FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DW-19.XII. 2002. TISAK

DE-YU-BA-mediji-sud-Glasila/mediji-Politika-Sudovi dw-19.XII. 2002. tisak DEUTSCHE WELLE - DW19. XII. 2002.TisakSueddeutsche Zeitung donosi: "Zakon o useljavanju je mrtav, živio Zakon o useljavanju! Ustavni suci su ga, doduše, ukinuli, ali to u ovom slučaju znaci: odgoditi. Zemlja treba taj zakon ili jedan koji je barem isto toliko kvalitetan. To dobro znaju i političari stranaka Unije, koji su jučer pozdravljali privremeni neuspjeh Zakona. Oni će se sami morati dovesti pameti, ako im dobrobit zemlje nije ravnodušna", smatra Sueddeutsche Zeitung.Berliner Zeitung također kritizira politiku oporbenih stranaka Unije:"Nije problem nedostatak konsenzusa kod useljeničkog prava nego nedostatak spremnosti Unije da ga napokon prizna. Postoji opasnost da stranka tako dugo ostane slijepa sve dok se konsenzus u predstojećim predizbornim kampanjama u saveznim pokrajinama stvarno ne pretvori u neslaganje", upozorava Berliner Zeitung. Kritičan je i Leipziger Volkszeitung: "Nažalost, za stanje reformi u Njemačkoj je tipično da regulirano useljavanje i razuman odnos prema doseljenicima kod nas ne ostaje nerazjašnjeno zbog svađe oko sadržaja zakona, već zbog pogrešaka u postupku izglasavanja u Bundesratu. Političari vrlo rado najuvjerljivije nastupaju upravo
DEUTSCHE WELLE - DW 19. XII. 2002. Tisak Sueddeutsche Zeitung donosi: "Zakon o useljavanju je mrtav, živio Zakon o useljavanju! Ustavni suci su ga, doduše, ukinuli, ali to u ovom slučaju znaci: odgoditi. Zemlja treba taj zakon ili jedan koji je barem isto toliko kvalitetan. To dobro znaju i političari stranaka Unije, koji su jučer pozdravljali privremeni neuspjeh Zakona. Oni će se sami morati dovesti pameti, ako im dobrobit zemlje nije ravnodušna", smatra Sueddeutsche Zeitung. Berliner Zeitung također kritizira politiku oporbenih stranaka Unije:"Nije problem nedostatak konsenzusa kod useljeničkog prava nego nedostatak spremnosti Unije da ga napokon prizna. Postoji opasnost da stranka tako dugo ostane slijepa sve dok se konsenzus u predstojećim predizbornim kampanjama u saveznim pokrajinama stvarno ne pretvori u neslaganje", upozorava Berliner Zeitung. Kritičan je i Leipziger Volkszeitung: "Nažalost, za stanje reformi u Njemačkoj je tipično da regulirano useljavanje i razuman odnos prema doseljenicima kod nas ne ostaje nerazjašnjeno zbog svađe oko sadržaja zakona, već zbog pogrešaka u postupku izglasavanja u Bundesratu. Političari vrlo rado najuvjerljivije nastupaju upravo onda kada se radi o sitnicama "komentira "Leipziger Volkszeitung". I još jedan sudski proces zaokuplja danas pozornost njemačkih medija: suđenje bivšoj predsjednici bosanskih Srba Biljani Plavšić pred Međunarodnim sudom za ratne zločine. Stuttgarter Nachrichten povlaci paralele između ovog postupka i onog protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševica: "To ima simbolično značenje: na istom mjestu, na kojem bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević i dalje odbija svaku odgovornost za užas balkanskih ratova, Biljana je Plavšić priznala krivnju pred UN-ovim sudom. I dok Milošević navodi da se bori za "istinu i Srbe", dotle njegova nekadašnja drugarica po uvjerenju priznaje greške. Ona je prihvatila svoju osudu, jer je pretjerani nacionalizam, koji je nekada podupirala, doveo do zločina protiv čovječnosti", piše Stuttgarter Nachrichten. Istom se temom bavi i Frankfuter Rundschau: "Biljana Plavšić se predala i sudu poklonila politički trijumf, koji se ne smije podcijeniti. Njezino priznanje opovrgava sve one koji, kao njezin suoptuženik Slobodan Milošević, tvrdokorno odbijaju priznati i još uvijek tvrde da su zločine počinili samo drugi narodi i države nad Srbima, a da ih oni sami nisu počinili. Time je Haškom sudu u Jugoslaviji dala vjerodostojnost, koju on sam ne bi mogao postići. (...) Blaga presuda možda bi navela druge optuženike na priznanje ili čak na svojevoljnu predaju sudu, no ona bi takoder narušila i dio vjerodostojnosti koju sud uživa kod žrtava zločina u bivšoj Jugoslaviji. Na početku svog postojanja haški su suci često izricali drakonske kazne za sitne ribe, protiv koji se danas, iz oportunističkih razloga, čak više ni ne započinju postupci. (...)Plavšicka je počiniteljica za pisacim stolom, nije najvažnija, ali je jedan od onih likova zbog kojih raspad Jugoslavije nije rješen za pregovaračkim stolom, već je okončan stravicnim masakrima. Blaga presuda ne bi bila od koristi ni za pomirenje u Jugoslaviji, koje su suci odredili kao svoju zadaću. Ona bi možda navela na razmišljanje počinitelje i njihove pristaše, ali pomiriti se moraju žrtve s počiniteljima, a ne obratno", zaključuje Frankfurter Rundschau. (DW)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙