AU 18. XII. DS PITHART: AUSTRIJA MOŽE ODIGRATI VAŽNU ULOGU U SREDNJOJ EUROPI

AUSTRIJA DER STANDARD 18. XII. 2002. Pithart: "Najvažnija nam je srednjeeuropska politika" "Šezdesetjednogodišnji predsjednik češkog Senata i nekadašnji disident Petr Pithart najistaknutiji je kandidat za položaj nasljednika aktualnog češkog predsjednika Vaclava Havela. Novog češkog predsjednika izabrat će 15. siječnja sljedeće godine češki parlament. S Pithartom koji se kandidira u ime kršćanskih demokrata razgovarao je Robert Schuster. - Kako ocjenjujete aktualne austrijsko-češke odnose? = Uvjeren sam da su odnosi bolji u prvom redu zato što su daleko učestaliji kontakti između naše dvije zemlje na najrazličitijim razinama a tako i treba biti kada su u pitanju susjedi. Upravo je to bio propust (bivšeg) premijera Zemana. Smatrao sam vrlo nesretnim njegovo odbijanje pregovora s poglavarima austrijskih saveznih zemalja, kojima je poručio da ih ne smatra ravnopravnim partnerima. Te emocije, probuđene ohološću, vise u zraku još i danas. - Iako Benešovi dekreti službeno ne predstavljaju prepreku pristupu Češke EU, često se čuju opomene da je potrebna neka vrsta geste. Hoće li to biti i učinjeno? = Naravno, tako nešto može katkad potaknuti jako puno toga ali uz gestu uvijek ide i određena doza spontanosti. Smatram da gesta po narudžbi ili čak ona iznuđena pritiskom izvana nije prava stvar te da nema previše smisla. Želim podsjetiti da je Havelovo očitovanje žaljenja zbog zbivanja nakon 1945. g., izneseno u prosincu 1989. g., bilo jedna od prvih gesta te vrste. Reakcija je stigla s odgodom ali kada je objavljena, njezina je bit bila poruka da to nije dovoljno. Bilo je i te kako dovoljno budući da je u to vrijeme rezultiralo potresom na političkoj sceni a mnogi su smatrali da Havel može zaboraviti izbor na predsjedničku dužnost. Pomnija analiza pokazat će da njemačko-češko priopćenje iz 1997. g. predstavlja sličnu gestu. Nema karakter sporazuma, nije pravno obvezujuće ali ima političku težinu. - Zamjenik predsjednika Senata Jan Ruml izjavio je da će takva gesta Češke uslijediti još prije njezina pristupa Europskoj uniji... = Nisam rekao da će tako nešto izostati ali neće biti iznuđeno pritiskom. - Sastanak na vrhu u Kopenhagenu utro je put skorašnjem ravnopravnom partnerstvu Češke i Austrije unutar Europske unije. Vidite li već sada mogće zajedničke interese koje bi dvije zemlje mogle zastupati? = Dakle, iskreno rečeno, prije nekoliko sam godina bio veći optimist jer sam se nadao da bi nas Austrija kao iskusna članica EU mogla pratiti na putu u punopravno članstvo i preuzeti neku vrstu savjetodavne uloge. No, tako se nešto nije dogodilo. Ipak, treba imati i razumijevanja budući da Austrija graniči čak sa četiri buduće članice EU. Usprkos tome, Austrija ima upravo u srednjoj Europi najbolje pretpostavke da postane ishodišnom točkom suradnje više država. U okviru srednje Europe općenito bih pozdravio svaku regionalnu inicijativu. Smatram da je za Češku najvažnija srednjeeuropska politika jer se i naša sudbina oduvijek ispredala iz naših odnosa prema susjedima. - Kakav može biti doprinos nekadašnjih boraca za građanska prava iz srednje i istočne Europe uskoro zajedničkom vrijednosnom sustavu EU? = Msilim da članice iz srednje Europe mogu i unutar NATO-a i unutar EU daleko osjetljivije reagirati na trendove koji vode prema produbljivanju jazova između SAD i Europe. Nismo spremni preuzimati kratkoročne, popularne, čak pomodne antiameričke trendove. To ne znači da smo proamerički nastrojeni - govorim o euroatlantskom jedinstvu i solidarnosti. Nadalje, sastavni dio našeg doprinosa bit će, naravno, i uključivanje iskustava onih zemalja koje su stenjale pod jarmom dva totalitarna sustava pa znaju da je jako jednostavno izgubiti demokraciju a jako teško ponovno je steći.