E-AT-PL-EU-PROMET-Organizacije/savezi-Vlada-Promet-Poljoprivreda au 16. XII. DS: poljska bolje razumije duh eu-a nego austrija AUSTRIJADER STANDARD16. XII. 2002.Tranzitna kolizija s Europom"U Europskoj se uniji krutost isplati: na
sastanku na vrhu u Kopenhagenu poljska je vlada upornim pregovorima uspjela izmamiti toliko novca da će skeptičnim Poljacima moći prodavati rezultat summita kao uspjeh. Njemačka je s nekoliko stotina milijuna eura otkupila pozitivan rezultat poljskog referenduma o pristupu EU.Krutost može i loše završiti: Wolfgang Schussel ostao je u Kopenhagenu tvrd u pitanju tranzita sve do posljednjeg trenutka - i vratio se u Beč uistinu praznih ruku.Uzrok kontrasta između uspjeha Poljske i neuspjeha Austrije ne leži zapravo u taktici pregovaranja, političkom utjecaju ili čak ugledu dvije zemlje. Razlika je u tome što je Poljska uskladila svoje zahtjeve s načelima Europske unije dok Austrija želi ta načela iskriviti.Europska je unija zajednica utemeljena na vrijednostima ali je zapravo u prvom redu gospodarska zajednica čiji je središnji cilj slobodni promet roba. Svaki propis koji ometa prometne tokove izaziva u Bruxellesu sumnjičavost. Još je važnije načelo
AUSTRIJA
DER STANDARD
16. XII. 2002.
Tranzitna kolizija s Europom
"U Europskoj se uniji krutost isplati: na sastanku na vrhu u
Kopenhagenu poljska je vlada upornim pregovorima uspjela izmamiti
toliko novca da će skeptičnim Poljacima moći prodavati rezultat
summita kao uspjeh. Njemačka je s nekoliko stotina milijuna eura
otkupila pozitivan rezultat poljskog referenduma o pristupu EU.
Krutost može i loše završiti: Wolfgang Schussel ostao je u
Kopenhagenu tvrd u pitanju tranzita sve do posljednjeg trenutka - i
vratio se u Beč uistinu praznih ruku.
Uzrok kontrasta između uspjeha Poljske i neuspjeha Austrije ne leži
zapravo u taktici pregovaranja, političkom utjecaju ili čak ugledu
dvije zemlje. Razlika je u tome što je Poljska uskladila svoje
zahtjeve s načelima Europske unije dok Austrija želi ta načela
iskriviti.
Europska je unija zajednica utemeljena na vrijednostima ali je
zapravo u prvom redu gospodarska zajednica čiji je središnji cilj
slobodni promet roba. Svaki propis koji ometa prometne tokove
izaziva u Bruxellesu sumnjičavost. Još je važnije načelo
nediskriminacije: poduzeća, roba i građani drugih članica EU ne
smiju biti loše tretirani od vlastitih. Sama pak riječ 'tranzit' -
riječ je prometu dobara među trećim državama, koji prolazi kroz
Austriju - implicira diskriminaciju.
Budući da su u Bruxellesu bili svjesni teškog zemljopisnog položaja
Austrije i ekološke osjetljivosti Alpa, prilikom njezina pristupa
EU 1995. g. učinjena je iznimka. No, ona je nedvosmisleno bila
koncipirana kao prijelazno rješenje. Zato Austrija zahtjevom za
produljenjem statusa ekoloških točaka udara na treći nosivi stup
EU: riječ je o načelu po kojem prijelazni propisi za nove članice ne
smiju nikada postati trajni. Upravo u procesu pristupa deset novih
članica, popraćenom povelikom prtljagom prijelaznih rokova,
produljenje roka određenoj zemlji u najnovijem ciklusu proširenja
predstavljalo bi porazan signal.
Zato je Schuessel u Kopenhagenu od samog početka raspolagao lošim
kartama. Jedina strijela u njegovu tobolcu bila je zapravo prav
atomska bojeva glava - veto na proširenje - koju ne može aktivirati
ni u Kopenhagenu ni kasnije. Vjerojatno bi bilo bolje da je pitanje
tranzita riješeno prije summita ali odlučujuće greške valja
tražiti u neuspjeloj prometnoj politici proteklog desetljeća - i u
Austriji i u EU. Jedini razlog što je Beč uopće saslušan jest
propust EU da pri sučeljavanju s moćnim lobbyjem prijevoznika
nametne smjernicu o troškovima korištenja cesta, koja bi omogućila
razuman sustav naplate cestarina - ali ne i ekološke točke.
Da je Austrija sama signalizirala da je spremna ograničiti vlastiti
kamionski promet kao i tranzit, Schuessel bi sada naišao na veće
razumijevanje. No, ta zamisao nije baš popularna u tirolskim i
salzburškim gospodarskim krugovima. Neprekidno popuštanje pred
vlastitim prijevoznicima i istodobno lupanje šakom po stolu u EU ne
nailazi na dobar odjek u Europi. Poljska je pak radila samo ono što
Francuska uspješno radi već godinama. Zajednička poljoprivredna
politika možda je čista besmislica - gledano iz financijske i
ekološke perspektive - ali je usklađena s načelima EU. Čini se
gotovo da Poljska bolje razumije europski duh sa svim njegovim
prednostima i sitnim manama nego Austrija, čija ministrica
vanjskih poslova sada proglašava manjak nacionalnog jedinstva u
Austriji odgovornim za mršavi rezultat na summitu EU.
Usprkos tome, Kopenhagen nije bio fijasko. Poput poljskog
premijera Leszeka Millera, i Schuessel je tamo vjerojatno dokazao
svojim sunarodnjacima da se bori za najbolji mogući rezultat do
posljednjeg atoma snage. No, uskoro će morati prihvatiti kompromis
koji se neće svidjeti protivnicima tranzita te koji će mu donijeti
kritike sa svih strana - kao i u aktualnom slučaju atomske elektrane
Temelin. Naime, kamionski je promet sa svim svojim lošim stranama
jednostavno sastavni dio europske stvarnosti. Članstvo u EU
podrazumijeva i prihvaćanje te činjenice", upozorava na kraju
komentara Eric Frey.