WASHINGTON, 16. prosinca (Hina/Reuters) - Modificiranjem gena mogle bi se uzgojiti zdravije biljke bogatije hranjivim tvarima, koje bi ljude štitile od raka i ostalih bolesti, objavili su američki znanstvenici.
WASHINGTON, 16. prosinca (Hina/Reuters) - Modificiranjem gena
mogle bi se uzgojiti zdravije biljke bogatije hranjivim tvarima,
koje bi ljude štitile od raka i ostalih bolesti, objavili su
američki znanstvenici. #L#
Oni tvrde da geni koji štite biljke od sunčevih zraka, suše i drugih
stresova, u ljudskom tijelu mogu služiti kao zaštita od oštećenja
koja mogu dovesti do raka, sljepoće i kroničnih bolesti.
"Mnoge komponente koje štite biljne stanice, mogu zaštititi i
ljudske stanice", tvrde Barbara Demmig-Adams i William Adams sa
sveučilišta Colorado. "Jačanje otpornosti biljaka moglo bi zato
povoljno utjecati i na povećanje njihove hranjive vrijednosti."
Greenpeace i druge organizacije za zaštitu okoliša vjeruju da
genetski inženjering može uvesti potencijalno opasne alergene u
hranu i stoga se protive genetskoj modifikaciji usjeva.
Biljke proizvode antioksidante kojima štite lišće i plodove od
štete uzrokovane suncem, a ti isti antioksidanti štite ljudsko oko
od štetnih sunčevih zraka, otkrili su biolozi. Oni mogu pojačati i
reakciju imunološkog sistema na srčane bolesti i rak.
Znanstvenici iz nekoliko tvrtki i istraživačkih centara već rade na
metodama uzgoja riže na tlu prepunom soli, koja će uspijevati i pri
niskim temperaturama i sadržavati dodatni vitamin A.
"Poboljšavanje antioksidanta biljke moglo bi donijeti dvostruku
korist. Mogli bismo izazvati reakciju biljke na stres iz okoliša
dok istodobno poboljšavamo hranjivost plodova", izjavio je bračni
par Adams.
Liječnici već neko vrijeme potiču pacijente da jedu što više
povrća, jer sve brojnija istraživanja pokazuju kako dijeta bogata
cjelovitim žitaricama, voćem i povrćem znatno smanjuje rizik od
raka, bolesti srca pa čak i bolesti poput dijabetesa i sljepoće.
Znanstvenici upozoravaju i na druga istraživanja koja pokazuju
neke od osnovnih molekularnih mehanizama koji naglašavaju te
dobrobiti. Biljke se, primjerice, moraju osloboditi viška energije
generirane fotosintezom, što postiže složena interakcija gena.
Neka su istraživanja pokazala da se hranom može utjecati na
hiperaktivnost, shizofreniju i disleksiju. Dodavanje kiselina
omega-3, kojima je bogata soja, kanola i riblje ulje, mogu dovesti
do poboljšanja kod oboljelih od tih poremećaja.
(Hina) jšk dgk