AU 16. XII. APA: BUDUĆI STATUS KOSOVA

AUSTRIJA APA 16. XII. 2002. "Kosovska bomba" otkucava i dalje "Čini se da 'kosovska bomba' i dalje neuzaustavljivo otkucava. Konačno rješenje za napaćenu južnu srpsku pokrajinu još uvijek nije na pomolu. Doduše, međunarodna zajednica nada se da će konačni status pokrajine koja se od 1999. nalazi pod upravom UN (UNMIK) moći riješiti za 'nekoliko godina' ali čini se da strategija i koncepata nema. Posebno su protekli tjedni i mjeseci bili obilježeni nekolicinom nasilnih delikata. Većinsko albansko stanovništvo sprečavalo je povratak izbjeglica usprkos snažnoj nazočnosti međunarodnih vojnika i policajaca. Nekoliko manastira Srpske pravoslavne crkve izravnano je sa zemljom. U nekim su mjestima izbili krvavi obračuni među albanskim klanovima. Pozornost privlači u prvom redu vremensko podudaranje nasilnih izgreda s visokim međunarodnim posjetima. Tako su uoči posjeta glavnog tajnika UN Kofija Annana Kosovu dignute u zrak dvije srpske pravoslavne crkve u blizini Peći. U petak, dan prije dolaska visokog izaslanstva UN, u eksploziji bombe u Prištini ranjeno je 30 ljudi - neki od njih teško. Još nije kucnuo trenutak za moguće rješenje statusa južne srpske pokrajine, Kosovo je još jako daleko od djelotvornog demokratskog ustroja i društva u kojem će manjine moći istinski moći sudjelovati, izjavi je norveški veleposlanik pri UN Ole Peter Kolby u subotu u Prištini. 'Odluku u konačnom statusu donijet će Vijeće sigurnosti UN nakon konzultacija sa svim zainteresiranim stranama', naglasio je Kolby. Fronte 'zainteresiranih strana' nisu pak samo jasno definirane već i dijametralno suprotne: dok je za kosovske Albance prihvatljiva samo nezavisnost, Beograd se oslanja na rezoluciju UN 1244 (bitna autonomija Kosova uz očuvanje jugoslavenskog suvereniteta) i ustraje na ostanku te pokrajine u srpskoj odnosno jugoslavenskoj uniji. Od navedenih pozicija u tom pitanju ne odmiču ni umjerene snage na obje strane. U razgovoru za APA-u utjecajni albanski novinar i izdavač Veton Surroi sažeo je to sljedećim riječima: 'Ono što ni u kom slučaju ne dolazi u obzir jest ponovno potpadanje Kosova pod upravu Beograda'. Njegov srpski kolega i ravnatelju beogradske postaje B-92 Vjeran Matić, smatra pak da je moguće rješenje problema 'model južne Srbije'. Po njegovim je riječima na području Bujanovca, Preševa i Medvjedje integracija Albanaca uspješno realizirana na svim razinama. Ključni problem Matić vidi u činjenici da u Prištini ne postoji 'identitet vlade'. 'Ujedinjeni narodi govore čemu treba težiti ali ni oni nisu svemoćni', izjavio je Matić za APA-u. Treba se boriti u prvom redu protiv netolerancije i ksenofobije i protiv toga da Kosovo slijedi primjer Hrvatske ('etnički najčišće države na Balkanu'), napominje Matić. Sve strane moraju po njemu odrediti manje, realnije ciljeve. Ponajprije Beograd mora prihvatiti 'realnu situaciju' i napustiti predodžbu o 'Kosovu kao vječnoj srpskoj kolijevci', smatra Matić. Većina stručnjaka ionako vidi konačno rješenje samo u okviru europske integracije. No, Kosovo - kao i mnoge druge države jugoistočne Europe - mora prethodno riješiti elementarne domaće zadaće, među koje spada ponajprije dugotrajan povratak izbjeglica, uspostava pravne države, osiguranje unutrašnje i regionalne stabilnosti odnosno sloboda kretanja svih ljudi. Trenutno se jasnim čini samo jedno: bez obzira na konačno rješenje statusa Kosova, sve 'zainteresirane strane' ne mogu i neće biti zadovoljene", zaključuje Žarko Radulović.