda za potrebe Jadrolinije flote. #L# Planovi su to koje su novinarima danas predstavili čelni ljudi MPPIV-a - ministar Roland Žuvanić, njegov zamjenik Pavao Komadina i pomoćnik za cestovni promet Mijo Bezer. Govoreći o zakonima u pripremi, Žuvanić na tom polju najvažnijim ocijenjuje izmjene i dopune pomorskog zakonika, te zakona o pomorskim lukama i pomorskom dobru, koji će u siječnju biti upućeni u Vladinu proceduru. Ti su zakonski tekstovi trebali biti gotovi do kraja ove godine, ali se zbog opsežne materije još usaglašavaju u svim županijama i tijelima kojih se tiče. Žuvanić je kazao da je cilj MPPIV-a da se tim zakonima pojednostavi postupak dobivanja koncesija na pomorskom dobru, ali i zaštiti investitor. Podsjetio je da krajem godine prestaje monopol Hrvatskih telekomunikacija u fiksnoj telefoniji, te će tijekom 2003. MPPIV raspisati natječaj za drugog operatora fiksne, te za dva operatora za UMTS - treće generacije mobilnih mreža. No, Žuvanić nije mogao precizirati kada će to dogoditi. Govoreći o investicijama MPPIV-a u 2003. Žuvanić je kazao da bi Vlada ovih dana trebala odlučiti o gradnji tri, a možda čak i četiri broda, svaki kapaciteta 100 automobila i 600 putnika za potrebe Jadrolinije. Svaki bi stajao 5,7 milijuna eura. Također planiraju poduprijeti hrvatska brodogradilišta s 45 milijuna kuna, ali to ovisi, rekao je, o stanju na svjetskom tržištu, ali i odluci naših brodara o građenju. Govoreći o cestogradnji, Žuvanić je kazao da se ona realizira potpuno po planu, glavni zamah gradnji su autoceste, ali i popravak postojećih državnih cesta trebao bi doći do izražaja u 2003. Žuvanić je istaknuo da će početkom 2003. trebati donijeti novi zakon o Hrvatskim željeznicama. On je pripremljen, ali se čekaju strateške odluke Vlade o investicijama, pa će tek onda biti upućen, pojasnio je. Tako bi u slijedećih pet godina država trebala uložiti svake godine dvije milijarde kuna, kazao je, dok je to dosad iznosilo 1,3 milijarde godišnje. Pojasnio je da bi do 2007. u HŽ trebalo uložiti između 10 i 15 milijardi kuna, jer je bez tih sredstava upitno daljnje funkcioniranje željeznice. Po tom novom zakonu HŽ bi nakon 2005. bio spreman za privatizaciju po modelu u kojem bi infrastruktura ostala u vlasništvu države, a putnički i teretni promet bi držali operatori, ali za to je potrebno dovesti infrastrukturu na zadovoljavajući nivo. Najavio je i daljnje smanjivanje broja zaposlenih u HŽ-u u 2003, jer, kako je rekao, HŽ ima još uvijek 6-7 tisuća ljudi previše. Bezer je kazao da početkom 2003. Hrvatska u cestovnom teretnom prijevozu prelazi na model eko točaka prelaska preko Austrije, te da je ukupno dobila 29.300 ili 5,6 posto više, što bilateralnih, što prijevozničkih, što tranzitnih dozvola za prijevoz ili CEMT-ova. Najavio je da bi iduće godine trebao biti gotov i računalni popis svih prijevoznika u Hrvatskoj Komadina se pak osvrnuo na reagiranja ekoloških udruga oko Janafa, rekavši da MPPIV primjenjuje sve međunarodne propise o zaštiti u pomorskom prometu, podsjetivši da su zabranili uplovljavanje tankera starijih od 25 godina u luke u razvozu. Početkom srpnja 2003. trebao bi proraditi sustav javljanja s brodova na pet točaka i to onih brodova iznad 150 tona koji prevoze ulje i onih od 300 tona koji prevoze škodljive stvari, kao i novi sustav plovidbe sjevernim Jadranom, kazao je Komadina. Dodao je da će uz praćenje radarima i taj novi obvezni sustav javljanja u svakom trenutku točno znati gdje se koji tanker u Jadranu nalazi. Podsjetio je da je 1991. Jadranom prosječno plovilo 104 tankera, sada 64, te bi posao s Janafom donio, kazao je, povećanje prometa u prvoj godini samo 20 brodova. (Hina) nz db