CH-E-novac-Financijsko-poslovne usluge-Organizacije/savezi-Diplomacija-Vlada švicarska-le temps od 17.12.02. o švic.financiranju proširenja ŠVICARSKALE TEMPS17.XII.2002.Švicarska mora posegnuti u džep zbog širenja EU-a na istok"Mora
li Švicarska, kao i države članice Europske ekonomske zajednice (EEZ), sudjelovati u financiranju proširenja Europske unije na istok? Čim dobiju pristup unutarnjem tržištu, države članice EEZ-a izvući će korist iz proširenja EU-a, pa je razumljivo da trebaju sudjelovati u financiranju pothvata, poput država članica. Na temelju takvog razmišljanja, Vijeće ministara financija ovlastilo je Europsko povjerenstvo da od zemalja EEZ-a, Islanda, Norveške i Liechtensteina zatraži financijsku potporu. Takvo razmišljanje vrijedi i za Švicarsku koja je, premda nije članica EEZ-a, zainteresirana za proširenje Unije. Povjerenstvo stoga želi i njoj uvesti namet. U ponedjeljak je Romanski radio u svezi s možebitnim švicarskim prinosom spomenuo brojku od milijardu franaka.U Bernu stvar shvaćaju ozbiljno, ali se ne uzbuđuju. Napominju da su filozofija i nakane Bruxellesa zasad još potpuno nejasni. Ne očekuju da će se točan iznos znati, bude li se uopće znao, prije proljeća. Iz europskog se izvora doznaje da nije bilo nikakvog
ŠVICARSKA
LE TEMPS
17.XII.2002.
Švicarska mora posegnuti u džep zbog širenja EU-a na istok
"Mora li Švicarska, kao i države članice Europske ekonomske
zajednice (EEZ), sudjelovati u financiranju proširenja Europske
unije na istok? Čim dobiju pristup unutarnjem tržištu, države
članice EEZ-a izvući će korist iz proširenja EU-a, pa je razumljivo
da trebaju sudjelovati u financiranju pothvata, poput država
članica. Na temelju takvog razmišljanja, Vijeće ministara
financija ovlastilo je Europsko povjerenstvo da od zemalja EEZ-a,
Islanda, Norveške i Liechtensteina zatraži financijsku potporu.
Takvo razmišljanje vrijedi i za Švicarsku koja je, premda nije
članica EEZ-a, zainteresirana za proširenje Unije. Povjerenstvo
stoga želi i njoj uvesti namet. U ponedjeljak je Romanski radio u
svezi s možebitnim švicarskim prinosom spomenuo brojku od
milijardu franaka.
U Bernu stvar shvaćaju ozbiljno, ali se ne uzbuđuju. Napominju da su
filozofija i nakane Bruxellesa zasad još potpuno nejasni. Ne
očekuju da će se točan iznos znati, bude li se uopće znao, prije
proljeća. Iz europskog se izvora doznaje da nije bilo nikakvog
računanja kada je riječ o švicarskom prinosu, a Bruxellesu se daje
do znanja da je iznos od milijardu franaka rezultat nepravilne
ekstrapolacije i da je previsok. U Bernu se isto tako već govori o
'precijenjenom redu veličine', premda Švicarska još ništa nije
razgovarala s EU-om o tom pitanju.
Kako god bilo, nema ni mehanizma ni presedana koji bi EU-u omogućio
da traži novac. Švicarska nije članica EEZ-a, nema potpuni pristup
zajedničkom tržištu i zato se s njom ne može postupati kao s
Islandom, Norveškom i Liechtensteinom. Možemo pretpostaviti da će
se nagovaranje temeljiti na analogiji, budući da će i ona imati
koristi od širenja unutarnjeg tržišta. Posljedice širenja
zajedničkog tržišta mogu se u grubo izraziti u brojkama i ne idu sve
u istom pravcu. Švicarska će ujedno i dobiti i izgubiti ulaskom u EU
država s kojima ima bilateralne ugovore koji će postati ništetni.
Čini se ipak da bi mogla više dobiti, nego izgubiti te da će nužno
morati posegnuti u džep. Može se također reći da proširenje ima
nematerijalnu stranu, kao što je primjerice jačanje stabilnosti u
Europi koje će koristiti svima i zbog kojega bi Švicarska mogla dati
svoj obol.
Procjena stanja ovisit će i o tijeku bilateralnih pregovora, a
napose pregovora o uslugama. Ako ovi uspiju, Švicarska će biti
bliža zemljama EEZ-a, a EU će tada s većim pravom tražiti novac. No
svi koji su bolje upoznati s problemom misle da su pregovori osuđeni
na propast i da će se obje strane morati složiti oko toga da ih
ostave izvan paketa ponovljenih bilateralnih pregovora.
U Bruxellesu, kao i u Bernu, prilike u kojima će se tražiti, dobiti i
pregovarati o zahtjevu za financiranje, ovisit će i o uspjehu tih
pregovora, napose pregovora o porezu na ušteđevinu. Koliki god bio
iznos, davanje novca teško će proći kod švicarske javnosti. Ono se
naime formalno uklapa u ponovne pregovore o protokolu sporazuma o
slobodnom kretanju ljudi, a UDC je već najavio da će njegovo
neprihvaćanje biti jedna od glavnih točaka programa u izbornoj
2003. godini", iz Berna izvješćuje D.S.Mieville.