WASHINGTON/POTSDAM, 15 prosinca (Hina/dpa) - Zbog sve više kiše nad Europom i Azijom više slatke vode utječe u Sjeverno ledeno more, što bi moglo znatno izmijeniti klimu u sjevernoj Europi.
WASHINGTON/POTSDAM, 15 prosinca (Hina/dpa) - Zbog sve više kiše nad
Europom i Azijom više slatke vode utječe u Sjeverno ledeno more, što
bi moglo znatno izmijeniti klimu u sjevernoj Europi.#L#
Nastavili se trend povećanja količine slatke vode u Sjevernom
ledenom moru, u sjevernoj bi Europi dugoročno moglo osjetno
zahladiti, pokazuje istraživanje američkih, ruskih i njemačkih
znanstvenika, objavljeno u stručnom časopisu "Science".
Slatka bi voda, tvrde znanstvenici, mogla spriječiti oceanske
struje, koje su dosad donosile toplinu Sjevernoj Europi. Nastavi li
se taj trend u procesu globalnoga zatopljenja, klimatske bi
promjene, suprotno svjetskom trendu, mogle dovesti do osjetnog
zahlađenja.
Istražujući ta kretanja, tim oko Brucea Petersona utvrdio je da se
količina vode koja se iz Jeniseja, Oba, Pechore, Kolyma i Sjeverne
Dvine ulijeva u Sjeverno ledeno more od 1936. do 1999. povećala za
oko 128 kubičnih kilometara (sedam posto). Zbog globalnog se
zatopljenja sve više vode isparava u suptropskim predjelima, a nad
Europom i Azijom pada sve više kiše. Zbog toga se smanjuje i
količina soli u Sjevernom ledenom moru.
Više slatke vode u Artičkom moru moglo bi, po riječima
znanstvenika, dovesti do pada količine ili čak potpunog nestanka
hladne vode u dubinama Sjevernoga Atlantika. Taj bi proces mogao
prekinuti globalnu cirkulaciju topline koja ovisi o temperaturi i
salinitetu. Dogodi li se to i ostane li proces globalnog
zatopljenja isti, Sjeverna bi Europa mogla zahladiti potkraj ovoga
stoljeća.
(Hina) jb il